Pušten u rad Turski tok: "Gasovod od ogromnog značaja za budućnost Srbije"

Наравно да радови на гасоводу у Србији нису завршени. За широке народне масе је представљено као да је гасовод завршен. Вероватно из политичких разлога. Гасовод није завршен. Цеви јесу у већој мери постављене али нису изграђене станице. А то је можда и већи посао од постављања цеви.
 
81465094_2642589149302472_8696120399898869760_o.jpg

Бојко Борисов увек воли да каже новинарима неке недипломатске ствари. Када су га новинари питали шта су разговарали на ручку. Одговорио је да је добар део разговора протекао у шаљивом и пријатељском тону. Каже да му је Путин рекао да од данас руска војска има велике маневре у Црном мору. Он му је наводно кроз шалу одговорио да не треба да се брине и да још нису стигли авиони Ф-16 блок 70 које је наручио и платио Американцима али да су за сваки случај сачували С-300 и Кубове. Наводно му је Путин рекао да су то добри авиони. Ердоган се надовезао на причу да и они имају те исте авионе. Вучић је рекао да је он купио ракете који обарају авионе. На три километра од места на коме су ручали Борисов и Ердоган су пре две године отворили реновирану цркву Бугарске православне цркве. Борисов је наводно рекао Путину да је Башар ел Асад запалио свећу када су заједно са Путином били у цркви у Сирији, али да он није успео да натера Ердогана да се прекрсти када су заједно били на отварању цркве. На то му је Ердоган само махнуо кажипрстом.
Док народ мисли да они причају неке озбиљне теме они се зезају.
 
Poslednja izmena:
Американци константно притискају.

Bugarska brani Turski tok od Amerike: Mi se borimo za svoje interese
https://www.vesti-online.com/bugarska-brani-turski-tok-od-amerike-mi-se-borimo-za-svoje-interese/

777-1-696x376.jpg


„Američki stav povodom izgradnje drugog kraka ‘Turskog toka’ za Bugarsku nije nov – država mora da se bori za sopstvene interese“, izjavila je ministarka spoljnih poslova Ekaterina Zaharijeva Bugarskoj nacionalnoj televiziji.
Stav SAD o „Severnom toku 2“ i „Turskom toku“ ili, kako ga nazivamo, „Bugarskom toku“ je jasan. Međutim, mi se vodimo sopstvenim interesima, kako nas ne bi zaobišli na gasnoj karti. Interes bugarskih građana je da oni imaju mogućnost da dobijaju gas iz različitih izvora. Drugi krak je vrlo važan za Bugarsku, pošto, ako želiš da izgradiš takav čvor, kao što je gasni čvor „Balkan“, ne sme se dopustiti da te zaobiđe, ne može se dozvoliti da se samo plaća za tranzit – izjavila je Zaharieva,
dodavši da je za državu važan i interkonektor sa Grčkom.

– Bugarska želi diverzifikaciju i ruski gas je važan za državu – izjavila je ministarka.

– Upravo zato se govori o različitim izvorima isporukE gasa. Međutim, ruski gas je važan za nas. To nije novi stav SAD, međutim, mi se borimo za interese Bugarske. Oni su zaista u tome da mi imamo različite izvore – navela je Zaharieva, dodavši da Bugarska želi diverzifikaciju za račun interkonektora sa susednim državama –

Srbijom, Grčkom i Rumunijom.
Ranije je zamenik državnog sekretara SAD Dejvid Hejli izrazio zabrinutost da je „Turski tok“ ruski instrument uticaja u Evropi koji neće pomoći da se diverzifikuju isporuke gasa.
 
Американци константно притискају.

Bugarska brani Turski tok od Amerike: Mi se borimo za svoje interese
https://www.vesti-online.com/bugarska-brani-turski-tok-od-amerike-mi-se-borimo-za-svoje-interese/

777-1-696x376.jpg


„Američki stav povodom izgradnje drugog kraka ‘Turskog toka’ za Bugarsku nije nov – država mora da se bori za sopstvene interese“, izjavila je ministarka spoljnih poslova Ekaterina Zaharijeva Bugarskoj nacionalnoj televiziji.
Stav SAD o „Severnom toku 2“ i „Turskom toku“ ili, kako ga nazivamo, „Bugarskom toku“ je jasan. Međutim, mi se vodimo sopstvenim interesima, kako nas ne bi zaobišli na gasnoj karti. Interes bugarskih građana je da oni imaju mogućnost da dobijaju gas iz različitih izvora. Drugi krak je vrlo važan za Bugarsku, pošto, ako želiš da izgradiš takav čvor, kao što je gasni čvor „Balkan“, ne sme se dopustiti da te zaobiđe, ne može se dozvoliti da se samo plaća za tranzit – izjavila je Zaharieva,
dodavši da je za državu važan i interkonektor sa Grčkom.

– Bugarska želi diverzifikaciju i ruski gas je važan za državu – izjavila je ministarka.

– Upravo zato se govori o različitim izvorima isporukE gasa. Međutim, ruski gas je važan za nas. To nije novi stav SAD, međutim, mi se borimo za interese Bugarske. Oni su zaista u tome da mi imamo različite izvore – navela je Zaharieva, dodavši da Bugarska želi diverzifikaciju za račun interkonektora sa susednim državama –

Srbijom, Grčkom i Rumunijom.
Ranije je zamenik državnog sekretara SAD Dejvid Hejli izrazio zabrinutost da je „Turski tok“ ruski instrument uticaja u Evropi koji neće pomoći da se diverzifikuju isporuke gasa.


bravo
 
Ако неког у овој тренутној ситуацији са корона вирусом занимају информације о "Балканском току" према Србији ево информације од данас са инспекције радова премијера Бугарске Бојка Борисова овог гасовода кроз Бугарску. Радови на овом гасоводу нису прекидани. Укупна дужина гасовода кроз Бугарску је око 460 км. Тренутно је постављено цеви у дужини 220 км а од тога је заварено 150км. У току је изградња и две компресорске станице. Моје мишљење је да ће ако се наставе радови као што су до сада гасовод бити готов до краја ове године. Ево и неколико слика од данас са градилишта овог гасовода кроз Бугарску.
https://www.24chasa.bg/novini/article/8464038

Image_8464540_128.jpg


Image_8464545_128.jpg


Image_8464320_128.jpg


Image_8464304_128.jpg
 
1606578658569.png






IZNENADNA VUČIĆEVA ODLUKA ZABRINULA TURKE: Neizvjesno ispunjavanje roka za dovršetak plinovoda Turskog toka kroz Srbiju...

Prijedlog je bio da država "Srbijagasu" bude jamac za pozajmicu od triju banaka za gradnju kraka plinovoda Turskog toka od granice s Bugarskom do Mađarske i granica s drugim susjednim zemljama

tnhg[1].jpg


Prije 7h

Vlada Srbije neočekivano je ove sedmice iz parlamenta povukla prijedlog zakona o jamstvu za kredit Javnom poduzeću "Srbijagas" od 70 miliona eura, što je otvorilo i ostavilo bez odgovora mnoga politička i ekonomska pitanja te postalo dijelom priče o dovršetku plinovoda Turskog toka kroz Srbiju.
Prijedlog je bio da država "Srbijagasu" bude jamac za pozajmicu od triju banaka za gradnju kraka plinovoda Turskog toka od granice s Bugarskom do Mađarske i granica s drugim susjednim zemljama.

Kredit bi bio upotrijebljen za ulaganje u kapital dioničkog društva "South Stream", mješovitu rusko-srpsku firmu, registriranu u Švicarskoj.
Nakon povlačenja jamstva za kredit, nije jasno ko je i zašto na to presudno utjecao pa su u zraku ostala nagađanja koliko u toj odluci ima unutrašnje politike, a koliko ekonomskih, unutrašnjopolitičkih te širih geopolitičkih interesa.

Dvije pretpostavke

Razmjene informacija u novinarskim krugovima i među poznavaocima energetskih i političkih prilika u Srbiji svode se na najmanje dvije pretpostavke.
Jedna je da nova ministrica rudarstva i energetike Zorana Milošević želi, prije nego što zastupnici glasanjem ovjere jamstvo za kredit, uvesti više reda u energetski sektor i ponovno posložiti direktore javnih i mješovitih poduzeća. Ta se teza vezuje uz njezin nedavni javni sukob s dugogodišnjim direktorom "Srbijagasa" Dušanom Bajatovićem.

Bajatović, inače kadar socijalista (SPS) predsjednika Skupštine Srbije Ivice Dačića, koalicijskog partnera vladajuće Vučićeve Srpske napredne stranke (SNS), u ekonomskim i političkim krugovima slovi kao "ruski čovjek" u sektoru energetike, a smatra se da ima vrlo čvrstu potporu Moskve, zbog čega je nedodirljiv na čelu "Srbijagasa".

S druge strane, dio javnosti smatra da je ministrica Mihajlović (SNS) sklona američkim krugovima i interesima.

"Bajatovićev gazda ne sjedi ni u Beogradu ni u Srbiji"

Druga je teza da povlačenje jamstva za kredit može imati i dublju, geopolitičku pozadinu.
Tako sedmičnik NIN navodi kako autonomija koju u svojem poslovanju godinama ima "Srbijagas" i njegov direktor Dušan Bajatović, dovodi do zaključka da Bajatovićev gazda ne sjedi ni u Beogradu ni u Srbiji.

Taj sedmičnik piše kako to "podupire tezu da je borba Zorane Mihajlović i Dušana Bajatovića, a ona datira još iz vremena njezinog prvog upravljanja resorom energetike, dijelom borba dva ljuta energetska suparnika - Rusije i Sjedinjenih Država".

List navodi kako, s jedne strane, Srbija trenutno ovisi o ruskom plinu na temelju energetskog sporazuma koji je s Rusijom potpisala bivša vlast s tadašnjim predsjednikom Borisom Tadićem na čelu te Amerike "koja sve to vrijeme ne gleda blagonaklono" na energetsku ovisnost Srbije o Moskvi i Srbiju "pokušava nagovoriti na diversifikaciju izvora opskrbe plinom... drugim riječima da, osim ruskog, kupuje i još nečiji plin".

Srbija, čiji se predsjednik Aleksandar Vučić posljednjih mjeseci hvali kako će na kraju godine po ekonomskom rastu biti možda i najuspješnija država u Europi, u svojevrsnom je geopolitičkom i ekonomskom procijepu.

U želji da napreduje u procesu eurointegracija, istodobno održavajući dobre političke i ekonomske odnose s Rusijom i Kinom te poboljšavajući ih sa Sjedinjenim Državama, Srbija ne može održati autonomiju vlastite ekonomije bez ustupaka na sve tri strane.

Početkom septembra, potpisivanjem tzv. Vašingtonskih sporazuma o ekonomskoj normalizaciji odnosa s Kosovom, postavilo se pitanje prihvatanja "energetske diversifikacije" i pristanka Srbije da, osim ruskoga prirodnog plina, kupuje i američki ukapljeni plin (LNG).
Obaveza da se kupuje, na tržištu inače skuplji, plin iz SAD-a izbačena je iz sporazuma kao neprihvatljiva za Srbiju, rekao je nakon povratka iz SAD-a predsjednik Vučić.

Potpredsjednica Vlade i ministrica rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je nakon toga kako je za Srbiju "najvažnije da bude energetski sigurna" te da njezini građani "imaju dovoljno struje i plina".
Ona je poručila kako je podjednako važna i transportna i energetska infrastruktura te da Srbija treba graditi svoju infrastrukturu, povezivati se s regijom, otvarati tržište i koristiti se energijom iz više izvora da ni o kome ne ovisi.
 
1610440122000.png





ISTRAŽIVANJE "SB-a", DŽABA VUČIĆ OTVARA TURSKI TOK: EU poručuje da će na zapadni Balkan dovesti gas IZ OVE DRŽAVE...

Evropski komesar za proširenje Oliver Varheliyi putem Twittera prvi put javno izjavio je kako je želja Evropske unije da se gas preko Transjadranskog gasovoda dovede na zapadni Balkan.

95bf059f-06d7-4a6e-9819-964e88e3c375-hn20200108411488dsadssda[1].jpg


Prije 1h

Piše: Darko Omeragić

Dok smo sa zanimanjem pratili tokove ruskog plina do Bosne i Hercegovine ispod radara nam se provuklo nekoliko bitnih informacija. Jedna od njih je da je 6. januara proradio Transjadranski plinovod (TAP) kojim se azerbejdžanski gas preko Turske, Bugarske, Grčke i Albanije dovodi u Italiju. Druga vrlo bitna vijest je da je evropski komesar za proširenje Oliver Varheliyi putem Twittera prvi put javno izjavio kako je želja Evropske unije da se gas preko ovog gasovoda dovede i na zapadni Balkan.

U svjetlu trenutne geopolitičke situacije Varheliyijeva i želja Evropske unije mogla bi biti ispunjena za svega nekoliko godina jer sve spremno za formiranje IAP kompanije (Plinacro – HR, BH Gas – BiH, Montenegro Bonus – CG i Albgaz – AL). Formiranje ove kompanije je važno jer će ona biti zadužena za izgradnju i održavanje jadransko-jonskog gasovoda kojim bi azerbejdžanski gas iz Albanije, preko Crne Gore trebao stizati do BiH i Hrvatske.

Druga važna vijest je da je FBiH napravila nekoliko važnih koraka do izgradnje južne interkonekcije, odnosno gasovoda kojim bi se tečni američki plin dopremao sa LNG terminala na Krku (u koji je prije nekoliko dana stigao prvi brod s američkim gasom op.a.) do srednje Bosne, čime bi konačno prestala ovisnosti naše zemlje o ruskom gasu koji će se od marta do BiH najvjerovatnije dopremati putem Turskog, odnosno Balkanskog toka. Važan korak ka konačnom početku izgradnje južne interkonekcije FBiH će napraviti kada Dom naroda Parlamenta FBiH, nakon što je to ranije učinio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, usvoji Nacrt zakona o južnoj interkonekciji, odnosno gasovodu kojim će gas od Splita preko Posušja stići do Travnika i Zenice. Time će se otvoriti vrata za završetak teške bh. ovisnosti o ruskom gasu i to će biti kraj priče o uticaju Rusije na ove prostore, barem kada govorimo o ovom važnom energentu.

POJAČAVANJE SANKCIJA

„Projekat IAP je ušao u projekat Evropske komisije za razvoj zapadnog Balkana koji je vrijedan devet milijardi eura. Uz IAP u ovaj projekat je ušla i južna interkonekcija“, rekao je izvor Slobodne Bosne.

Istovremeno dok Sjedinjene Američke Države, prema našim saznanjima, pripremaju još žešće sankcije za one koje učestvuju u izgradnji Sjevernog toka 2 kojim se ruski plin preko Baltičkog mora doprema do Njemačke predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je prije nekoliko dana slavodobitno i u cik zore otvorio Turski tok, odnosno gasovod kojim se ruski gas u Srbiju doprema iz Rusije, uz zaobilaženje Ukrajine. Paralelno s ovim u BiH se pred kraj prošle godine pojavila informacija da će ruski gas od sada u BiH stizati Turskim tokom. Međutim, nakon protestne note bh. ministrice vanjskih poslova Bisere Turković iz Gazproma su odgovorili da će ruski gas u BiH i dalje stizati preko Ukrajine i to barem do 1. marta:

„Rusija nije još u potpunosti zaobišla Ukrajinu koja je obavezna da do 2024. godine transportuje po 40 milijardi kubika gasa godišnje. Rusija nakon 2024. više nema obavezu da gas isporučuje preko Ukrajine. Ipak, i ako se produži ugovor Rusije i Ukrajine to će biti na deset do 15 milijardi kubika gasa godišnje tako da će Ukrajina po pitanju transporta ruskog gasa postati beznačajna zemlja, a nekada je transportovala i po 120 milijardi kubika. Ostavili su ih bez Krima, a sada će ostati i bez transporta gasa, a Ukrajina već ne kupuje gas direktno od Gazproma nego preko posredničkih firmi iz Njemačke i Mađarske koje im ruski gas dodatno naplaćuju“, kazao nam je naš izvor.

Zanimljivo je, također, da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dio gasovoda Turski tok koji prolazi kroz Srbiju otvorio 1. januara, kako napisaše kolege sa portala Peščanik, po mrklom mraku u šest ujutro – iako gasovod nije spreman za upotrebu zbog činjenice da se na njega nije priključila Mađarska, a da je Bugarska koja je, također, na ovoj cijevi počela da kupuje azerbejdžanski gas, čime je drastično smanjila svoju ovisnost o ruskom gasu s obzirom na to da je njena potrošnja 2,5 milijarde kubika, od čega će milijardu kubika stići iz Azerbejdžana. Osim ovoga, Bugarska je uložila novac u gasni terminal sa Grčkom koji će početi s radom 2023. i preko kojeg će moći uvoziti oko pet milijardi kubika azerbejdžanskog gasa, čime bi ova zemlja diverzificirala svoje izvore snabdijevanja. Ova činjenica stavlja veliki upitnik nad isplativošću Turskog toka, ali ni to nije spriječilo Vučića da u ranu zoru i „na silu“ otvori gasovod bez izgrađenih kompresorskih stanica u Bugarskoj i Srbiji.


„U ovoj priči je bitno i to da je Turska drastično smanjila uvoz gasa iz Rusije i što je još bitnije pronašla je jedno gasno polje s kojeg može namiriti sve svoje potrebe u narednih osam godina. Ovo gasno polje bi moglo profunkcionisati za godinu-dvije i tada će Turska biti u situaciji da osam godina ne mora ni od koga kupiti gas tako da južna ruta Turskog toka, odnosno Balkanskog toka bez Mađarske u potpunosti, dijela Bugarske i Turske može biti vrlo upitna po pitanju povrata uloženog novca i kredita za izgradnju gasovoda“, kazao nam je naš izvor.

KOLIKO KOŠTA LJUBAV PREMA RUSIJI?

Upravo zbog ovoga i kolege sa Peščanika su se upitale čemu se raduje i nada predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Mediji u Srbiji nisu dobili informaciju o tome koliko će Srbiju koštati ruski gas koji stiže preko Turskog toka, koliki su krediti, kada su uzeti i od koga, s kojom kamatom i slične „sitnice“. Posebno je zabrinutost u dijelu medija koji nisu pod Vučićevom kontrolom izazvalo pitanje kada će se isplatiti srbijanska investicija u gasovod Turski tok u vrijednosti od 1,7 milijardi eura, a posebno ako se u obzir uzme činjenica da će on bez Mađarske, Bugarske i Turske biti neisplativ. Najpresudnija u svemu će biti odluka Viktora Orbana jer Mađarska troši skoro devet milijardi kubika gasa godišnje. Ako se ova zemlja spoji na Turski tok on će se „popuniti“, a ako do toga ne dođe onda je isplativost Turskog toka vrlo upitna.

„Da li će se Mađarska odlučiti za Turski tok zavisi i od američkih sankcija. Još žešće sankcije su pripremljene i samo je pitanje da li će ih potpisati odlazeći predsjednik SAD Trump ili izabrani predsjednik Biden. Prema nekim informacijama, riječ je o sankcijama koje bi mogle „ubiti“ sve ruske gasovode prema Evropi upravo da bi se smanjila ovisnost o ruskom gasu. Sve ide ka tome da su Evropa, a pogotovo SAD prepoznali da Rusija sa Sjevernim tokom 2 i Turskim gasovodom pokušava da upravlja procesima u Evropi“, kaže naš izvor.

Gdje je u svemu ovome BiH? Naša zemlja do 2023. ima ugovor o isporuci ruskog gasa sa Mađarskom na primopredajnoj tački Beregovo (granica Ukrajine i Mađarske) i nama je u interesu da tu i ostanemo kako ne bismo plaćali penale. Kako je potvrđeno Slobodnoj Bosni, strateški cilj Bosne i Hercegovine je da se krajem 2024. u rad pusti južna interkonekcija čime će biti završena ovisnost o ruskom gasu, a kada se izgradi i IAP (Jadransko-jonski gasovod) gas će u BiH stizati iz tri izvora – američkog, ruskog i azerbejdžanskog.


 

Back
Top