Rat u Ukrajini (36)

Da li će doći do sukoba izmedju Rusije i NATO ako Ukrajina raketama gadja u dubini Rusije?


  • Ukupno glasova
    108
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Kilometarski stubovi vatre u Kijevu i Odesi: Masovni napadi na ključne infrastrukturne tačke Ukrajine kao odmazda Rusije za ukrajinske napade zapadnim dalekometnim raketama.

1734107946351.png

Ruske oružane snage izvele su jednu od najmasovnijih i najintenzivnijih serija napada na teritoriju Ukrajine, koja traje već više od četiri sata. Ciljevi su bili strateški vojni i energetski objekti širom zemlje, uključujući Kijev, Odesu, Lvov, Harkov i mnoge druge gradove.

Upotrebljeno je na desetine balističkih i krstarećih raketa poput „Kalibra“, „Kinžala“, „Iskandera“ i Х-101, dok su napadi potpomognuti s gotovo 200 dronova kamikaza.

Jedan od najozbiljnijih udara dogodio se u centru Kijeva, gde su pogođeni vojni objekti i mesto obuke ukrajinskih pilota.

Pogođeni su i brojni skladišni kapaciteti, uključujući skladišta raketa dugog dometa u Odesi, što je rezultiralo detonacijama koje su izazvale kilometarske stubove vatre.

Strateški bombarderi Tu-95MS lansirali su između 30 i 40 krstarećih raketa Х-101, dok su lovci MiG-31K lansirali „Kinžale“, precizne hipersonične projektile sposobne za uništavanje najzaštićenijih ciljeva. Flota u Crnom moru dodala je svoj doprinos ispaljivanjem „Kalibra“ ka ciljevima u Odesi i drugim delovima zemlje.

Na listi pogođenih oblasti našle su se Hmelnicki, Kamenecko-Podoljski, Starokonstantinov, Teropolj, Čerkasi, Kijev, Vinička oblast, Lvov i Ivanofrankovska oblast.

Posebno se ističe Burštinska termoelektrana koja je, zajedno sa okolnim infrastrukturnim objektima, doživela velike štete. Polovina stanovništva Teropolske oblasti ostala je bez električne energije.

U Lvovskoj oblasti, pogođen je gasni hab u Striju, jedan od najvećih u Evropi, koji je imao ključnu ulogu u snabdevanju Ukrajine i Evropske unije. Napadi na zapadnu Ukrajinu usmereni su i na druge ključne energetske objekte, čime se dodatno otežava mogućnost preusmeravanja električne energije iz Evrope prema Ukrajini.

Napadi na Odesu i njenu okolinu bili su izuzetno intenzivni. Pored vojnih ciljeva, gađani su i skladišta municije u blizini sela Ustato-Avangard. Eksplozije su bile toliko snažne da su izazvale podrhtavanje tla i oštetile civilne objekte u okolini. Prema izveštajima sa terena, mnoge oblasti ostale su bez struje, dok je PVO sistem Ukrajine pretrpeo značajne gubitke.

U industrijskoj zoni Ivanofrankovska napadi su izazvali velike požare, a pogođena je i termoelektrana u Burštinu, što je dodatno narušilo stabilnost ukrajinskog energetskog sektora.

Izviđački bataljoni (razvetbati) i dronovi kamikaze odigrali su ključnu ulogu u detekciji i neutralizaciji ukrajinskih vojnih kapaciteta. Sistematski su napadnuti aerodromi u Starokonstantinovu, Kijevu i Odesi, gde su uništeni avioni sposobni za nošenje projektila Storm Shadow. Detonacije su bile toliko intenzivne da su lokalni stanovnici prijavljivali podrhtavanja tla na velikim udaljenostima.

Ruska strategija očigledno je usmerena na neutralizaciju ukrajinskih mogućnosti za ofanzivne operacije. To uključuje uništavanje ključnih kapaciteta, kao što su skladišta oružja, vojni aerodromi i fabrike za proizvodnju dronova.

Mediji
 
Poljska, koja se nalazi u blizini pogođenih regija, podigla je svoju avijaciju u stanju pripravnosti. Ovaj potez jasno pokazuje ozbiljnost situacije i potencijalnu eskalaciju konflikta.

Na ukrajinskim društvenim mrežama pojavile su se informacije o značajnim gubicima unutar komandne strukture ukrajinskih snaga. U Striju su, prema navodima, pogođeni objekti povezani sa vojskom, uključujući železničku infrastrukturu, što je izazvalo dodatne logističke probleme za ukrajinsku stranu.

Masovni napadi ukazuju na promenu dinamike sukoba. Sa upotrebom hipersoničnog i visokopreciznog oružja, ruska strana pokazuje sposobnost neutralizacije ključnih ukrajinskih kapaciteta.

Ovi napadi dodatno urušavaju ukrajinsku energetsku i vojnu infrastrukturu, što može imati dugoročne posledice na mogućnosti otpora ukrajinskih snaga.

Ostaje da se vidi kako će ukrajinske vlasti i njihovi zapadni saveznici reagovati na ovakvu eskalaciju. Jedno je sigurno: intenzitet ovih napada pokazuje da se sukob ulazi u novu, još ozbiljniju fazu.
 
Poljska, koja se nalazi u blizini pogođenih regija, podigla je svoju avijaciju u stanju pripravnosti. Ovaj potez jasno pokazuje ozbiljnost situacije i potencijalnu eskalaciju konflikta.

Na ukrajinskim društvenim mrežama pojavile su se informacije o značajnim gubicima unutar komandne strukture ukrajinskih snaga. U Striju su, prema navodima, pogođeni objekti povezani sa vojskom, uključujući železničku infrastrukturu, što je izazvalo dodatne logističke probleme za ukrajinsku stranu.

Masovni napadi ukazuju na promenu dinamike sukoba. Sa upotrebom hipersoničnog i visokopreciznog oružja, ruska strana pokazuje sposobnost neutralizacije ključnih ukrajinskih kapaciteta.

Ovi napadi dodatno urušavaju ukrajinsku energetsku i vojnu infrastrukturu, što može imati dugoročne posledice na mogućnosti otpora ukrajinskih snaga.

Ostaje da se vidi kako će ukrajinske vlasti i njihovi zapadni saveznici reagovati na ovakvu eskalaciju. Jedno je sigurno: intenzitet ovih napada pokazuje da se sukob ulazi u novu, još ozbiljniju fazu.
Nisam zadovoljan.
 
Šta mislite, da li filoputinčad tipa Hinkla, Mekgregora i sličnih Tixijevih heroja debilno lažu ili mudro govore istinu?

Pogledajte prilog 1656605
Ajde da cujemo tvoju procenu ako se ispaljuje 10.000 artiljerijskih granata dnevno, plus hiljade bacenih fabovki, ko zna koliko gradova sravnjenih sa zemljom...

Evo da ne racunamo pesadijsku municiju, dronove i specijale tipa kindzal, lesnik, iskander, tos...

Evo samo tvoja procena o 10.000 artiljerijskih granata dnevno + fabovke.

Da ti pomognem u proceni za 1000 dana rata to je 10 miliona artiljerijskih granata.
 
Gost emisije "Intervju" bio je prof. dr Momčilo Milinović, jedan od naših vodećih stručnjaka za sisteme naoružanja i profesor u penziji na Katedri za sisteme naoružanja Mašinskog fakulteta u Beogradu.
Njegova karijera i doprinosi u ovoj oblasti predstavljaju temelj na kom se danas gradi i razvija razumevanje složenih sistema naoružanja. Kroz decenije predanog rada, prof. Milinović je autor mnogih naučnih radova i knjiga koji služe kao referentna tačka za studente i stručnjake širom sveta. Njegova ljubav prema nauci nije samo oblikovala njegovu karijeru, već je utrla put novim generacijama inženjera i naučnika, inspirišući ih da se duboko bave istraživanjem i inovacijama u oblasti odbrambenih tehnologija. Profesor Milinović je poznat i po dubokom razumevanju geopolitičkih odnosa i nudi dragocene uvide koji prosvetljuju njihovu kompleksnost.
Preporučujemo Vam da pogledate ceo intervju i saznate više o brojnim zanimljivim temama.
Intervju je snimljen 7.12.2024. godine u Beogradu. Emisiju je vodio novinar Aleksandar Pavković.

INTERVJU: Momčilo Milinović – Orešnik cilja srce Evrope, na udaru su strateške baze! 13.12.2024 BALKAN INFO

 
Primijeti kako su siroti Rusi žestoko opterećeni uništavanjem Civilizacije.
Očekuju da bi u kamenom dobu dobili na važnosti. :roll:
Pa ako je njukanje Hirošime i Nagasakija, tvoje nekoliko puta izrečene tvrdnje, bilo najbolje što se Japanu dogodilo, dozvoli da i ostali dožive taj procvat.

Rusi su alturisti, nije to američki monopol da ostali ne smiju širiti prosperitet.

:p
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top