cange
Poznat
- Poruka
- 7.371
zbog mnogo saplitanja i sveopšteg nerazumevanja pojma empatija
evo kratkog uputstva mada sumnjam da će postići pravi efekat ...
Empatija (od gr: εν = u i gr: παθος = osećanje, strast) doslovno uosećavanje, uživljavanje.
1. Termin potiče iz estetike. Nemački filozof i psiholog Teodor Lips (Lipps) je početkom veka
uveo izraz uživljavanje (nem. Einfuhlung), u engleskom prevodu empatija, da bi njime označio
"unošenje" (putem intuicije i motorne mimikrije) vlastitih stavova i osećanja u neko umetničko
delo ili prirodnu pojavu (natmuren oblak, vedar dan itd.). Empatija podrazumeva emocionalno
stapanje osobe sa objektom svog estetskog doživljaja. Mada je za pojavu uživljavanja paradigmatična
empatija u recepciji umetničkog dela, po Lipsu, ova pojava je opštija i javlja se i van sfere umetničkog.
2. U psihologiji, termin se upotrebljava da označi proces neposrednog uživljavanja u emocionalna
stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Empatija predstavlja neposredno saznanje osećanja,
želja i namera drugih ljudi, za razliku od simpatije koja podrazumeva saživljavanje sa osećanjima
bliskih ljudi, saučestvovanje u emocionalnom stanju drugih. Npr. kada putem empatije otkrivamo
strah ili bol drugog lica, mi prvenstveno znamo šta oni osećaju, a kada preko simpatije doživljavamo
ova osećanja koja imaju nama draga lica (brat, sin, žena), tada i sami proživljavamo, osećamo strah ili bol.
3. U psihoanalizi i psihoterapiji uopšte, empatija kao sposobnost da "budemo drugi" jeste nesvesni kanal
komunikacije terapeutovog predsvesnog i nesvesnog sa nesvesnim pacijenta. Po Frojdu, empatija je derivat
procesa identifikacije sa objektom. Neki klinički psiholozi razlikuju imitativnu i projektivnu empatiju.
H. A. Mari (Murray) se zalaže za primenu kritičke empatije u kliničkoj psihologiji.
evo kratkog uputstva mada sumnjam da će postići pravi efekat ...
Empatija (od gr: εν = u i gr: παθος = osećanje, strast) doslovno uosećavanje, uživljavanje.
1. Termin potiče iz estetike. Nemački filozof i psiholog Teodor Lips (Lipps) je početkom veka
uveo izraz uživljavanje (nem. Einfuhlung), u engleskom prevodu empatija, da bi njime označio
"unošenje" (putem intuicije i motorne mimikrije) vlastitih stavova i osećanja u neko umetničko
delo ili prirodnu pojavu (natmuren oblak, vedar dan itd.). Empatija podrazumeva emocionalno
stapanje osobe sa objektom svog estetskog doživljaja. Mada je za pojavu uživljavanja paradigmatična
empatija u recepciji umetničkog dela, po Lipsu, ova pojava je opštija i javlja se i van sfere umetničkog.
2. U psihologiji, termin se upotrebljava da označi proces neposrednog uživljavanja u emocionalna
stanja, mišljenje i ponašanje drugih ljudi. Empatija predstavlja neposredno saznanje osećanja,
želja i namera drugih ljudi, za razliku od simpatije koja podrazumeva saživljavanje sa osećanjima
bliskih ljudi, saučestvovanje u emocionalnom stanju drugih. Npr. kada putem empatije otkrivamo
strah ili bol drugog lica, mi prvenstveno znamo šta oni osećaju, a kada preko simpatije doživljavamo
ova osećanja koja imaju nama draga lica (brat, sin, žena), tada i sami proživljavamo, osećamo strah ili bol.
3. U psihoanalizi i psihoterapiji uopšte, empatija kao sposobnost da "budemo drugi" jeste nesvesni kanal
komunikacije terapeutovog predsvesnog i nesvesnog sa nesvesnim pacijenta. Po Frojdu, empatija je derivat
procesa identifikacije sa objektom. Neki klinički psiholozi razlikuju imitativnu i projektivnu empatiju.
H. A. Mari (Murray) se zalaže za primenu kritičke empatije u kliničkoj psihologiji.