Blago traže, blago osećaju
Vekovima su ljudi dolazili na Rudnik u potrazi za rudom i plemenitim metalima. U naše vreme se na najviši vrh Šumadije sve češće dolazi i zbog odmora, tišine, lepih šumskih staza, zdravlja, ali i zbog nadaleko poznatih kulinarskih specijaliteta
Još daleke 1922.godine, planina Rudnik je proglašena za vazdušnu banju. Nažalost, najviša planina Šumadije i danas je zanemarena i pomalo zaboravljena. Iako je od Beograda deli svega 120 kilometara, a od Ibarske magisrale, jedne od najprometnijih saobraćajnica u zemlji, svega tri kilometra, varošicu Rudnik na istoimenoj planini i dalje posećuje manje turista nego što ona objektivno zaslužuje.
Prema istorijskim podacima, naselje Rudnik je veoma staro. Njegova prošlost seže u praistorijsko doba, kada su ga naseljavali Iliri i Kelti. U prvom veku nove ere do Rudnika su stigli i Rimljani. Pripadao je i kralju Dragutinu, a za vreme njegove vladavine ovdašnja varošica je postala kovnica novca. Nije ni čudno, s obzirom na to da nedra Rudnika i danas krije pravo bogatstvo plemenite rude. Boravio je ovde i Đurđe Branković gradeći dvore i dvorane. Predanje kaže da je grad-utvrđenje na vrhu Ostrvice gradila despotica Irina, poznatija u narodu kao prokleta Jerina. Ovde je i sahranjena. Imao je Rudnik još poznatih ljudi. Narod ovog kraja još uvek se rado seća i pominje čelnika Radiča Postupovića, ktitora manastira Vraćevšnica.
Dakle, odvajkada su ljudi voleli Rudnik, njegove šume i proplanke, vidike i staze. I danas ova planina pruža brojne mogućnosti odmora i rekreacije. Poslednjih decenija Rudnik je uglavnom bio stecište dece, školaraca, koji su dolazili u potrazi za čistim, zdravim vazduhom. Poslednjih godina je sve više i odraslih, koji ovde pronalaze pravu oazu mira i tišine, preko potrebnih za lečenje stresa i svakodnevnih problema. Proširuje se i turistička ponuda, a među najzaslužnijima su, svakako, vlasnici hotela Neda Zamid. U svom pionirskom pohodu su pre nekoliko godina otvorili objekat sa svega desetak ležaja, da bi već danas mogli da ugoste više od 120 gostiju.
Rudnik danas ima sportske terene, staze zdravlja, bazen, vidikovce... Samo sedam kilometara od varošice je i vrh Ostrvica, strma vulkanska kupa koja se završava zidinama srednjovekovnog grada, i koja je prava atrakcija za putnike avanturiste. Tu su i manastiri Vraćevšnica, Voljavča i Nikolje, a ljubitelje istorije će svakako obići i ostatke nekadašnje džamije, u narodu poznatoj pod nazivom Misa.
Uz sve to valja dodati i tradicionalnu gostoprimljivost Rudničana. I kažu, ko jednom upozna Rudnik, uvek mu se vraća. A da li je zaista tako, valjalo bi proveriti. Već tokom prvog slobodnog vikenda.
HOTEL Neda Zamid
Najveći smeštajni objekat na Rudniku je hotel Neda Zamid. Osim komfornim soba i dobre usluge, gostima su na raspolaganju i brojni sadržaji poput diskoteke, ski-staze i male žičare. Gosti hotela su đaci na rekreativnoj nastavi, sportisti na pripremama, ali je sve više i pojedinaca i porodičnih ljudi. Sale za sastanke pružaju mogućnost i održavanja seminara i drugih radnih sastanaka, pa ne čudi i sve veći broj poslovnih ljudi. Naravno ne treba zanemariti ni odličnu hranu, kao i domaći hleb iz hotelske pekare. Više informacija se može dobiti na broj telefona recepcije: 032 741-303.
Šumska kuća
Ovaj turistički objekat posluje u okviru preduzeća Srbija-šume, a posebno je zanimljivo mesto gde je smeštena. Okružena stablima bukve i bora, na jednom izbrešku iznad varošice, predstavlja idealno mesto za odmor bez buke i gužve. Tome doprinosi i smeštajni kapacitet ove šume, s obzirom na to da ovde može noćiti svega desetak gostiju. Ovde se hvali i odličnim kuvarima, a na meniju su pretežno rudničko-takovski specijaliteti. Telefon za informacije je: 032 741- 209
Privatni smeštaj
Na Rudniku se sve više ljudi okreću turizmu izdavajući sobe i vikendice. Ovim poslom se za sada bavi petnaestak porodica, a pun pansion u proseku staje 15 evra. Naravno, hranu možete i sami pripremiti, jer je u blizini pijaca i brojne prodavnice. Kuće su smeštene u živopisnim krajolicima, a za informacije se treba obratiti Turističkoj organizaciji opštine Gornji Milanovac, na broj telefona 032 725- 565
http://www.casopishorizont.com/rudnik.html