Rat u Ukrajini (9)

Koji od tri ishoda vam je najverovatniji?

  • Ukupno glasova
    126
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Prilozi

  • IMG_20220621_221434_930.jpg
    IMG_20220621_221434_930.jpg
    154,5 KB · Pregleda: 40

Kijev objašnjava zabranu ruske književnosti​

Kijev je spreman da izbaci rusku literaturu iz obrazovnih programa, jer je ocijenjena kao “preteška” i generalno neprikladna za ukrajinske studente. Zamjenik ukrajinskog ministra obrazovanja i nauke Andrej Vitrenko dao je obrazloženje za ovaj potez u ponedjeljak dok je razgovarao na TV kanalu Ukrajina 24.​


“Lično mislim da sve što nas nekako povezuje s Ruskom imperijom treba izbaciti. Sva djela u kojima postoji mistična, neka mitska snaga ruskog naoružanja, sve to treba izbaciti. Sve što je vezano za, kako kažu, patnju ruske duše treba izbaciti, tako teška djela za Ukrajince, generalno, ne trebaju nam“, rekao je Vitrenko.


Prošle sedmice, ministarska radna grupa održala je sastanak na kojem se raspravljalo o promjenama školskih programa u zemlji, potvrdio je zvaničnik. Promjene će se odraziti ne samo na stranu književnost, već i na istoriju, ali i na takozvano “patriotsko vaspitanje”. Radna grupa je dostavila ministarstvu svoje prijedloge i sada ih tijelo razmatra, rekao je Vitrenko i dodao da se očekuje usvajanje novog programa strane književnosti uoči nove akademske godine.


Iako tačne promjene školskih programa još uvijek nisu službeno objavljene, lokalni mediji izvještavaju da će ministarstvo obrazovanja očistiti veliki broj ruskih autora. Očekuje se da će Aleksandar Puškin, Fjodor Dostojevski, Lav Tolstoj, Mihail Bulgakov i drugi kultni ruski pisci biti zabranjeni. Navodno se očekuje da će u nastavnom planu ostati samo ruski autori koje Kijev smatra ukrajinskim.


Do sada su ukrajinski zvaničnici samo potvrdili da će svjetski poznati Tolstojev roman ”Rat i mir”, koji opisuje Napoleonovu invaziju na Rusiju 1812. godine, biti odbačen. Obraćajući se medijima u zemlji ranije ovog mjeseca, Vitrenko je objasnio da je roman veličao rusku vojsku, što je ocijenjeno neprihvatljivim.
“Takve stvari se neće proučavati u Ukrajini. Sve što veliča trupe orka nestat će iz programa strane književnosti”, objasnio je Vitrenko, nazivajući Ruse “orcima”, pogrdnim, dehumanizirajućim izrazom koji je nastao kao naziv za rasu zlikovaca u J.R.R. Tolkienovom fantastičnom roman “Gospodar prstenova”.




Naravno, treba naciju educirati u smjeru da su na usluzi zapadu. Konobari, sobarice, inkubatori, topovsko meso, zamorci, to su propulzivna zanimanja današnjice u kolonijama i čitanje je tu smetnja.
 
NEzgodan:
Teritorijalne izmjene:
- Rusi zauzeli Mirnu Dolinu južno od Lisičanska, Vagnerovci ušli u Klinovoje kod Bahmuta. VSU je u kotlu u Gorskom i Zolotom (do dvije i po hiljade vojnika).
-Ukropi ušli u Pavlovku južno od Ugledara. Traju borbe.
Kliknite za proširenje...
vagnerovci nisu usli samo do klinovoje nego su na samim obodima bahmuta po zadnjem izvestajima sa terena odnosno videa kojeg sam postavio
 
kentaur Nesh:
Da, Pici...u pitanju je Velika Britanija, Englezi konkretno...permanentno, unazad 200 godina su neprijatelji Rusije, bila ona carska, komunisticka ili ova danas...ali nije lose da ovako pokazes svoje neznanje, to umnogome objasnjava gluposti koje lupetas...
Kliknite za proširenje...
To su sve rođaci, okrunjene glave, malo su ratovali malo nisu..

Tko je bio na čijoj strani u vrijeme Napoleonova pohoda na Rusiju??
Tko je bio na čijoj strani za vrijeme ww1??

Komunizam nisu mogli probaviti to je jasno svima..

Laki oladi malo..
 
Ljeto je tek počelo, a već se čeka najteža zima: Energije u Europi neće biti dovoljno, kolektivnog plana nema, svaka zemlja diže paniku sama za sebe, a Rusija pojačava pritisak jer rat iscrpljivanja sad se već vodi na cijelom kontinentu​

PIŠE: D. Marjanović

Ljeto je kalendarski tek počelo, ali Europska unija, od Baltika do Jadrana, sve intenzivnije se priprema za zimu nastojeći maksimalno napuniti zalihe plina jer velika neizvjenost već počinje. Najveća ekonomija Europske unije, Njemačka, suočava se sa sigurnom recesijom ako ruski plin potpuno stane.


Podsjetimo još jednom, Europska unija dobivala je oko 40% plina od Rusije, a te brojke negdje su bile i znatno više, recimo u Njemačkoj koja je dobivala 55% plina od Rusije. Neke zemlje, uključujući i Njemačku, odlučile su privremeno odgoditi planove za gašenje elektrana na ugljen, štoviše, čini se kako će ugljen uskoro postati jako tražen resurs (unatoč činjenici da u Njemačkoj imamo stranku Zelenih u koalicijskoj Vladi koja bi se trebala najviše protiviti upravo ugljenu koji je veliki zagađivač).


Cijene plina dosegle su rekordne razine što pak potiče inflaciju. Izvući Europu s ruba ekonomskog ponora bit će sve teže i teže pogotovo ako se rat u Ukrajini bude još dugo nastavio, a čak i da danas nekim čudom prestane bilo bi potrebno puno vremena prije no što bi se ekonomski odnosi između Rusije i Europske unije normalizirali.
Organizacija koja okuplja njemačke industrije, BDI (Bundesverband der Deutschen Industrie), početkom ove godine (prije ruskog napada na Ukrajinu, 24. veljače) prognozirala je rast njemačkog BDP-a od 3.5%. Danas je BDI smanjio prognoze na 1.5% za ovu godinu. Pritom se u njihovom izvješću navodi da ako dođe do prekida isporuke ruskog plina onda Njemačka više ne može izbjeći recesiju.


Ovo je svakako nešto čega se u Njemačkoj itekako pribojavaju. Da, Njemačka je danas najveća ekonomija Europe koju se često uspoređuje s lokomotivom, ali nije uvijek bilo tako. Kasnih 90-ih i početkom novog stoljeća Njemačku su često nazivali "europskim bolesnikom". Naime, njemački BDP je od 1998. do 2005. u prosjeku godišnje rastao svega 1.2%, a 2003. godine imali su i recesiju.


I zatim je došlo do velike transformacije - Njemačka je od "europskog bolesnika" postala "ekonomska super-zvijezda" u manje od 10 godina. Njemačka je to uspjela kombinacijom faktora znatno jačajući svoju konkurentnost, ali ova situacija mogla bi joj posve poremetiti daljnje planove.


Podsjetimo, prethodna njemačka administracija kancelarke Angele Merkel radila je na tome da dugoročno ojača sigurnost energetske dostupnosti te je zato i pokrenuta izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2. No, kao što i znamo, taj projekt je obustavljen, a vjerojatno i permanentno.


Ruski plin i dalje se šalje preko Ukrajine, ali u smanjenom kapacitetu, kao i putem plinovoda Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora. Ta ruta, esencijalna za Njemačku, od nedavno radi na svega 40% kapaciteta. Moskva tvrdi kako je kapacitet smanjen jer zapadne zemlje odugovlače s popravcima, no Europa uzvraća tvrdeći kako su ovo politički motivirani potezi te da Moskva zapravo na ovaj način priprema teren za daljnje smanjenje isporuke, odnosno jačanje pritiska na Europu.


Rusija je pak, prema izvješću neprofitne udruge CREA (Center for Research on Energy and Clean Air) sa sjedištem u Helsinkiju, u prvih 100 dana rata u Ukrajini zaradila oko 100 milijardi USD samo od izvoza nafte i plina.


Najveći pojedinačni kupac ruskih energenata je Kina kojoj je Rusija u tom periodu prodala oko 13 milijardi USD energenata. No, odmah na drugom mjestu nalazi se Njemačka koja je od Rusije u istom periodu kupila oko 12.6 milijardi USD energenata. Francuska je najveći uvoznik ruskog LNG-a, Njemačka uvozi najviše plina preko plinovoda, dok je Japan najveći uvoznik ruskog ugljena.


No, usporavanje ruskih isporuka dovelo je do konkretnog problema - obnove zaliha za zimu. Naime, Europska unija ima pravilo na razini bloka - skladišta moraju biti 80% puna do listopada te 90% do studenog. Smatra se da su to brojke potrebne za "izgurati zimu" u slučaju da dođe do većih poremećaja u opskrbi. Skladišta su trenutačno 55% puna, no ako se isporuka iz Rusije nastavi usporavati teško da će se do listopada dosegnuti 80%.


Ali to nije jedini problem. Problem je i naglo rastuća cijena plina tako da popunjavanje rezervi i nabavljanje plina za uporabu sad postaje jako skupo. Talijanske vlasti tako su najavile da će izravno pomagati kompanijama u nabavi plina.


Italija je već aktivirala prvu fazu pripreme za izvanredno stanje, a to su u također učinile i Austrija, Danska, Njemačka i Nizozemska.
Njemački državni regulator plina, Bundesnetzagentur, navodi kako je pitanje može li Njemačka s aktualnim isporukama pregurati nadolazeću zimu. "Kako stvari danas stoje... imamo problem", rekao je šef Bundesnetzagentura, Klaus Mueller.


Markus Krebber, generalni direktor najveće njemačke kompanije za proizvodnju struje, RWE, rekao je: "Kako bismo re-distribuirali plin kada bismo bili potpuno odsječeni? Trenutačno nemamo planova na europskoj razini jer svaka zemlja gleda samo vlastite planove za izvanredne situacije".


Velika cijena plina privukla je LNG isporuke, ali Europi nedostaje infrastrukture za nabavu toliko LNG-a da bi zadovoljila svoje potrebe. Čak i prije izbijanja rata u Ukrajini LNG tržište bilo je već "rastegnuto" do krajnjih granica. Nadalje, sad se dodatni problemi stvaraju i s druge strane Atlantika. Naime, veliki američki LNG terminal u Freeportu, savezna država Teksas, u prekidu je s radom nakon što je tamo došlo do eksplozije u srijedu prošlog tjedna. Iz Freeporta su pak danas poručili kako se njihov terminal neće moći brzo ponovno pokrenuti, tek tamo negdje krajem 2022. godine.


SAD ima ukupno 6 većih LNG terminala. Najveći je Sabine Pass koji ima izvozni kapacitet od oko 55 milijuna tona godišnje. Freeport je pak na drugom mjestu s oko 28 milijuna tona godišnje.


Sve ovo stvara dodatne probleme. Europa sad traži više plina od drugih proizvođača gdje plin može dovesti plinovodima, a to su prije svega Norveška i Azerbajdžan. No, ove dvije zemlje već dosežu svoj maksimum proizvodnje i izvoza.


Za Rusiju je pak sve stvar dosta jednostavne računice. Zbog rastućih cijena nafte i plina sad si već mogu donekle dozvoliti jačanje pritiska na Europu kroz smanjene isporuke.


Ljeto je tek počelo, a nervoza se već sada osjeća i to na temelju postojećih brojki. Tko kaže da Rusija neće kroz tjedan ili dva dodatno smanjiti isporuku za velike europske ekonomije, čisto da vidi kakva će biti njihova reakcija? Iz ruske perspektive to je sad već sastavni dio aktualnog rata kojeg vode. Ako ne pojačaju pritisak na Europu onda će Europa nastaviti slati sve modernije i sve brojnije naoružanje Ukrajini. Kremlj se nada da će Europa pod pritiskom jednostavno "izgubiti fokus". Sigurno neće doći do nekakvog preokreta, neće prestati podupirati Kijev, ali to Rusija ni ne traži - traže samo da se ovi pod pritiskom malo "pogube", a to bi Rusiji bilo dovoljno da ostvari svoje ciljeve na vojnom planu.


Imajući sve to u vidu možemo reći da je rat iscrpljivanja već prerastao Ukrajinu i sad se vodi na teritoriju cijele Europe, srećom ne i vojno, za sad. Za očekivati je da će ruski pritisak u vidu smanjenja isporuke ključnih energenata postajati sve jači, a Europa će pak sve teže moći opravdati vlastitoj javnosti odricanja i ekonomsku bol jer Rusija, iako usporeno, opet u Ukrajini dobiva ono što želi osvajajući prostor Donbasa. Uskoro će se u Europi postaviti pitanje - ima li nadolazeći ekonomski ponor ikakvog smisla? I to je točno ona situacija koju Rusija čeka.
 
ForestGreen:
Front puca za najviše tri nedelje. Sve više i više predaje ukrajinskih vojnika jer je većina iz teritorijalne odbrane a znamo kako su oni na silu uvučeni tu gde jesu pa naravno da će sačuvati glavu tako što će se predati nego poginuti zbog narkomana.


Inače mnogo ljudi uzimaju ruski pasoš jer im se tako briše dug u bankama.
Kliknite za proširenje...
To im je najpametnije što mogu učiniti. Ukrajinskim vojnicima je spas rusko zarobljeništvo.
 
febo_ch:
Dobro vece iz Ukrajine

https://twitter.com/x/status/1539227833804939264
Kliknite za proširenje...
Dok se vi na Tviteru ložite na snimke ko zna od kad i odakle, stvari na terenu se menjanju...

War In Ukraine Day 118: More Pockets For God Of Pockets​


During the past week, Russian forces achieved a series of important tactical successes in Severodonetsk and its surroundings blocking the remaining pro-Kyiv troops in the Azot plant and capturing most of the nearby industrial area. The advance there was ongoing amid intense strikes on military infrastructure of Kyiv’s grouping of forces in the region as well as all around Ukraine in general.


The leadership of the Kyiv regime, which is mostly focused on achieving PR victories rather than in a real war, sent large reinforcements to the area. All these troops immediately appeared to be in a weak strategic position and just became a tool to create a colorful MSM image about the ‘heroic democratic forces of Ukraine’ that fight ‘Putin’s hordes’.


At the same time, Russian forces delivered a blow to Kyiv’s troops stationed in the area south of Lysichansk and Severodonetsk. As of June 21, Russian units liberated the towns of Ustinovka, Mirnaya Dolina and the village of Podlesnoe (near Mirnaya Dolina).

The Russian military reached the town of Rai-Aleksandrovka and established a tight fire control over the only road that leads from the areas of Zolotoe and Gorskoe. According to reports, over 2,000 troops of the Ukrainian Armed Forces (and various neo-Nazi formations integrated into them) appeared to be encircled there.

2-7-768x560.jpg

Reports claim that the remaining groups of Kyiv’s forces are retreating towards Bakhmut and Lysichansk where they want to use existing fortifications to organize defense there.
 
Reefer:
Dok se vi na Tviteru ložite na snimke ko zna od kad i odakle, stvari na terenu se menjanju...

War In Ukraine Day 118: More Pockets For God Of Pockets​


During the past week, Russian forces achieved a series of important tactical successes in Severodonetsk and its surroundings blocking the remaining pro-Kyiv troops in the Azot plant and capturing most of the nearby industrial area. The advance there was ongoing amid intense strikes on military infrastructure of Kyiv’s grouping of forces in the region as well as all around Ukraine in general.


The leadership of the Kyiv regime, which is mostly focused on achieving PR victories rather than in a real war, sent large reinforcements to the area. All these troops immediately appeared to be in a weak strategic position and just became a tool to create a colorful MSM image about the ‘heroic democratic forces of Ukraine’ that fight ‘Putin’s hordes’.


At the same time, Russian forces delivered a blow to Kyiv’s troops stationed in the area south of Lysichansk and Severodonetsk. As of June 21, Russian units liberated the towns of Ustinovka, Mirnaya Dolina and the village of Podlesnoe (near Mirnaya Dolina).

The Russian military reached the town of Rai-Aleksandrovka and established a tight fire control over the only road that leads from the areas of Zolotoe and Gorskoe. According to reports, over 2,000 troops of the Ukrainian Armed Forces (and various neo-Nazi formations integrated into them) appeared to be encircled there.

Pogledajte prilog 1174573
Reports claim that the remaining groups of Kyiv’s forces are retreating towards Bakhmut and Lysichansk where they want to use existing fortifications to organize defense there.
Kliknite za proširenje...
Bog vas neebo skoro 4 mjeseca krojite i crtate karte :D :D :D
i sad bi ja trebo vjerovat vasim kartama i kotlicima !?
Bitno je da ukrajinci trijebe ruse ko vaske :D
 
Agafja:
Ljeto je tek počelo, a već se čeka najteža zima: Energije u Europi neće biti dovoljno, kolektivnog plana nema, svaka zemlja diže paniku sama za sebe, a Rusija pojačava pritisak jer rat iscrpljivanja sad se već vodi na cijelom kontinentu​

PIŠE: D. Marjanović

Ljeto je kalendarski tek počelo, ali Europska unija, od Baltika do Jadrana, sve intenzivnije se priprema za zimu nastojeći maksimalno napuniti zalihe plina jer velika neizvjenost već počinje. Najveća ekonomija Europske unije, Njemačka, suočava se sa sigurnom recesijom ako ruski plin potpuno stane.


Podsjetimo još jednom, Europska unija dobivala je oko 40% plina od Rusije, a te brojke negdje su bile i znatno više, recimo u Njemačkoj koja je dobivala 55% plina od Rusije. Neke zemlje, uključujući i Njemačku, odlučile su privremeno odgoditi planove za gašenje elektrana na ugljen, štoviše, čini se kako će ugljen uskoro postati jako tražen resurs (unatoč činjenici da u Njemačkoj imamo stranku Zelenih u koalicijskoj Vladi koja bi se trebala najviše protiviti upravo ugljenu koji je veliki zagađivač).


Cijene plina dosegle su rekordne razine što pak potiče inflaciju. Izvući Europu s ruba ekonomskog ponora bit će sve teže i teže pogotovo ako se rat u Ukrajini bude još dugo nastavio, a čak i da danas nekim čudom prestane bilo bi potrebno puno vremena prije no što bi se ekonomski odnosi između Rusije i Europske unije normalizirali.
Organizacija koja okuplja njemačke industrije, BDI (Bundesverband der Deutschen Industrie), početkom ove godine (prije ruskog napada na Ukrajinu, 24. veljače) prognozirala je rast njemačkog BDP-a od 3.5%. Danas je BDI smanjio prognoze na 1.5% za ovu godinu. Pritom se u njihovom izvješću navodi da ako dođe do prekida isporuke ruskog plina onda Njemačka više ne može izbjeći recesiju.


Ovo je svakako nešto čega se u Njemačkoj itekako pribojavaju. Da, Njemačka je danas najveća ekonomija Europe koju se često uspoređuje s lokomotivom, ali nije uvijek bilo tako. Kasnih 90-ih i početkom novog stoljeća Njemačku su često nazivali "europskim bolesnikom". Naime, njemački BDP je od 1998. do 2005. u prosjeku godišnje rastao svega 1.2%, a 2003. godine imali su i recesiju.


I zatim je došlo do velike transformacije - Njemačka je od "europskog bolesnika" postala "ekonomska super-zvijezda" u manje od 10 godina. Njemačka je to uspjela kombinacijom faktora znatno jačajući svoju konkurentnost, ali ova situacija mogla bi joj posve poremetiti daljnje planove.


Podsjetimo, prethodna njemačka administracija kancelarke Angele Merkel radila je na tome da dugoročno ojača sigurnost energetske dostupnosti te je zato i pokrenuta izgradnja plinovoda Sjeverni tok 2. No, kao što i znamo, taj projekt je obustavljen, a vjerojatno i permanentno.


Ruski plin i dalje se šalje preko Ukrajine, ali u smanjenom kapacitetu, kao i putem plinovoda Sjeverni tok 1 preko Baltičkog mora. Ta ruta, esencijalna za Njemačku, od nedavno radi na svega 40% kapaciteta. Moskva tvrdi kako je kapacitet smanjen jer zapadne zemlje odugovlače s popravcima, no Europa uzvraća tvrdeći kako su ovo politički motivirani potezi te da Moskva zapravo na ovaj način priprema teren za daljnje smanjenje isporuke, odnosno jačanje pritiska na Europu.


Rusija je pak, prema izvješću neprofitne udruge CREA (Center for Research on Energy and Clean Air) sa sjedištem u Helsinkiju, u prvih 100 dana rata u Ukrajini zaradila oko 100 milijardi USD samo od izvoza nafte i plina.


Najveći pojedinačni kupac ruskih energenata je Kina kojoj je Rusija u tom periodu prodala oko 13 milijardi USD energenata. No, odmah na drugom mjestu nalazi se Njemačka koja je od Rusije u istom periodu kupila oko 12.6 milijardi USD energenata. Francuska je najveći uvoznik ruskog LNG-a, Njemačka uvozi najviše plina preko plinovoda, dok je Japan najveći uvoznik ruskog ugljena.


No, usporavanje ruskih isporuka dovelo je do konkretnog problema - obnove zaliha za zimu. Naime, Europska unija ima pravilo na razini bloka - skladišta moraju biti 80% puna do listopada te 90% do studenog. Smatra se da su to brojke potrebne za "izgurati zimu" u slučaju da dođe do većih poremećaja u opskrbi. Skladišta su trenutačno 55% puna, no ako se isporuka iz Rusije nastavi usporavati teško da će se do listopada dosegnuti 80%.


Ali to nije jedini problem. Problem je i naglo rastuća cijena plina tako da popunjavanje rezervi i nabavljanje plina za uporabu sad postaje jako skupo. Talijanske vlasti tako su najavile da će izravno pomagati kompanijama u nabavi plina.


Italija je već aktivirala prvu fazu pripreme za izvanredno stanje, a to su u također učinile i Austrija, Danska, Njemačka i Nizozemska.
Njemački državni regulator plina, Bundesnetzagentur, navodi kako je pitanje može li Njemačka s aktualnim isporukama pregurati nadolazeću zimu. "Kako stvari danas stoje... imamo problem", rekao je šef Bundesnetzagentura, Klaus Mueller.


Markus Krebber, generalni direktor najveće njemačke kompanije za proizvodnju struje, RWE, rekao je: "Kako bismo re-distribuirali plin kada bismo bili potpuno odsječeni? Trenutačno nemamo planova na europskoj razini jer svaka zemlja gleda samo vlastite planove za izvanredne situacije".


Velika cijena plina privukla je LNG isporuke, ali Europi nedostaje infrastrukture za nabavu toliko LNG-a da bi zadovoljila svoje potrebe. Čak i prije izbijanja rata u Ukrajini LNG tržište bilo je već "rastegnuto" do krajnjih granica. Nadalje, sad se dodatni problemi stvaraju i s druge strane Atlantika. Naime, veliki američki LNG terminal u Freeportu, savezna država Teksas, u prekidu je s radom nakon što je tamo došlo do eksplozije u srijedu prošlog tjedna. Iz Freeporta su pak danas poručili kako se njihov terminal neće moći brzo ponovno pokrenuti, tek tamo negdje krajem 2022. godine.


SAD ima ukupno 6 većih LNG terminala. Najveći je Sabine Pass koji ima izvozni kapacitet od oko 55 milijuna tona godišnje. Freeport je pak na drugom mjestu s oko 28 milijuna tona godišnje.


Sve ovo stvara dodatne probleme. Europa sad traži više plina od drugih proizvođača gdje plin može dovesti plinovodima, a to su prije svega Norveška i Azerbajdžan. No, ove dvije zemlje već dosežu svoj maksimum proizvodnje i izvoza.


Za Rusiju je pak sve stvar dosta jednostavne računice. Zbog rastućih cijena nafte i plina sad si već mogu donekle dozvoliti jačanje pritiska na Europu kroz smanjene isporuke.


Ljeto je tek počelo, a nervoza se već sada osjeća i to na temelju postojećih brojki. Tko kaže da Rusija neće kroz tjedan ili dva dodatno smanjiti isporuku za velike europske ekonomije, čisto da vidi kakva će biti njihova reakcija? Iz ruske perspektive to je sad već sastavni dio aktualnog rata kojeg vode. Ako ne pojačaju pritisak na Europu onda će Europa nastaviti slati sve modernije i sve brojnije naoružanje Ukrajini. Kremlj se nada da će Europa pod pritiskom jednostavno "izgubiti fokus". Sigurno neće doći do nekakvog preokreta, neće prestati podupirati Kijev, ali to Rusija ni ne traži - traže samo da se ovi pod pritiskom malo "pogube", a to bi Rusiji bilo dovoljno da ostvari svoje ciljeve na vojnom planu.


Imajući sve to u vidu možemo reći da je rat iscrpljivanja već prerastao Ukrajinu i sad se vodi na teritoriju cijele Europe, srećom ne i vojno, za sad. Za očekivati je da će ruski pritisak u vidu smanjenja isporuke ključnih energenata postajati sve jači, a Europa će pak sve teže moći opravdati vlastitoj javnosti odricanja i ekonomsku bol jer Rusija, iako usporeno, opet u Ukrajini dobiva ono što želi osvajajući prostor Donbasa. Uskoro će se u Europi postaviti pitanje - ima li nadolazeći ekonomski ponor ikakvog smisla? I to je točno ona situacija koju Rusija čeka.
Kliknite za proširenje...
Samo neka otvore Severni tok II i biće gasa koliko treba. :kez:
Zapanjujući debilizam EU, posebno Nemačke.
 
GeorgeV:
A nešto sam skeptičan, al ajde. Pogotovo kad je u pitanju "savršeno" naoružanje. Bio i F-117 savršeno nevidljiv, dok ga nismo obalili. Tako i ruski usavršeni štit, savršen dok ga nešto ne probije, a onda civilizacija (možda) nastavlja da živi u pećinama u Uralu.

Koliko vidim, Ukrajina je problem za Rusiju, a ne da joj problem budu suparnici koji mogu da lansiraju nukleane glave.

Deeskalacija konflikta? To će biti kada prestanu da naoružavaju Ukrajince.

Ovako, njima sekira u medu, što ovaj rat duže potraje, Amerikancima bolje.
Kliknite za proširenje...
Da F117 je oboren, a odbrana nije jos probijena. A steltovi se sa novim radarima lako vide i to na nekoliko stotina kilometara , u ovom trenutku. To je porazavajuce za one koji su ulozili toliko novca i godina da bi ga razvili.
Od ovog zaradjuje prvo Rusija, pa onda Amerika. Sve se pretvorilo u profit.
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

Straks92
  • Anketa
Rat u Ukrajini (32)
440 441 442
Odgovora
11.031
Pregleda
190.364
KPCTAHK
KPCTAHK
Straks92
  • Zatvorena
  • Anketa
Rat u Ukrajini (31)
799 800 801
Odgovora
20.001
Pregleda
348.771
Straks92
Straks92
Urvan Hroboatos
Immanuel Kant uzrokovao rat u Ukrajini
Odgovora
14
Pregleda
829
snouden
S

Back
Top