Rođendani, godišnjice, in memoriam...

19. септембар 1911 рођен je Вилијам Голдинг. британски романописац, песник и добитник Нобелове награде за књижевност.
Битнија дела

Пјесме (1934)
Господар мува (1954)
The Inheritors (1955)
Pincher Martin (1956)
The Brass Butterfly (позоришни комад) (1958)
Free Fall (1959)
The Spire (1964)
The Hot Gates (есеји) (1965)
The Pyramid (1967)
The Scorpion God (1971)
Darkness Visible (1979)
A Moving Target (есеји) (1982)
The Paper Men (1984)
An Egyptian Journal (1985)
To the Ends of the Earth (трилогија)
Rites of Passage (1980)
Close Quarters (1987)
Fire down Below (1989)
The Double Tongue (постхумно) (1996)
Vilijam_golding.jpg
 
Na današnji dan 23.septembra 1870. - Umro Prosper Merime, francuski književnik."Kolomba“ i „Karmen“, dva najpoznatija i najzrelija dela Prospera Merimea.
Teme oba ova kratka, uzbudljiva, autentična romana su ljubav, čast i krv, a glavne ličnosti su žene. U ovim delima koja pripadaju zlatnoj fazi Merimeovog stvaralaštva, ogledaju se najznačajnije karakteristike književnog dela tog izuzetnog pisca i intelektualca, koji se perom borio protiv šablonizovanog i učmalog građanskog života.
1004131-Prosper_M%C3%A9rim%C3%A9e.jpg
 
23.septembra 1973. - Umro Pablo Neruda (Neftali Rejes Bazualto), čileanski književnik, nobelovac .
Često citiran na stranicama ovog pdf-a i pdf-a romantika,u svima nama ostavio je trag prelepih stihova,kao naprimer:
Lagano umire onaj koji ne putuje,
onaj koji ne čita,
onaj koji ne sluša muziku,
onaj koji ne nalazi zadovoljstvo u
sebi.

Lagano umire onaj koji uništava vlastitu
ljubav,
onaj koji ne prihvata pomoć.
Lagano umire onaj koji je pretvoren u roba
navika
postavljajući si svaki dan ista ograničenja,

onaj koji ne menja rutinu,
onaj koji se ne usuđuje odenuti u
novu boju,
i ne priča s onima koje ne poznaje.

Lagano umire
onaj koji beži od strasti
i njenog vrela emocija
onih koje daju sjaj očima
ili napuštenim srcima.

Lagano umire
onaj koji ne menja život kad nije zadovoljan
svojim poslom ili svojom ljubavi,
onaj koji se ne želi odreći svoje sigurnosti radi
nesigurnosti,
i koji ne ide za svojim snovima;
onaj koji si neće dozvoliti
niti jednom u svojem životu
da pobegne od smislenih saveta....

Živi danas, učini danas, reskiraj danas!
Ne dozvoli lagano umiranje!
Ne zaboravi biti sretan!

pablo_neruda-1.jpg
 
25. septembar 1897. - Rođen je Vilijam Fokner, (William Faulkner) američki romansijer i pripovedač
U ciklusu romana prikazao društvenu istoriju američkog Juga, degeneraciju i propadanje starosedelačke aristokratije, s jedne, i surovost i bezobzirnost došljaka, s druge strane. Zaokljupen problemom zla, on je hroničar propadanja, poročnosti, izopačenosti i svireposti; pod uticajem Džojsa registruje "tok svesti". Dobio Nobelovu nagradu 1949. godine.

Najznačajnija dela: Vojnikova plata (1926), Buka i bes (1929), Svetlost u avgustu (1932), Medved (1942), Uljez u prašinu (1948) i dr.
443px-William_Faulkner_1954_%283%29_%28photo_by_Carl_van_Vechten%29.jpg
 
25. septembar 1897. - Rođen je srpski pisac Aleksandar Vučo, rodonačelnik moderne poezije za decu u srpskoj literaturi. Između dva svetska rata pripadao je pokretu nadrealista.
Dela: romani "Gluho doba" (s Dušanom Matićem), "Koren vida", "Raspust", "Mrtve javke", "Zasluge", "Poziv na maštanje", "Omame", "I tako dalje omame", "Omame - kraj", poeme "Humor zaspalo", "Nemenikuće - Ćirilo i Metodije", "Mastodonti", zbirke pesama "Krov nad prozorom", "Ako se još jednom setim", "Pesme", "Alge", "Momak i po hoću da budem".
images
 
26.septembar 1826. - Rođen je srpski pisac Ljubomir Nenadović, član Srpske kraljevske akademije, jedan od prvih srpskih književnika u 19. veku sa širokim evropskim obrazovanjem, čiji su putopisi znatno prevazišli literaturu tog vremena. Od Dositeja Obradovića prihvatio je kult nauke i razuma, a od romantičara veru u ljudski progres.
Dela: putopisi "Pisma iz Italije", "Pisma iz Nemačke", "Pisma iz Švajcarske", "O Crnogorcima".
574743_10150700691899531_705129530_-1.jpg
 
26. septembar 1888.godine rodjen je Thomas Stearns Eliot,engleski pisac američkog porekla.Dobitnik mnogih nagrada,od kojih su Geteova 1954 i Nobelova 1948.godine ,najznačajnije.Pisao je drame,eseje ,pesme.
Drame po kojima je poznat su:

1935 – Ubistvo u katedrali
1939 – Obiteljsko okupljanje
1949 – Domjenak
1953 – Povjerljivi činovnik
1959 – Stariji državnik

Eseji su:

1920 – Tradicija i individualni talent
1920 – William Blake
1923 – Funkcija kritike
1923 – Uliks – poredak i mit
1929 – Dante
1930 – Baudelaire
1939 – Ideja hrišćanskog društva
1956 – Tri glasa poezije
1959 – Granice kritike

Poznate pesme:

1917 – Prufrock and Other Observations
Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka
Portret gospođe
1920 – Pjesme
Gerontion
Sweeney među slavujima
Hipopotam
Šapati besmrtnosti
Nedjeljna jutarnja služba božja g. Eliota
Uspravni Sweeney
1922 – Pusta zemlja
1925 – Šuplji ljudi
1927 – Putovanje mudraca
1930 – Pepelnica
1945 – Četiri kvarteta
T.S._Eliot%2C_1923.JPG
 
Na današnji dan, 27. septembra 1902. godine, rođen pisac i pozorišni kritičar Milan Dedinac, sljedbenik francuske avangardne lirike. Doprinio je oslobađanju srpske poezije od tradicionalne forme. Filozofski fakultet je završio u Beogradu, do Drugog svjetskog rata bio je novinar "Politike", od 1941. do 1943. bio u njemačkom zarobljeništvu, a poslije oslobođenja zemlje urednik "Politike", potom "Književnih novina", koje je osnovao sa grupom pisaca, bio ataše za kulturu u Parizu, dramaturg i upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Djela: "Javna ptica", "Jedan čovek na prozoru", "Pesme iz dnevnika zarobljenika broj 60211", "Od nemila do nedraga", "Poziv na putovanje", "Studija o Branku Radičeviću", "Pozorišne hronike".
 
27.septembar 1891. Umro ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, autor romana "Oblomov", u kojem je stvoren jedan od najznačajnijih tipova u svetskoj književnosti, kao i pojam "oblomovština", sinonim za parazitizam i apatiju.
Napisao je tri romana, od kojih je Oblomov najpoznatiji.
Roman je dobio ime po glavnom junaku, talentovanom mladom čoveku, punom potencijala i neiskorištene energije, koju, zakočen (ne)realnim strahovima od života i manjkom volje pred postojećim okolnostima, svesno pušta da polako ističe. Oblomov postaje simbolom mlađih generacija koje ne znaju šta žele od života, koji depresiju ubrajaju u karakterne osobine a ne u patološke oblike ponašanja, Oblomov je simbol tzv. „suvišnog čoveka“.
Statika i pasivnost glavnog junaka vrhunski dobro su prenesene na papir savršenim umećem pripovedača Gončarova.
674464367.jpg
 
Na današnji dan, 28. septembra 1902. godine, umro je francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane" i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi".
 
Na današnji dan, 28. septembra 1902. godine, umro je francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana, autor "Tereze Raken", "Žerminala", "Nane" i drugih romana. Poznat je i po otvorenom pismu (1898) predsedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u kojem je otkrio mahinacije najviših vojnih krugova u "Drajfusovoj aferi".

Petre,moji podaci kažu da je umro 29. septembra
Jeste to otvoreno pismo predsedniku Francuske sačuvano je.
451px-J_accuse.jpg

Meni je najdraži roman "Nana"jer sam u njemu našla da je Zola je stopio tri žene: Nanu majku, ponekad nemarnu i dosadnu u obožavanju svog Luiseta, ledenu i bezobzirnu Nanu koja gospodari muškim srcima i koristi ih za podmirenje sopstvenih ciljeva, i na kraju onu očajnu i nisku Nanu koja se u vrtlogu strasti predavala udarcima Fontana i na ulicama Pariza tražila svoje korene.
” Nana” je put ka dubinama podsvesti i potrebi da preispitamo sopstvene ideale, želje i snove i da u sebi uhvatimo taj neodoljivi, tajanstveni i izazovni miris.
Miris Nane.
 
30. septembar 1876 - Rođen je srpski pisac, pozorišni kritičar i diplomata Milan Rakić. Pesnik modernog senzibiliteta sledio je u savršenstvu forme francuske parnasovce i simboliste. Bio je član Srpske kraljevske akademije i predsednik srpskog PEN kluba ("Jefimija", "Dolap", "Simonida", "Napuštena crkva", "Orhideja", "Ljubavna pesma", "Na Gazimestanu").
 
Na današnji dan 03. oktobar. 1791. - Rođen je srpski pisac Sima Milutinović Sarajlija, preteča srpskih romantičara. Nadimak je dobio po mestu rođenja. Školovao se u Beogradu, Zemunu, Segedinu, Sremskim Karlovcima. Borio se u ustancima Srbije za nezavisnost, a u Cetinju je od 1827. bio sekretar vladike Petra I Petrovića Njegoša i vaspitač i pesnički učitelj njegovog sinovca Petra II Petrovića Njegoša. Na poziv kneza Miloša Obrenovića vratio se 1831. u Srbiju i bio sekretar Ministarstva prosvete i istoriograf kneza Miloša.
Dela: spevovi "Srbijanka", "Trojebratstvo", "Trojesestarstvo", tragedija "Obilić", istorijski spisi "Istorija Srbije", "Istorija Crne Gore", zbirka narodnih pesama "Pjevanija crnogorska i hercegovačka".
Sima-Milutinovi%C4%87-Sarajlija.jpg
 
03. oktobar 1895. - Rođen je ruski pisac Sergej Aleksandrovič Jesenjin. Smatra se jednim od najvećih i sigurno najomiljenijih pesnika Rusije. Bio je razbarušen boemski tip i živeo je veoma intenzivno, u tridesetoj godini je izvršio samoubistvo. Njegovi stihovi po opštoj oceni najvišeg su dometa. Veoma je uticao na generacije pesnika, ne samo ruskih.
Dela: zbirke pesama "Zadušnice", "Ispovest mangupa", "Triptih", "Stihovi skandalista", "Sovjetska Rusija", "Persijski motivi", pripovetka "Urvina", poema "Ana Snjegina", dramska poema "Pugačov". Postoje sumnje da je iza njegove smrti stajala sovjetska tajna policija.
581609_195069853961081_504175936_n.jpg
 
03. oktobar 1897. - Rođen je francuski pisac Luj Aragon, najpre dadaista, potom jedan od prvih nadrealista, ali se posle kongresa revolucionarnih pisaca u Harkovu 1930. opredelio za socrealizam. Komunističkoj partiji Francuske pristupio je 1927. učestvovao je u građanskom ratu u Španiji i u francuskom Pokretu otpora u Drugom svetskom ratu.
Dela: zbirke pesama "Vatra radosti", "Ura Ural", "Elzine oči", "Oči sećanja", "Elza", "Jad", "Večni pokret", romani "Seljak iz Pariza", "Bazelska zvona", "Gospodske četvrti", "Orelijen", "Sveta nedelja", "Komunisti", "Blanša ili zaborav", eseji "Komunistički čovek", "Sovjetska književnost", "Za socijalistički realizam", "Rasprava o stilu", "O Stendalu".
32578310.jpg

Jedna od najlepših pesama po meni ,uz Bezimenu je:

Došao sam tebi

Došao sam tebi kao što reka ide moru
Žrtvovao sam jednim potezom i svoj tok i svoje planine
Napustio sam zbog tebe svoje prijatelje i svoje detinjstvo
Svaka kap vode moga života upila je so tvoje neizmernosti
Tvoje sunce uništilo je moju prošlost pretke
Ti vladaš nad mojom krvlju nad mojim snovima nad mojim ludilom
Dao sam ti sve svoje sećanje kao jednu kovrdžu moje kose
Spavam samo u tvojim snegovima
Razvalio sam svoju postelju rasterao svoje dobre vile
Odrekao sam se već davno svojih legendi
U kojima su Rembo Kras i Dikas
I Valmor koja plače u ponoći
Konopac Nervalov prekinuo se
I metak koji je ubio Ljermontova prošao je kroz moje srce
Podeljeno tvojim koracima
Razvejano tvojim pokretima
Ko zaljubljeni vetar neke šume
Ja idem za prašinom koja se jutrom goni iz kuće
I koja se strpljivo vraća neprimetno u toku čitavog dana
Bršljan koji raste a da niko ne primećuje
Dok ga ne sakate u njegovoj vernosti
Ja sam izlizani kamen silom tvoga stalnog šetanja
Stolica koja te čeka na tvome uobičajenom mestu
Okno sa koga tvoje čelo gori gledajući u prazno
Petparački roman koji govori samo o tebi
Otvoreno pismo zaboravljeno pre no što je pročitano
Prekinuta rečenica na koju vraćcati se nema značaja
Trepatanje soba kroz koje se prošlo
Parfem koji ostavljaš za sobom
A kad izađeš nesrećan sam kao i tvoje ogledalo
 
07. oktobra 1914 – Rođen je Mihailo Lalić, pisac, član Srpske akademije nauka i umetnosti. Njegova tipična tema su prilike u Crnoj Gori uoči i tokom Drugog svetskog rata. Bio je interniran u Grčkoj tokom rata, ali je uspeo da prebegne grčkim partizanima i postao je politički komesar Jugoslovenskog bataljona. Dela: romani “Svadba”, “Zlo proljeće”, “Lelejska gora”, “Hajka”, “Raskid”, “Pramen tame”, “Zatočenici”, “Ratna sreća”, “Dokle gora zazeleni”, “Gledajući dolje na drumove”, pripovetke “Na mjesečini”, “Izvidnica”, “Prvi snijeg”, “Gosti”, “Poslednje brdo”.
Mihailo-Lalic-3.jpg
 
07. oktobra 1849 – Umro je američki pisac Edgar Alan Po, čiju poeziju karakterišu dubok pesimizam kao i neobična muzikalnost. Tvorac je kratke pripovetke strave iz koje je nastala moderna kriminalistička i detektivska priča.
Dela: poezija “Gavran”, “Anabel Li”, “Pobednik crv”, “Zvona”, “Pesme”; proza “Crna mačka”, “Priče tajanstva i mašte”, “Avanture Gordona Pima”, “Filozofija kompozicije”.
Edgar-Allan-Poe.jpg
 

Back
Top