Put misterije i henoze gnostičko učenje

Sekhem

Primećen član
Poruka
502
1000006670.png


Crvena ili Plava pilula put Misterije i Henoze iz Gnosticizma?

Put misticizma i henoze u gnostičkim učenjima odnosi se na unutarnji, duhovni proces buđenja božanske iskre u čovjeku i njezina sjedinjenja s Izvorom (Pleromom) putem spoznaje (gnosis), a ne kroz vanjske obrede ili slijepu vjeru.

1. Što gnosticizam podrazumijeva?
Gnostička učenja (1.–3. st.) polaze od ideje da:
materijalni svijet nije krajnja stvarnost
u čovjeku postoji božanska iskra
spasenje dolazi kroz znanje (gnosis), a ne kroz zakon ili ritual
Cilj nije „spas nakon smrti“, nego probuđenje sada.

2. Misticizam u gnosticizmu
Misticizam znači izravno iskustvo Boga, ne posredno.
U gnostičkom smislu:
Bog se ne „vjeruje“, nego iskuša
istina se ne prima izvana, nego otkriva iznutra
učitelj (npr. Krist) nije objekt obožavanja, nego pokazivač puta
Gnoza = unutarnje sjećanje tko si zapravo
Mistički put uključuje:
šutnju i unutarnju sabranost
kontemplaciju (promatranje svijesti)
simboličko razumijevanje tekstova (ne doslovno)
oslobađanje od identifikacije s egom i strahom

3. Što je henoza (sjedinjenje)?
Henoza (grč. henōsis = jedinstvo) je:
sjedinjenje duše s Božanskim Jednim
U gnostičkom kontekstu:
nije nestanak osobnosti, nego nadilaženje lažnog identiteta
duša se vraća iz fragmentacije u puninu (Pleromu)
nestaje razlika „ja – Bog“, ali ostaje svijest
To je stanje:
dubokog mira
jasnoće
suosjećanja
slobode od straha od smrti

4. Koraci gnostičkog puta (pojednostavljeno)
Buđenje – shvaćanje da svijet nije ono što izgleda
Razlikovanje – prepoznavanje lažnog ja (ego, strah, uvjetovanja)
Gnoza – unutarnje znanje o božanskoj iskri
Pročišćenje – oslobađanje vezanosti
Henoza – sjedinjenje s Izvorom

5. Uloga Krista u gnosticizmu
U mnogim gnostičkim tekstovima Krist je:
nebeski Učitelj, a ne žrtva
onaj koji budi sjećanje duše
simbol Logosa (Božanske Svijesti) u čovjeku
„Ako spoznaš sebe, bit ćeš poznat, i shvatit ćeš da si sin Živoga Oca.“
(duh Evanđelje po Tomi)

6. Razlika prema klasičnom kršćanstvu
Institucionalno kršćanstvo
Gnosticizam
Unutarnja spoznaja
Vanjska vjera
Iskustvo Boga
Dogma
Krist kao učitelj
Krist kao žrtva
Spasenje sada
Spasenje poslije smrti

7. Zašto je ovaj put danas opet aktualan?
Zato što:
ljudi traže iskustvo, ne autoritet
psihologija i mistika se približavaju
raste potreba za unutarnjom slobodom, ne kontrolom.
 
Gnosticizam, učenje i vera o svetu i materiji i telu kao zlom načelu, u suštini onda je to i zlo - učenje i vera i duhovna praksa.
Pogrešno si shvatio suštinu. Sa tobom nemam što dalje pisati i uzalud trošiti vrijeme u obzir dolaze samo oni sa konstruktivnim razmišljanjem koji su spremni da ispituju predstavljene koncepte učenja.
 
Gnosticizam, učenje i vera o svetu i materiji i telu kao zlom načelu, u suštini onda je to i zlo - učenje i vera i duhovna praksa.
Gnosticizam ne uči da je materija zla, nego da je vezanost za nju iz neznanja izvor patnje. Zlo nije tijelo, nego nesvjesnost. To je ontološka, a ne moralna kritika stvarnosti. Po toj logici bi i budizam, platonizam i stoicizam bili ‘zla učenja’, što je očito netačno.
 
Gnosticizam ne uči da je materija zla, nego da je vezanost za nju iz neznanja izvor patnje. Zlo nije tijelo, nego nesvjesnost. To je ontološka, a ne moralna kritika stvarnosti. Po toj logici bi i budizam, platonizam i stoicizam bili ‘zla učenja’, što je očito netačno.
Opšte su poznate osnovne postavke gnosticizma koji se zasnivao na dualizmu između materije i tvari i tela u odnosu na duh i duhovne stvari, materija i telo su nesavršeni u palom stanju i zato su osnovani na zlom principu, telo kao tamnica i zatvor za dušu. itd.

To što ti sad pišeš ne znam koja je vrsta gnosticizma, onaj prvobitni i osnovni je kao ovo gore.
 
Jel se to učenje zasniva na hrišćanstvu i Svetom Pismu, tj. da li si formalno hrišćanin koji prihvata gnosticizam ?
Zar nije i kršćanstvo zasnovano na Bibliji dualizam slijepo vjerovanje u borbu između Sotone i Boga, kao palog anđela kojem je Bog dao pravo da autonomno upravlja paklom i da iskušaje zemljane navodeći ih na neposlušnost i grijeh?

Postoji li po tebi singularitet u bilo kojoj svjetskoj religiji ili vlasti koja većinskim dijelom odlučuje o sudbinama malih ljudi?
 
Zar nije i kršćanstvo zasnovano na Bibliji dualizam slijepo vjerovanje u borbu između Sotone i Boga, kao palog anđela kojem je Bog dao pravo da autonomno upravlja paklom i da iskušaje zemljane navodeći ih na neposlušnost i grijeh?

Postoji li po tebi singularitet u bilo kojoj svjetskoj religiji ili vlasti koja većinskim dijelom odlučuje o sudbinama malih ljudi?
Pa, nije to baš isto, dualizam u gnosticizmu govori o tome da su materija i tvar i telo stvoreni po zlom principu, zli bog starog zaveta stvara svet i materiju i telo, duše su pale iz savršenog duhovnog sveta u ovaj materijalni i telo, zato su materija i telo zlo jer ograničavaju tu neku dušu u savršenom duhovnom svetu, telo je kao tamnica duše i zato gnosticizam prezire materiju i telo.

Gnosticizam je nominalno bio zasnovan na hriščanskoj veri, ali su imali svoja apokrifna i lažna jevanđelja i lažne proroke i vođe, bilo je mnogo grana i struja u gnosticizmu, i bilo je mnogo sramotnih i šokatnih duhovnih praksi.

Hrišćanstvo, sve suprotno, Bog stvara sve dobrim, materija i telo i duša su stvoreni na dobrom principu, ali zato što su duhovna bića i čovek stvoreni i sa slobodnom voljom, oni su sami mogli da izaberu ili dobro ili zlo, tako je i postalo zlo i nesreća u svetu kada su neka duhovna bića i čovek izabrali zlo i greh i smrt i propast i propadanje.

Nije mi baš jasno pitanje, hrišćanska vera u Boga ne prisiljava i ne odlučuje na silu o sudbinama nekih malih ljudi.
 
Нешто слично је тврдио и Ориген.
Његова јерес је била то што је веровао у преегзистенцију душа, односно да је Бог казнио човека утеловљењем.
Његова есхатологија није била нормална (тј линеарна есхатологија).
Он је заступао протологију уместо есхатологије.
Његов циљ је било враћање на почетак (наводно пре рођења у јединство).
Гностици су умножавали толико много лажних списа, да су већ у другом веку захваљујући писању Светих отаца, данашња четири Јеванђеља се истакла као једини валидни списи.
Стога нико није прописао накнадно та четири Јеванђеља (јер канон се није стварао прописивањем), већ се канон формирао тако што се усвојило писмо Атанасија Великог.
А пре тога канон је био помало променљив (нпр неке књиге нису биле у канону, а данас јесу. И обрнуто).
 
Pa, nije to baš isto, dualizam u gnosticizmu govori o tome da su materija i tvar i telo stvoreni po zlom principu, zli bog starog zaveta stvara svet i materiju i telo, duše su pale iz savršenog duhovnog sveta u ovaj materijalni i telo, zato su materija i telo zlo jer ograničavaju tu neku dušu u savršenom duhovnom svetu, telo je kao tamnica duše i zato gnosticizam prezire materiju i telo.

Gnosticizam je nominalno bio zasnovan na hriščanskoj veri, ali su imali svoja apokrifna i lažna jevanđelja i lažne proroke i vođe, bilo je mnogo grana i struja u gnosticizmu, i bilo je mnogo sramotnih i šokatnih duhovnih praksi.

Hrišćanstvo, sve suprotno, Bog stvara sve dobrim, materija i telo i duša su stvoreni na dobrom principu, ali zato što su duhovna bića i čovek stvoreni i sa slobodnom voljom, oni su sami mogli da izaberu ili dobro ili zlo, tako je i postalo zlo i nesreća u svetu kada su neka duhovna bića i čovek izabrali zlo i greh i smrt i propast i propadanje.

Nije mi baš jasno pitanje, hrišćanska vera u Boga ne prisiljava i ne odlučuje na silu o sudbinama nekih malih ljudi.
Kako se uklapa Sotona, pali anđeli i demoni kao apsolutno zlo koje ima svoju volju i utjecaj na ljude po biblijskim učenjima po tebi perfekcionistički usavršene vjere Kršćanstva i mogu li postojati dva absoluta Sotona i Bog? Ako je Bog dovršio sve po stvaranju do savršenstva od kud onda anomalija slobodne volje i odabira između dobra i zla što po tebi dovodi u posljedice duhovne degradacije bića kao također propadanja, grijeha, smrti i patnje. Zar nije onda po slijedu da bi se sve trebalo odigrati po scenariju kojeg je Bog unaprijed dobro isplanirao.
 

Back
Top