Rusija razvija plazma motor sposoban za putovanje do Marsa za nekoliko meseci

doppler

Veoma poznat
Moderator
Poruka
13.240
Novi plazma motor na nuklearni pogon mogao bi značajno smanjiti vreme potrebno za međuzvezdana putovanja


1739351993183.png

Ruski naučnici su objavili napredak u razvoju plazma motora koji bi mogao omogućiti letove do Marsa u roku od nekoliko meseci. Ovaj inovativni pogon koristi nuklearnu energiju za generisanje plazme, što omogućava veće brzine i efikasnost u poređenju sa tradicionalnim hemijskim raketama.

Prema rečima Anatolija Korotejeva, istaknutog ruskog fizičara i stručnjaka za raketne motore, nuklearni pogon može obezbediti energiju potrebnu za misiju na Mars.

Nuklearni pogon omogućuje kontinuirano ubrzanje tokom putovanja, što bi značajno smanjilo vreme potrebno za dolazak do Marsa sa trenutnih osam meseci na samo šest nedelja. Ovaj napredak ne samo da bi ubrzao istraživanje svemira, već bi i smanjio rizike povezane sa dugotrajnim svemirskim misijama.

Iako je tehnologija još u fazi razvoja, ovi rezultati predstavljaju značajan korak ka budućim međuzvezdanim putovanjima i potencijalno revoluciju u načinu na koji istražujemo svemir.



Koji će narod biti prve međuzvezdane izbeglice?
Da li bi bili gastarbajter na Marsu?
Sa novim Ruskim motorima lako i brzo do Marsa.

Ruski motori najbolji motori!
 
Novi plazma motor na nuklearni pogon mogao bi značajno smanjiti vreme potrebno za međuzvezdana putovanja


Pogledajte prilog 1684102

Ruski naučnici su objavili napredak u razvoju plazma motora koji bi mogao omogućiti letove do Marsa u roku od nekoliko meseci. Ovaj inovativni pogon koristi nuklearnu energiju za generisanje plazme, što omogućava veće brzine i efikasnost u poređenju sa tradicionalnim hemijskim raketama.

Prema rečima Anatolija Korotejeva, istaknutog ruskog fizičara i stručnjaka za raketne motore, nuklearni pogon može obezbediti energiju potrebnu za misiju na Mars.

Nuklearni pogon omogućuje kontinuirano ubrzanje tokom putovanja, što bi značajno smanjilo vreme potrebno za dolazak do Marsa sa trenutnih osam meseci na samo šest nedelja. Ovaj napredak ne samo da bi ubrzao istraživanje svemira, već bi i smanjio rizike povezane sa dugotrajnim svemirskim misijama.

Iako je tehnologija još u fazi razvoja, ovi rezultati predstavljaju značajan korak ka budućim međuzvezdanim putovanjima i potencijalno revoluciju u načinu na koji istražujemo svemir.



Koji će narod biti prve međuzvezdane izbeglice?
Da li bi bili gastarbajter na Marsu?
Sa novim Ruskim motorima lako i brzo do Marsa.

Ruski motori najbolji motori!
Nije li skoro bila vest da je Kina izgradila nešto slično?:think:
Isto ovako, nova asinhrona tehnologija? Ne sviđa mi se samo što je na nuklearan pogon, čini mi se da svi pokušavaju da se prebace na vodonik...
 
Колико разумем, до сада је увек био проблем са количином горива.
Што се тиче класичних мотора, могу они да раде дуже него што је по садашњим програмима, али то захтева много више горива... Притом, ако се знатно убрза, треба и успоравати, што је још један захтев за горивом.

Марс свакако нема такву атмосферу, која би омогућила да се проласку кроз њу кочи (а да није потребно стотину кругова).

Већ постоје нуклеарни извори енергије. Није ми баш све јасно око тога, само разумем да то није некаква микро-електрана, него су такви материјали уграђени да када их се загреје, они праве енергију.

Подржавам истраживање сваке врсте.

Мада, могло би се много више порадити на телескопима. После много година припреме, од скоро имамо Џејмс Веб свемирски телескоп (и пре тога Хабл). Рекли су да је коштао 10 милијарди долара, и да је то страшно много новца.
Па онда погледајте војне буџете пар највећих сила и увидите да је то практично ситница, да се да направити за годину дана.

Лепо је што Џејмс Веб постоји... Само бих ја радије видео цело јато таквих.

Барем по Сунчевом систему можемо да пошаљемо по неколико нових истраживачких станица / сателита по планети, који ће се бавити појединим начинима снимања / осматрања.

Свакако подржавам и узимање узорака ради испитивања. Претпостављам да би то била сврха првих мисија.
 
Korišćenjem lakog vodoničnog goriva, motor postiže veće brzine uz manje habanje na komponentama. Za razliku od raketa, ovaj motor stalno ubrzava, što takođe smanjuje izloženost astronauta zračenju. Prototip od 300 kW radio je 2.400 sati u vakuumskoj komori, pokazujući spremnost za dugotrajne svemirske misije.
Ovaj motor neće zameniti rakete, ali će transportovati teret i letelice između planetarnih orbita. Sa postignutim brzinama od 100 km/h, on nadmašuje trenutne jonske potisnike koji dosežu maksimalnih 50 km/s, piše “Biznis tudej”, navodeći da to što su Rusi izgradili može da učini svemirsku kompaniju američkog milijardera Ilona Maska “SpejsX” – “zastarelom”.
Cilj je da se proizvede motor spreman za svemir do 2030. godine - inače u vreme kad američka NASA planira da pošalje ljude na Mars - iako izazovi ostaju.

Motor verovatno zahteva nuklearnu energiju, što dodaje na kompleksnosti budućim misijama. Još nema recenziranih studija koje bi potvrdile sposobnosti motora, što ostavlja prostor za skepticizam.
Jonski potisnici su danas najčešći primarni motori koji pokreću satelite kroz orbitalne manevre. Ali za putovanje iz niske Zemljine orbite (LEO) do udaljenijih orbita – ili čak Meseca – potreban je drugačiji tip jonskog potisnika sposoban za postizanje brzine oslobađanja i orbitalnih manevara hvatanja.
U budućnosti, svemirske letelice će morati da izvode takve pogonske manevre velike brzine, koje trenutni jonski motori ne mogu da izvedu. Zbog toga je američka svemirska agencija NASA razvila tzv. H71M sub-kilovatni potisnik sa Holovim efektom, sledeću generaciju jonskog motora koji može da obezbedi promenu brzine.
Kako piše “Popularna mehanika”, NASA je, koristeći tehnologiju koja je originalno razvijena za predstojeću lunarnu svemirsku stanicu, minijaturizovala svoju visokopojasnu solarnu električnu tehnologiju u motor koji bi mogao da omogući složenije satelite i planetarne misije.


Pogonski sistem mora da operiše koristeći nisku snagu (sub-kilovat) i ima visok protok goriva (odnosno sposobnost korišćenja velike ukupne mase goriva tokom svog životnog veka), kako bi omogućio impuls potreban za izvođenje ovih manevara. Dok su komercijalni jonski potisnici dovoljni za većinu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, ovi motori koriste samo "deset odsto ili manje početne mase malih svemirskih letelica u gorivu", prema NASA-i.
Potisnik H71M koristi 30%, i mogao bi da radi 15.000 sati, kako se navodi.
Konstelacija satelita “Starlink” Maskove kompanije “SpejsX” koristi potisnike sa Holovim efektom pokretane kriptonom ili argonom za podizanje orbite, izvođenje manevara i izlazak iz orbite na kraju njihove upotrebe.


 

Back
Top