Putinu porasla popularnost zbog Ukrajine

vracaracc

Buduća legenda
Poruka
38.315
Putinu porasla popularnost zbog Ukrajine


I pored bijesa Zapada zbog akcija u Ukrajini, ovaj je sukob popularost ruskog predsjednika vinuo u nebo u vlastitoj zemlji. Konfliktne su mu situacije i ranije vraćale podršku, no pojedni upozoravaju da bi se Ukrajina mogla obiti o glavu Kremlju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, uživa gotovo nezabilježenu popularnost u svoj zemlji. A jedni razlog takvog rasta popularnosti, prema riječima sociologa je, snažna reakcija Rusije u Ukrajini.

Uprkos ljutnji Zapada zbog uloge Rusije u raspirivanju separatističke pobune u Ukrajini, uključujući i dramatičnu aneksiju Krima – krstaški pohod Moskve protiv onoga što oni nazivaju "neonacistička prijetnja koja izvire iz Kijeva" isplati se kod kuće.

Prema istraživanju od prošle sedmice koje je uradio Levada centar, neupitno 83 posto Rusa odobrava sve što Putin radi kao predsjednik države.

To je skoko od 18 posto više u odnosu na početak prošle godine i samo malo niže od njegovog ranijeg rekorda od 87 posto podrške koju je imao tokom sukoba sa Gruzijom 2008. zbog otcijepljenja promoskovske regije Južna Osetija.

Što znači da nije slučajanost to da je Putin izrazito popularan kada je njegova zemlja uključena u neugodne vojne operacije.

Tokom sva tri konflikta za njegovog manadata u Čečeniji, Gruziji i sada u Ukrajini, Putin je igrao na kartu ruskog nacionalnog ponosa i duboko usađenog osjećaja da Zapad nema razumijevanja za Ruse.

“Svaki njegov rast je praćen sa tom vrstom militarističke ratoborne retorike, uz patriotske pozive”, kaže Gudkov.

“Ako gledate na istoriju odnosa prema Putinu, prvi rast popularnosti stigao je tokom drugog rata u Čečeniji, bombaškog napad u Moskvi. U tom periodu, njegova je popularnost naprosto probila plafon u razmaku od dva mjeseca”, navodi on.

Druga studija koja je urađena u aprilu, od strane ruske državne agencije za ispitivanje javnog mnjenja VTSiOM, pokazala je da 82 odsto ispitanih misli da njihova zemlja ima važnu ulogu na globalnom planu, u odnosu na 58 odsto onih koji su u to vjerovali prije šest godina.

Jedna četvrtina kaže da Rusija ima “veoma veliki uticaj” na globalne odnose, a više od pola ispitanih smatra da je ta uloga “prilično uticajna”.

I pored toga što su međunarodne sankcije pogodile Rusiju posljednjih sedmica, Putin u suštini svoj politički opstanak duguje Ukrajini.

Prije nego što je kriza buknula u Kijevu prošle jeseni, njegova podrška je bila najmanja od kada je preuzeo vlast.

U septembru 2013., istraživanje Levada Centra, pokazivalo je da Putinova lična popularnost kao i odobravanje načina na koji on obavlja svoj posao ima podršku manje od polovine Rusa.

Čak ni ogromnih 51 milijardu dolara za organizovanje Olimpijskih igara u Sočiju, Putinov omiljeni projekat, nije pomoglo da poveća njegovu popularnost za više od 3 do 4 odsto.

“Ja sam mislio da je taj pad više nemoguće nadoknaditi“, priznaje Gudkov.

Putin naravno nije dirigovao protestima na Maidanu u Kijevu, koji su potpalili ukrajinsku krizu.

Ali, kako ruski novinar iz “Vedomosti” Maksim Trudoljubov ukazuje, Putin “ima nevjerovatno dobar osjećaj za situacije” i bio je u stanju da iskoristi taj prevrat u svoju korist.



http://www.slobodnaevropa.org/content/putinu-porasla-popularnost-zbog-ukrajine-za/25409063.html
 
Poslednja izmena:
Putinu porasla popularnost zbog Ukrajine


I pored bijesa Zapada zbog akcija u Ukrajini, ovaj je sukob popularost ruskog predsjednika vinuo u nebo u vlastitoj zemlji. Konfliktne su mu situacije i ranije vraćale podršku, no pojedni upozoravaju da bi se Ukrajina mogla obiti o glavu Kremlju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, uživa gotovo nezabilježenu popularnost u svoj zemlji. A jedni razlog takvog rasta popularnosti, prema riječima sociologa je, snažna reakcija Rusije u Ukrajini.

Uprkos ljutnji Zapada zbog uloge Rusije u raspirivanju separatističke pobune u Ukrajini, uključujući i dramatičnu aneksiju Krima – krstaški pohod Moskve protiv onoga što oni nazivaju "neonacistička prijetnja koja izvire iz Kijeva" isplati se kod kuće.

Prema istraživanju od prošle sedmice koje je uradio Levada centar, neupitno 83 posto Rusa odobrava sve što Putin radi kao predsjednik države.

To je skoko od 18 posto više u odnosu na početak prošle godine i samo malo niže od njegovog ranijeg rekorda od 87 posto podrške koju je imao tokom sukoba sa Gruzijom 2008. zbog otcijepljenja promoskovske regije Južna Osetija.

Što znači da nije slučajanost to da je Putin izrazito popularan kada je njegova zemlja uključena u neugodne vojne operacije.

Tokom sva tri konflikta za njegovog manadata u Čečeniji, Gruziji i sada u Ukrajini, Putin je igrao na kartu ruskog nacionalnog ponosa i duboko usađenog osjećaja da Zapad nema razumijevanja za Ruse.

“Svaki njegov rast je praćen sa tom vrstom militarističke ratoborne retorike, uz patriotske pozive”, kaže Gudkov.

“Ako gledate na istoriju odnosa prema Putinu, prvi rast popularnosti stigao je tokom drugog rata u Čečeniji, bombaškog napad u Moskvi. U tom periodu, njegova je popularnost naprosto probila plafon u razmaku od dva mjeseca”, navodi on.

Druga studija koja je urađena u aprilu, od strane ruske državne agencije za ispitivanje javnog mnjenja VTSiOM, pokazala je da 82 odsto ispitanih misli da njihova zemlja ima važnu ulogu na globalnom planu, u odnosu na 58 odsto onih koji su u to vjerovali prije šest godina.

Jedna četvrtina kaže da Rusija ima “veoma veliki uticaj” na globalne odnose, a više od pola ispitanih smatra da je ta uloga “prilično uticajna”.

I pored toga što su međunarodne sankcije pogodile Rusiju posljednjih sedmica, Putin u suštini svoj politički opstanak duguje Ukrajini.

Prije nego što je kriza buknula u Kijevu prošle jeseni, njegova podrška je bila najmanja od kada je preuzeo vlast.

U septembru 2013., istraživanje Levada Centra, pokazivalo je da Putinova lična popularnost kao i odobravanje načina na koji on obavlja svoj posao ima podršku manje od polovine Rusa.

Čak ni ogromnih 51 milijardu dolara za organizovanje Olimpijskih igara u Sočiju, Putinov omiljeni projekat, nije pomoglo da poveća njegovu popularnost za više od 3 do 4 odsto.

“Ja sam mislio da je taj pad više nemoguće nadoknaditi“, priznaje Gudkov.

Putin naravno nije dirigovao protestima na Maidanu u Kijevu, koji su potpalili ukrajinsku krizu.

Ali, kako ruski novinar iz “Vedomosti” Maksim Trudoljubov ukazuje, Putin “ima nevjerovatno dobar osjećaj za situacije” i bio je u stanju da iskoristi taj prevrat u svoju korist.



http://www.slobodnaevropa.org/content/putinu-porasla-popularnost-zbog-ukrajine-za/25409063.html

Interesantno razmisljanje, bas me zanima zasto neko misli da Putin zeli da ostane na vlasti, i jos vise da mu za to treba "nesto"? Pa on moze da uzme vlast i ovako i onako, zar nije diktator? Takvima ne treba da ih vole.
Nego niko ne spominje sta radi sve ovo vreme NATO, kao da Putin braneci zapadnu granicu Rusije brani sebe. To je kao da neko kaze da se Staljin spremao za WW2 da bi odbranio sebe, i plus da bi ostao na vlasti. A Nemci pobise 20 miliona Rusa, i to pored pakta o nenapadanju koji je Staljin potpisao sa Hitlerom.

Dakle plicak do plicaka. Postaje vrlo smesno i jadno slusati sta se pise po medijima.
 
Interesantno razmisljanje, bas me zanima zasto neko misli da Putin zeli da ostane na vlasti, i jos vise da mu za to treba "nesto"? Pa on moze da uzme vlast i ovako i onako, zar nije diktator? Takvima ne treba da ih vole.
Nego niko ne spominje sta radi sve ovo vreme NATO, kao da Putin braneci zapadnu granicu Rusije brani sebe. To je kao da neko kaze da se Staljin spremao za WW2 da bi odbranio sebe, i plus da bi ostao na vlasti. A Nemci pobise 20 miliona Rusa, i to pored pakta o nenapadanju koji je Staljin potpisao sa Hitlerom.

Dakle plicak do plicaka. Postaje vrlo smesno i jadno slusati sta se pise po medijima.

Зашто се толико плаше Путина?
 
Udario je u jedini sistem vrednosti - US$

,tako što pravi drugi polarni savez, kojim će braniti ugovore u kojima nema US$.

prosto !

lova je ključ tolike napakovane mržnje ka Putinu !

:manikir:

Ukrajina je samo deo pakosti i odcepljeja Rusije od Balkana i ISt.Mediterana....
 
Poslednja izmena:
Jok,u Srbiji vlada.

Ни случајно.
То не постоји.

- - - - - - - - - -

Udario je u jedini sistem vrednosti - US$

,tako što pravi drugi polarni savez, kojim će braniti ugovore u kojima nema US$.

prosto !

lova je ključ tolike napakovane mržnje ka Putinu !

:manikir:

Ukrajina je samo deo pakosti i odcepljeja Rusije od Balkana i ISt.Mediterana....


Ударац на долар јако боли.
 
A šta mi imamo od toga što njemu raste popularnost?

REŠETNJIKOV: Rusija se mora vratiti na Balkan
Objavljeno: 20/09/2014



Piše: Leonid Rešetnjikov, direktor Ruskog instituta za strateška istraživanja



Ruski vojni eksperti smatraju da su na dnevnom redu SAD i NATO dva osnovna pitanja – Ukrajina i Irak. I da im je zbog toga važno da dominiraju u crnomorsko-mediteranskom regionu, na Balkanu i u Turskoj…
Balkan, naravno, pogotovo u svetlu krize u Ukrajini i zbog nestabilne situacije na Bliskom Istoku, igra veoma veliku ulogu. A oni koji žele da iskoriste ukrajinsku krizu za jačanje svojih pozicija – SAD i NATO – na Balkanu već imaju solidan učinak.


Sjedinjene Države u osnovi kontrolišu sve osnovne zemlje Balkanskog poluostrva: Rumuniju, Bugarsku i Grčku. Može se reći da se sve tri nalaze u potpunoj zavisnosti od SAD. Ista je situacija i sa takozvanom „državom Kosovo”, pseudodržavom Makedonijom i pseudodržavom Crnom Gorom – sve su pod najmoćnijim mogućim uticajem, čak bih rekao – pod otvorenim diktatom Sjedinjenih Država.


Posebno ukazujem da pod američku kontrolu prelazi i Moldavija koja je u susedstvu Balkana.
Za Rusiju, koja teži mirnom razrešenju ukrajinske krize, situacija je krajnje nepovoljna.


Srbija zasad još igra polunezavisnu ulogu, ali je njeno rukovodstvo pod najtežim mogućim pritiskom sa strane Zapada koji ga ucenjuje mogućnošću primanja/neprimanja u EU. Uostalom, postepeno počinje da popušta pod tim presingom.

Gubici koje smo pretrpeli na Balkanu krajem 80-ih i 90-ih godina – sada nam se vraćaju kao bumerang koji nas bije u potiljak. Na žalost.

Stanovništvo Bugarske, Grčke i Srbije u većini je prijateljski raspoloženo prema Rusiji. Problem je u zavisnosti njihovih elita.

Od Zapada je zavisan značajan deo grčke elite, a bugarska je podmitljiva.
Šta u ovakvoj situaciji treba da preduzima Rusija?


Rusija mora da se vrati na Balkan. Pre svega kao humanitarna sila.

Moramo tamo aktivno širiti svoje prisustvo i tvrđe i usmerenije raditi sa rukovodstvima tih zemalja:
„Ako niste sposobni da reagujete i izražavate raspoloženje svog stanovništva, nego samo izražavate raspoloženje Vašingtona i Brisela – onda će i naši ekonomski odnosi sa vama biti građeni u skladu sa tim – sve dok ne počnete da razumete šta nas ne zadovoljava”.
Drugim rečima, Rusija mora da bude mnogo aktivnija u ekonomskoj sferi. Ekonomski odnosi sa tim zemljama moraju uticati na političke odnose. A ne obrnuto.
Projekat Južni tok je veoma aktuelan u Bugarskoj i Srbiji. Povoljan je za obe. Međutim, bugarsko rukovodstvo ne izdržava pritisak SAD.

Pokušava da se pred nama opravda. Boji se. A zašto?
Budžet. „Obustavićemo vam finansiranje” – plaši ga EU. A tada bi se sve srušilo. Momentalno.
Teška perspektiva je i pred srpskom ekonomijom.
Isto se događa i u Grčkoj.
Mi ne poklanjamo nikakvu pažnju osnivanju NVO u tim zemljama, na formiramo svoje informativno polje. Ono naprosto ne postoji.
Nema ni polja međuljudskog opštenja, slabe su i naučne veze – sve se nalazi u poluzapočetom ili plumrtvom stanju.
Treba podržavati pre svega one snage – a one tamo postoje – koje nastupaju sa pozicija prijateljstva i saradnje sa Rusijom.

Potrebno je sistemsko prisustvo. A mi se ponašamo kao sa Ukrajinom: zaključili ne sporazum i obradovali se. Nema nas više.
U Bugarskoj su stvari došle dotle da Socijalistička partija, koja je na sve izbore išla sa parolom saradnje sa Rusijom, sada svojim kandidatima preporučuje da iz izborne kampanje isključe i samu reč „rusofilstvo”. Možete li to da zamislite?

Neću ni da govorim o drugim partijama. Situacija je veoma zabrinjavajuća.

Na teritorijama balkanskih država već su američke i natovske vojne baze.

Rukovodstva tih zemalja moraju shvatati šta prisustvo tih baza znači u slučaju zaoštravanja konflikta, u slučaju otpočinjanja vojnih dejstava.
Prvo: udar po tim zemljama. Po Crnoj Gori, Bugarskoj, Rumuniji i Grčkoj. Udar sa strane Rusije! Mi, politikolozi, o tome otvoreno govorimo.
Balkanske zemlje su mete na prvoj lniji!

Pre nekoliko dana je konferenciju za medije održao lider bugarskog nacionalnog pokreta „Rusofili Bugarske” – Nikola Malinov – koji je rekao ono što u toj zemlji niko nije govorio tokom proteklih 20 godina: „Bugari i Bugarke! Vodite računa da sa bazama SAD na svojoj teritoriji svrstavamo Bugarsku u prvi front udara protiv… bratske Rusije koja nam nikada ništa loše nije uradila! A ipak smo pristali na te baze…”.

(Fakti.org)
 

Back
Top