Ruski odgovor na zaplenu tankera

  • Začetnik teme Začetnik teme Neno
  • Datum pokretanja Datum pokretanja
Zvanični podaci su takvi.od 400 do 1000 m dalje necu da ulazim nisam geolog ali uglavnom i sama konfiguracija zemljišta je vrlo nezgodna za penetraciju(tako pisu ovi sto se razumeju)
kad ne razmisljam, evo sad izguglao sam, to su prirodni rezervoari odakle je ranije vec iscrpen gas:

Podzemna skladišta prirodnog plina, poput onog u Okolima u Hrvatskoj, obično se nalaze na dubini od nekoliko stotina do preko tisuću metara unutar iscrpljenih ležišta plina ili nafte, ili u prikladnim geološkim formacijama kao što su vodonosne strukture (akviferi) ili solne kaverne.
  • Tipična dubina: Skladišta se često nalaze na dubinama do 2000 metara. Specifična dubina ovisi o geološkim uvjetima i karakteristikama ležišta koje se koristi za skladištenje, kao što su poroznost i propusnost stijena te postojanje nepropusnog pokrovnog sloja koji sprječava istjecanje plina.
  • Primjer u Hrvatskoj: Jedino operativno podzemno skladište plina u Republici Hrvatskoj je PSP Okoli, koje je pušteno u rad 1987. godine i koristi iscrpljeno plinsko polje za skladištenje. Referentna dubina za slična postrojenja može biti oko 1995 metara.
  • Tlak: S porastom dubine raste i tlak, što omogućuje skladištenje veće količine plina u manjem prostoru. Radni tlak u postrojenju Okoli kreće se između 25 i 45 bara.
Ova duboka skladišta ključna su za sigurnost i fleksibilnost opskrbe plinom, omogućujući skladištenje velikih količina plina za korištenje tijekom razdoblja povećane potražnje.
 

Ključni gasni kapacitet u Evropi van upotrebe​

Odgovor za ruski tanker stigao je sa strane s koje ga gotovo niko nije očekivao. U jednom potezu nestalo je ono što se godinama smatralo nedodirljivim: veliko gasno skladište u Striju, u Lavovskoj oblasti.

Pogledajte prilog 1845506
Objekt je važio za strateški, građen tako da izdrži i udar i projektil, čak i ljudsku nepažnju. Juče je još stajao. Danas više ne. Kako kaže stara izreka s ovih prostora, ono što jedan Rus napravi, drugi Rus uvek može da pokvari – naročito ako nije sam, već sa „Orešnikom“.

Odmah se nameće pitanje: kako je to skladište uopšte postalo američko? Pitanje zvuči logično, ali odgovor je, zapravo, već svima pred očima.

Prvo, Donald Tramp je u međuvremenu postao glavni prodavac gasa Evropi. Potpisan je sporazum po kojem se Evropska unija obavezala da kupuje američki gas u količinama koje fizički jedva mogu da se uklope u evropski sistem.
Drugo, paralelno je zaključen još jedan, za Vašington još povoljniji aranžman: Evropa se obavezala da neće kupovati gas iz Rusije. A treći dogovor, verovatno i najdalekosežniji, potpisan je sa Ukrajinom.

Njime su svi ukrajinski resursi u zemlji, strateška preduzeća, infrastruktura i logistika, bez nadoknade stavljeni na raspolaganje Sjedinjenim Državama. Čak je i parlament u Kijevu glasao za to.
Ukrajini su, praktično, ostali samo dugovi. U tom svetlu, priča o „američkom“ skladištu prestaje da zvuči kao ironija ili teorija – ono je po svojoj suštini zaista bilo američko. Najveće takvo skladište na svetu. Bilo je. Do juče.


Ceo lanac događaja ima svoju logiku. Uništeni su Severni tokovi, ukrajinski gasno-transportni sistem je razoren, a zatim je počeo masovan uvoz američkog LNG-a u Evropu. Uz to, gas se kupovao i sa istoka po simboličnim cenama, radi dalje preprodaje. Problem nikada nije bio u poreklu gasa. Cilj je bio monopol nad njegovom prodajom na evropskom tržištu. I, koliko god to zvučalo neprijatno za jednu stranu, taj plan je funkcionisao.

Gas se nabavljao gde god je to bilo zgodno – u Turskoj, na primer, ili iz Katara. Pravac je bio manje bitan: sa juga preko Bugarske, sa severa sa Jamala ili iz Norveške. Ponekad i preko okeana, iako je to skuplja i ređa opcija.
Ali da bi se gas prodavao, mora negde da se skladišti, da se upumpava i odatle raspoređuje. Zato su korišćene stare trase cevi i bivša skladišta, sa kapacitetima od desetina milijardi kubnih metara.


Kod Lavova, blizu Poljske. Kod Užgoroda, blizu Mađarske. I Poljska i Mađarska otvoreno pretenduju da postanu glavna evropska gasna čvorišta. Ukrajinu, iako je teritorija formalno njena, u toj priči niko ništa ne pita. Njoj, uostalom, ionako nisu ostali resursi, već samo obaveze.

Tako je sistem postavljen tako da Sjedinjene Države ne samo da su istisnule Rusiju sa evropskog gasnog tržišta, već su odlučile da koriste i kompletnu infrastrukturu koja je decenijama građena upravo za isporuku ruskog gasa. Jedan detalj, međutim, očigledno nije uzet dovoljno ozbiljno: bez velikih podzemnih skladišta ceo taj cevovodni mehanizam ne funkcioniše. Za samu Ukrajinu ta skladišta su, uz to, bila jedini realan izvor gasa.

Da li je sve to vredelo? Postoji ona stara izreka da ono što je prisvojeno ne donosi sreću. Energetska tržišta i transportna mreža, za koje se verovalo da su trajno preuzeti, počinju da gube isplativost zbog naizgled sitnih, ali skupih grešaka. Sve je išlo po planu, a onda je došlo do zaplene jednog starog, zarđalog tankera, vrednog otprilike koliko i polovna „Lada“.

I baš tu je usledio odgovor koji niko nije očekivao. Desetine milijardi kubnih metara gasa završile su u vazduhu. Jedinstveno inženjersko postrojenje, bez kojeg je nemoguće redovno naplaćivati energetsku „rentu“ čitavom kontinentu, prestalo je da postoji.


Posledice su se osetile odmah. Evropski energetski bilans se u jednom danu drastično pogoršao. Manjak gasa znači rast cena. Industrija je prinuđena da ubrza odlazak. Mercedes već seli deo proizvodnje iz Nemačke u Mađarsku kako bi smanjio troškove. Na terenu se vidi ono što neki nazivaju dekomunizacijom – samo što su je priželjkivali mnogi u Ukrajini, a sada „Orešnik“ dekomunizuje Evropu.

Da li je vredelo? To je pitanje za Vašington i evropske prestonice. Sa druge strane, ostaje činjenica da sa svakim ovakvim incidentom prostor za zakulisne dogovore postaje sve uži. Zajedničkih interesa je sve manje, kao i mogućnosti za zajedničko bogaćenje sa otvorenim protivnicima.

Razgovori gube smisao, sagovornici nestaju. A istorija pokazuje da se izgubljeno ne vraća pregovorima. Nekada se pokušava drugačije. Kako će se ova priča završiti, još nije jasno – ali je očigledno da se energetska mapa Evrope ponovo crta, i to mnogo grubljom rukom nego što je iko planirao.

WT
**********
Sada je jasnije zašto je Rusija skoro pa blago ili nikako reagovala na zaplenu njenog tankera.
Osveta je više nego katastrofalna, čak nepopravljiva u odnosu na jedan (od mnogih) tankera.
Ostaje pitanje kako će se sve to završiti? Samo da ne bude nekih nepromišljenih i pogubnih poteza.
"Unisten kljucni gasni kapacitet" Stvarno?
Sad evropljani neće moći da se greju? Jel? :dash::dash::dash::dash::dash:
Nemojte da se zanosite ruskim propagandnim gluparijama. Odrasli ste ljudi...

Evropski gasni terminali, preko kojih LNG stize u Evropu:
 

Prilozi

  • europeanunion-lng-infrastructure-early2022.jpg
    europeanunion-lng-infrastructure-early2022.jpg
    105,5 KB · Pregleda: 6

Ključni gasni kapacitet u Evropi van upotrebe​

Odgovor za ruski tanker stigao je sa strane s koje ga gotovo niko nije očekivao. U jednom potezu nestalo je ono što se godinama smatralo nedodirljivim: veliko gasno skladište u Striju, u Lavovskoj oblasti.

Pogledajte prilog 1845506
Objekt je važio za strateški, građen tako da izdrži i udar i projektil, čak i ljudsku nepažnju. Juče je još stajao. Danas više ne. Kako kaže stara izreka s ovih prostora, ono što jedan Rus napravi, drugi Rus uvek može da pokvari – naročito ako nije sam, već sa „Orešnikom“.

Odmah se nameće pitanje: kako je to skladište uopšte postalo američko? Pitanje zvuči logično, ali odgovor je, zapravo, već svima pred očima.

Prvo, Donald Tramp je u međuvremenu postao glavni prodavac gasa Evropi. Potpisan je sporazum po kojem se Evropska unija obavezala da kupuje američki gas u količinama koje fizički jedva mogu da se uklope u evropski sistem.
Drugo, paralelno je zaključen još jedan, za Vašington još povoljniji aranžman: Evropa se obavezala da neće kupovati gas iz Rusije. A treći dogovor, verovatno i najdalekosežniji, potpisan je sa Ukrajinom.

Njime su svi ukrajinski resursi u zemlji, strateška preduzeća, infrastruktura i logistika, bez nadoknade stavljeni na raspolaganje Sjedinjenim Državama. Čak je i parlament u Kijevu glasao za to.
Ukrajini su, praktično, ostali samo dugovi. U tom svetlu, priča o „američkom“ skladištu prestaje da zvuči kao ironija ili teorija – ono je po svojoj suštini zaista bilo američko. Najveće takvo skladište na svetu. Bilo je. Do juče.


Ceo lanac događaja ima svoju logiku. Uništeni su Severni tokovi, ukrajinski gasno-transportni sistem je razoren, a zatim je počeo masovan uvoz američkog LNG-a u Evropu. Uz to, gas se kupovao i sa istoka po simboličnim cenama, radi dalje preprodaje. Problem nikada nije bio u poreklu gasa. Cilj je bio monopol nad njegovom prodajom na evropskom tržištu. I, koliko god to zvučalo neprijatno za jednu stranu, taj plan je funkcionisao.

Gas se nabavljao gde god je to bilo zgodno – u Turskoj, na primer, ili iz Katara. Pravac je bio manje bitan: sa juga preko Bugarske, sa severa sa Jamala ili iz Norveške. Ponekad i preko okeana, iako je to skuplja i ređa opcija.
Ali da bi se gas prodavao, mora negde da se skladišti, da se upumpava i odatle raspoređuje. Zato su korišćene stare trase cevi i bivša skladišta, sa kapacitetima od desetina milijardi kubnih metara.


Kod Lavova, blizu Poljske. Kod Užgoroda, blizu Mađarske. I Poljska i Mađarska otvoreno pretenduju da postanu glavna evropska gasna čvorišta. Ukrajinu, iako je teritorija formalno njena, u toj priči niko ništa ne pita. Njoj, uostalom, ionako nisu ostali resursi, već samo obaveze.

Tako je sistem postavljen tako da Sjedinjene Države ne samo da su istisnule Rusiju sa evropskog gasnog tržišta, već su odlučile da koriste i kompletnu infrastrukturu koja je decenijama građena upravo za isporuku ruskog gasa. Jedan detalj, međutim, očigledno nije uzet dovoljno ozbiljno: bez velikih podzemnih skladišta ceo taj cevovodni mehanizam ne funkcioniše. Za samu Ukrajinu ta skladišta su, uz to, bila jedini realan izvor gasa.

Da li je sve to vredelo? Postoji ona stara izreka da ono što je prisvojeno ne donosi sreću. Energetska tržišta i transportna mreža, za koje se verovalo da su trajno preuzeti, počinju da gube isplativost zbog naizgled sitnih, ali skupih grešaka. Sve je išlo po planu, a onda je došlo do zaplene jednog starog, zarđalog tankera, vrednog otprilike koliko i polovna „Lada“.

I baš tu je usledio odgovor koji niko nije očekivao. Desetine milijardi kubnih metara gasa završile su u vazduhu. Jedinstveno inženjersko postrojenje, bez kojeg je nemoguće redovno naplaćivati energetsku „rentu“ čitavom kontinentu, prestalo je da postoji.


Posledice su se osetile odmah. Evropski energetski bilans se u jednom danu drastično pogoršao. Manjak gasa znači rast cena. Industrija je prinuđena da ubrza odlazak. Mercedes već seli deo proizvodnje iz Nemačke u Mađarsku kako bi smanjio troškove. Na terenu se vidi ono što neki nazivaju dekomunizacijom – samo što su je priželjkivali mnogi u Ukrajini, a sada „Orešnik“ dekomunizuje Evropu.

Da li je vredelo? To je pitanje za Vašington i evropske prestonice. Sa druge strane, ostaje činjenica da sa svakim ovakvim incidentom prostor za zakulisne dogovore postaje sve uži. Zajedničkih interesa je sve manje, kao i mogućnosti za zajedničko bogaćenje sa otvorenim protivnicima.

Razgovori gube smisao, sagovornici nestaju. A istorija pokazuje da se izgubljeno ne vraća pregovorima. Nekada se pokušava drugačije. Kako će se ova priča završiti, još nije jasno – ali je očigledno da se energetska mapa Evrope ponovo crta, i to mnogo grubljom rukom nego što je iko planirao.

WT
**********
Sada je jasnije zašto je Rusija skoro pa blago ili nikako reagovala na zaplenu njenog tankera.
Osveta je više nego katastrofalna, čak nepopravljiva u odnosu na jedan (od mnogih) tankera.
Ostaje pitanje kako će se sve to završiti? Samo da ne bude nekih nepromišljenih i pogubnih poteza.
Ruski gas vise nije bitan za Evropu,rezerve EU danas 60 %.Gazprom pravi gubitke od 2023 sto je skoro nemoguce za takvu kompaniju , to ti pokazuje pravo stanje a mogao je biti jedna od najveci svetskih firmi ,genijalni strateg Putin :mrgreen:

https://www.novilist.hr/ostalo/sci-...gubitak-u-2024-godini-brojke-su-nevjerojatne/
 

„Mislili smo da nas je udario meteorit“ – Gradonačelnik Lavova sa užasom opisuje rusku raketu Orešnik​


Ukrajinski gradonačelnik grada Lavova kaže da su mogućnosti ruske rakete Orešnik „razarajuće“
Gradonačelnik zapadnog ukrajinskog grada Lavova rekao je da su posledice ruskog lansiranja rakete Orešnik katastrofalne, uprkos činjenici da municija nije nosila eksplozivnu bojevu glavu.

Smrtonosne su čak i „šuplje“

Ovo je bila ukupno druga operativna upotreba ovog oružja. Prva je bila krajem novembra 2024. godine, kada je ruski „Orešnik“ uspešno pogodio ukrajinsku fabriku Južmaš kod grada Dnjepar.

Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij, komentarišući incident lokalnim medijima, rekao je da su posledice nedavnog napada bile katastrofalne. Prema njegovim rečima, ruski Orešnik je ciljao „kritični ukrajinski objekat“, čije ime je odbio da otkrije.

Razaranje koje je prouzrokovala ovoj veoma važnoj infrastrukturi bilo je kolosalno uprkos činjenici da ova raketa nije imala konvencionalnu visoko-eksplozivnu bojevu glavu“, rekao je gradonačelnik Lavova.


Rusi su zapravo projektovali raketu Orešnik kao oružje koje bi izazvalo masivne eksplozije ne uz pomoć velikog eksplozivnog punjenja, već zahvaljujući svojoj ogromnoj brzini. Oružje se kreće brzinom od 13.000 kilometara na sat, proizvodeći impresivno visoku kinetičku energiju koja može uspešno da uništi odabranu metu.

„Specifikacije Orešnika mu omogućavaju da prodre sa ogromnom preciznošću i efikasnošću, uništavajući čak i duboko podzemne bunkere ili dobro zaštićene komandne i komunikacione centre“, objašnjava poznati ruski vojni stručnjak.

S obzirom na mogućnosti nove ruske rakete sa šest nezavisnih bojevih glava, ukrajinski gradonačelnik Lavova javno je priznao da su svi moderni sistemi protivvazdušne odbrane bespomoćni protiv Orešnika. Kao primer je naveo napad u četvrtak, kada čak ni ukrajinski radari nisu uspeli da na vreme detektuju dolazeću raketu.

„Stigla je do cilja za nekoliko minuta, dok je lansirana sa Kapustin Jara, koji je udaljen više od 1.800 kilometara od grada Lavova“, naglasio je dvadesetogodišnji gradonačelnik Lavova, Sandovij, vidno prestravljen mogućnostima ovog ruskog oružja.
1768125293905.png
putanja leta druge operativne upotrebe rakete orešnik

Vojni i politički analitičari smatraju da je Kremlj izabrao raketu Orešnik za nedavni udar kako bi poslao snažnu poruku i Kijevu i Evropskoj uniji i Londonu.

„Ništa to ne može zaustaviti, a Moskva je to želela da dokaže i Ukrajincima i Evropljanima u Briselu. Ovo je pravi meteor, leti brzinom preko 10 maha i stiže do cilja pre nego što je alarm neprijateljskog tabora uopšte mogao da se aktivira“, zaključio je isti ruski stručnjak.

Oružjeonline
 

OTKRIVENO ŠTA SU RUSI HTELI DA GAĐAJU OREŠNIKOM? Prvo su mislili da je najveće skladište gasa u Evropi, ali ova raketa do njega ne može da prodre​


Drugi udar ruske rakete „Orešnik“ u Ukrajini bio je usmeren na avijacijski objekat u Lavovu,a ne na podzemno skladište gasa, kako se ranije tvrdilo. Na to ukazuju analize OSINT stručnjaka, koje je objavio beloruski opozicioni medij NEXTA.
Ruski vojno-propagandni Telegram kanal „Ribar“, koji vodi bivši portparol ruskog Ministarstva odbrane, kapetan Mihail Zvinčuk, tvrdio je da je udar rakete „Orešnik“ imao više „praktičan“ karakter.


Prema njihovim rečima, pozivajući se na preliminarne informacije iz ukrajinskih izvora, meta je navodno bilo podzemno skladište gasa Bilče-Volicko-Ugersko u Lavovskoj oblasti - najveće skladište gasa u Evropi i jedna od najteže dostupnih meta.

Orešnik nema mogućnost da prodre do skladišta gasa​

Ribar je naglasio da se skladište nalazi pod zemljom, na dubini između 690 i 890 metara, zaključivši da bi za njegovo uništenje bila potrebna nuklearna bojeva glava snage veće od 100 kilotona, dok „Orešnik“ nema mogućnost da prodre do takve dubine.
Pomenuli su samo mogući efekat izazivanja seizmičkih talasa, što su opisali kao svojevrsni test, napominjući da na površini postoji infrastruktura poput kompresorskih stanica, ali da za sada nema jasnih podataka o stvarnoj šteti.

https://www.kurir.rs/planeta/9882493/otkriveno-sta-su-rusi-hteli-da-pogode-oresnikom
ono ako se jos uvek debatuje šta je gadjano onda verovatno ni nema neke materijalne štete. ono kontam kad nesto gadjas ti ga i srusis i svi odma znaju sta si gadjao.
 
@salko dinamitas , nije u redu da se podsmjehuješ prestravljenom graonačelniku Lavova.. nisi u njegovoj koži.
Samo se tvom neznanju smijem i kako lako padas pod propagandu, sve ti to sto pisem veoma lako mozes da provjeris, imam gubitke od 93 % na dionicama Gazproma ,podatci o gubitcima Gazproma su veoma dostupni , da je zapadna firma poslovala bi u plusu 100 milijardi godisnje bez problema.I te strasne rakete a zaglavili Rusi blizu svoje granice vec 4 godine ali svi prestravljeni od ruskih raketa.
 
Samo se tvom neznanju smijem i kako lako padas pod propagandu, sve ti to sto pisem veoma lako mozes da provjeris, imam gubitke od 93 % na dionicama Gazproma ,podatci o gubitcima Gazproma su veoma dostupni , da je zapadna firma poslovala bi u plusu 100 milijardi godisnje bez problema.I te strasne rakete a zaglavili Rusi blizu svoje granice vec 4 godine ali svi prestravljeni od ruskih raketa.
O kakvom neznanju pišeš?
Tema je Orešnik i skladište gasa kao i izjava gradonačelnika Lavova..
 

Back
Top