- Poruka
- 368.715
Više od jednog veka dizel motori pokreću automobile, kamione, brodove, lokomotive, tenkove, traktore, građevinske i druge mašine zahvaljujući sjajnom nemačkom inženjeru Rudolfu Dizelu, pronalazaču ovih motora.
Rudolf Dizel je rođen u Parizu 1858. godine kao drugo dete Nemca Teodora Dizela, školovanog knjigovesca, koji je napustio rodni Augsburg u Bavarskoj i preselio se u Pariz, gde se oženio Parižankom nemačkog porekla
Od malih nogu bio je fasciniran tehničkim uređajima i već sa četrnaest godina Rudolf je i izrazio želju da bude inženjer. Ta želja je počela da se ostvaruje upisom u Politehničku školu (današnji Tehnički univerzitet) u Minhenu, gde su se i njegovi roditelji doselili. Studije je završio kao najbolji student u istoriji te škole. Kraće vreme radio je u fabrici rashladnih sistema prof. Karla Lindea, pionira u oblasti rashladne tehnike. Još u toku studija Dizel se, uvidevši njihove nedostatke, zainteresovao za parne mašine. Želeo je da napravi pogonsku mašinu sa mnogo većom efikasnošću zasnovanu na idealnoj toplotnoj mašini prema teoriji francuskog termodinamičara Sadi Karnoa. U glavi mladog studenta tehnike rodila se originalna ideja o načinu funkcionisanja budućeg motora. Poenta je bila u samoupaljenju goriva u komprimovanom vazduhu. Naime, umesto smeše goriva i vazduha u motoru se sabija samo vazduh i u tako komprimovani vazduh visoke temperature ubrizgava gorivo koje sagoreva pri približno konstantnom pritisku. Ali od blistave ideje do konačnog proizvoda bio je neobično dug i težak put. U rukama mehaničara bio je samo izum sa nejasnim detaljima, procesom rada i pouzdanošću motora. Prototip je napravljen u Augsburškoj fabrici 1897. godine. Međutim, tokom rada motora kvarovi su se ređali jedan za drugim. Sa nemačkom pedantnošću mehaničari su otklanjali kvarove, zamenjivali materijale, poboljšavali konstrukciju. Novonastali motor je tvrdoglavo odbijao da zaživi. Inženjerima i mehaničarima fabrike ubrzo je postalo jasno da je za normalan rad motora neophodna preciznost u izradi, do tada nepoznata u mašinstvu. I Rudolf Dizel je nevoljno priznao da je konstrukcija racionalnog motora, koju je tako lepo zamislio, neostvariva! Inženjeri i mehaničari u celom svetu su se borili da ožive motor od koga je i sam pronalazač već odustao. Takvu situaciju su oduševljeno dočekali konkurenti – proizvođači parnih mašina – koji su pokrenuli kampanju u novinskim člancima dokazujući da je ideja Rudolfa Dizela utopijska, a sam Dizel veliki avanturista. U prilog im je išla i laboratorijska nesreća pri kojoj je Dizelu oštećen vid. Proizvođači su čak tužili Dizela za prevaru i poslovno nepoštenje. I kao biznismenu, Dizelu je posao krenuo loše, jer se bogatstvo ostvareno dobijenim patentima istopilo.