E, Tune, davno si ti meni zašao iz Toony Town-a, očigledno... (I tri tačke...) Pa dođi, bre, u ovo moje selo zvano Beograd, pa da vidiš šta su cvrčci i zrikavci, i... Pa Antune, bilo bi OK da sam rođena na selu, valjda bih imala takve uspomene...
I tri tačke...
Al' mene odgajila beogradska kaldrma, moja sećanja i moja događanja su vezana za ljubljenja u parku, u ulazu, na terasi da ne vide roditelji, pa posle komšije, deca... ( I tri tačke...) Na gledanje svica sa terase (ima ih i ovde, zato su događaj!), na njegovu ruku na mojim leđima, ispod bluze, kako šara duž kičme, na Slavi, što znači za krcatim stolom od njih pedeset na dvadeset kvadratna metra, na tel pozive u 22h pred spavanje, na te 'sprštene' noge, kako ti formulišeš, tj. raznorazne zdravstvene probleme po Urgentnom, gde mi on (jedan neko) recituje najnoviju pesmu koju mi napisao, komponovao, ba! (I tri tačke...) Kad ostanemo bez benzina u nekoj Nedođiji, posle dva'st min psovki i telefoniranja maženje i sex na haubi, beg od radoznalaca (I tri tačke...) Moj (njegov) kučak, mačak, koga izbacujemo iz kreveta dok smo prepleteni... radi spavanja... (I tri tačke...) I sve one bespotrebne stvari koje su moguće uraditi u gradu, a da nije sex radi seksa... (I tri tačke...)
Hm, možda je romantika, ustvari, činjenje bespotrebnih ludosti i gluposti? Joj, a imam i uspomene s groblja... Divno mesto za šetnje u gradu! Mir, tišina, ptičice i on (jedan neki) koji recituje i mazi... (I tri tačke...)