Propast Hrvatske : Demografi kažu da smo pali ispod 4 milijuna ljudi

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.
Тихи:
Danas sam procitao vest da je 40-45% hrvatskih poljoprivrednih gazdinstava propalo nakon ulaska u EU.

Kljucno pitanje - ZASTO SU PROPALE?

Pa zato sto su Hrvati ulaskom u EU ukinuli sve mehanizme zastite domace poljoprivredne proizvodnje. Prosto.

A bez zastite mali ne moze da pobedi velikog. Nema sanse.

Velike ribe jedu male ribe.

Ekonomski liberalizam ih je doveo da prdnu u cabar u svakom pogledu. Ekonomskom, demografskom....

Liberalizam omogucava jakim ekonomijama da zatru i uniste male. Jer male ekonomije se odricu elemenata zastite domace proizvodnje po nalogu velikih. A to u praksi uvek dovodi do gasenja i propasti malih i kocentracije profita u rukama malog broja jakih firmi....

To ceka i nas ako udjemo u EU. Mi smo i propali mnogo zbog SSP-a. Kad god si ekonomski slab u odnosu na konkurenciju moras slediti put ekonomskog intervencionizma i zastite domace privrede narocito u strateski najbitnim sektorima tj da stitis ono sto sam proizvodis visokim carinama.

Ako sledis put liberalizma, gubis radna mesta, samim tim gubis stanovnistvo, ekonomija stagnira, drzave na to odgovaraju rastom tj dizanjem poreza sto u konacnici dovodi do totalnog kolapsa.

Zapad je nametanjem te ideje malim evropskim drzavama prakticno napravio moderno robovlasnistvo i na taj nacin delimicno izdrzavaju sami sebe.

A glupi Hrvati, Siptari, Srbi, Bugari nikako to da skapiraju.
Kliknite za proširenje...

Ovo ne može biti dalje od istine :hahaha:

U Hrvatskoj su doslovno milijarde ulupane u poticaje poljoprivredi, a ona opet propada, a propada (većinom) zato jer su hrvatski poljoprivrednici nesposobni, neproduktivni i nekonkurentni, da se njih pita kila pšenice bi bila 50 kuna, i onda bi oni bili zadovoljni :hahaha:

Slična situacija je bila i s brodogradnjom, doslovno su milijarde ulupane u poticaje brodogradnji, a brodogradnja je jednostavno proizvodila gubitke, zbog nesposobnosti, nekonkurentnosti, korupcije, trebalo je to batinom rastjerati odmah na početku...
 

Dosad je samopopisano više od 720 tisuća građana​

Državni zavod za statistiku (DZS) od 13. rujna do 17. listopada ove godine provodi prvi digitalni Popis stanovništva u Republici Hrvatskoj, a u prvoj fazi koja se provodi do 26. rujna građani se mogu samopopisati preko sustava e-Građani, podsjetila je Brković.
Dodala je da je situacija nastala zbog bolesti covid-19 postavila mnoge izazove u gotovo svim društveno-ekonomskim područjima, pa tako i u provedbi Popisa, ali da će DZS poduzeti sve mjere za provođenje preporuka i mjera Stožera civilne zaštite RH.
„Što se tiče današnjih brojki, mi smo više nego zadovoljni, s obzirom na to da je do danas više od 720 tisuća osoba samopopisano u sustavu e-Građani”, rekla je glavna ravnateljica DZS-a.
https://hr.n1info.com/vijesti/dosad-je-samopopisano-vise-od-720-tisuca-gradana/

🙂
 
MJK:
usata napisao sam
Kliknite za proširenje...
Znači svih 1 400 000, sve patriote zadovoljne sa 400 000 protjeranih samo tebi premalo.
I od 700 000 Srba samo njih 40 000 branilo vekovna ognjišta a oružja napretek.
Ili su bili svjesni da to nisu njihova vjekovna ognjišta ili ipak ne ide Srbin rado u vojnike.

Što kaže Dučić na ovo?

Ti ne znade mreti kraj slomljenog mača,
Na poljima rodnim, braneći ih časno
...
 
12551133.jpg


ANALIZA GLOBUSA
Zašto je Vučić opterećen Hrvatskom: Je li u pravu kad kaže da nas Srbija ekonomski sustiže

Ukupan iznos BDP-a solidan je pokazatelj veličine nekog tržišta. Želimo li znati gdje su građani bogatiji važniji je BDP po stanovniku

Piše: Viktor Vresnik
Objavljeno: 21. rujan 2021. 18:11

Dan uoči prošlotjednog dolaska njemačke kancelarke Angele Merkel u Beograd, gdje je započela njena finalna turneja po europskom jugoistoku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je kako Srbija očekuje da će sljedeće godine, a možda već i do kraja 2021. “po prvi put u povijesti” preteći Hrvatsku po ukupnom iznosu BDP-a, za koji očekuje da će narasti na 51 milijardu dolara. Ustvrdio je i kako će “mnogi teško podnositi uspjeh Srbije”.

”U hrvatskim medijima već se vodi kampanja protiv Srbije”, rekao je Vučić. Po njemu, ”napad je rezultat toga što Srbija jača i prvi put u bruto društvenom proizvodu dostiže Hrvatsku, koja ima onoliku obalu i turiste”. Za razliku od lidera iz susjedstva, rekao je, Merkel je uvijek bila spremna na otvoreni razgovor. ”Njena uloga u poticanju ulaganja u Srbiju bila je velika, a njeno posredovanje u gospodarskom sporu s Hrvatskom donijelo je rezultat”.

U tom sklopu teza koje u zadnje vrijeme često ponavlja, Vučić je barem dvaput pogriješio. Prvo u procjeni rasta, a onda u zaključku da nekome, bilo kome u regiji, nestabilna i siromašna Srbija odgovara više od stabilne i, ako ne bogate, onda značajno bogatije države nego što je Srbija danas.

Što je, dakle, pogrešno, a što opravdano u Vučićevom slavljenju dostizanja i prestizanja Hrvatske.

Prvo statistika.
Uspoređujemo li ukupni BDP dviju država prema paritetu kupovne moći (PPP), što je jedini način da statistiku približimo realnosti svakodnevnog života, jer riječ je o usporedbi prema zajedničkoj košarici roba i usluga, Srbija je Hrvatsku prestigla još 2008. godine. I to ne treba nikoga čuditi, Srbija je najveća država nastala iz bivše Jugoslavije, ima najveće unutarnje tržište, a njeni industrijski pogoni nisu pretrpjeli ratna razaranja kakvima su u razdoblju od 1992. do 1995. bile izložene hrvatske tvornice.

Po svježoj računici zagrebačke ekonomistice Vedrane Pribičević, hrvatski je BDP uoči pandemije 2019.godine, mjeren istim kriterijem (PPP), lagano preskočio 84 milijarde eura, dok je srbijanski već tada bio nešto iznad 90 milijardi eura.

Znači li to da su hrvatski građani siromašniji od građana Srbije?

I da i ne. Točno je da su prosječne plaće u Srbiji danas 546,9 eura (podatak Ministarstva financija RS), dok su prosječne plaće u Hrvatskoj 942,5 eura. Da se spustimo na zemlju, Slovenci već prosječno zarade 1279 eura, a razlika u plaćama između Slovenije i Hrvatske tek je nešto manje nego između Hrvatske i Srbije, dok je razlika u cijenama između Slovenije i Hrvatske neznatna. Po neto prihodima građana, Hrvatska je na 25. mjestu europske ljestvice, Srbija na 32., Slovenija je 19.

Kupovnoj moći neprilagođeni iznosi su drukčiji. Bruto domaći proizvod (BDP) u Srbiji je prošle godine prema podacima Svjetske banke vrijedio 52,96 milijardi američkih dolara. Srbija je s takvim BDP-om dosegla snagu 0,05 posto svjetske ekonomije. Istovremeno, hrvatska je 2020. završila s nešto težim BDP-om od 55,97 milijardi dolara. Hrvatski udio u svjetskoj ekonomiji jednak je srbijanskom - 0,05 posto (toliko o globalnoj važnosti dviju država).

Što znače ti pokazatelji.

Ukupan iznos BDP-a solidan je pokazatelj veličine nekog tržišta. Želimo li, međutim, znati gdje su građani bogatiji treba nam izračun BDP-a po stanovniku, a tu su već brojke drukčije i srbijanski dvojac Vučić – Brnabić ima manje razloga za zadovoljstvo od hrvatskog tandema Milanović – Plenković, s time da je u Hrvatskoj odnos snaga obrnut od srbijanskog, premijer je taj koji upravlja državom.
 
Airlines: ‘Ulažemo 300 milijuna dolara, spašavamo vam turizam!‘
Ryanair će ove zime prometovati na 24 međunarodne linije iz glavnog grada Hrvatske

Piše: Jutarnji.hr, Hina
Objavljeno: 21. rujan 2021. 16:51

o_12549809_480.jpg

Michael O'Leary

Niskotarifni zračni prijevoznik Ryanair u zimskom redu letenja Zagreb će s 24 linije povezivati s europskim odredištima u 16 zemalja, a u prosincu će u zagrebačku bazu uvesti i treći zrakoplov, pri čemu očekuje do ljeta iduće godine oko milijun putnika na svim linijama, najavio je u utorak u Zagrebu predsjednik Uprave Ryanaira Michael O'Leary.

Dakle, uz postojećih 15 linija te još 9 koje će započeti s prometovanjem na početku prosinca, Ryanair će ove zime prometovati na 24 međunarodnih linija iz glavnog grada Hrvatske, sumira croatianaviation.com.

Tri bazirana zrakoplova tipa A320 kapaciteta 180 sjedala prometovat će iz Zagreba prema:
Baden Badenu, Baselu, Bruxellesu, Dortmundu, Dublinu, Düsseldorfu, Eindhovenu, Frankfurtu, Gothenburgu, Londonu, Malagi, Malti, Malmöu, Manchesteru, Memmingenu, Milanu, Napulju, Oslu, Parizu, Pafosu, Podgorici, Rimu, Sofiji i Solunu.

Čak 24 nove zimske linije trenutno su na akciji i jednosmjerne karte dostupne su po cijeni od 150 kuna odnosno 19,99 eura. Karte po ovim cijenama potrebno je rezervirati do četvrtka, 23. rujna, u ponoć, piše croatianaviation.com.

- Ryanair ulaže u Hrvatsku kako bi joj pomogao u oporavku turističke industrije nakon covida i ojačao povezanost s ostatkom Europe jer Ryanair nastavlja rasti, a zračni prijevoz se vraća na razinu prije pandemije. Budući da Ryanair ove zime preuzima 55 novih zrakoplova Gamechanger B737-8200, sa zadovoljstvom baziramo tri nova zrakoplova u Zagrebu koji će tijekom prve Ryanairove zime s bazom u Zagrebu letjeti na ukupno 24 linije, rekao je.

- Kako bismo proslavili ove 24 nove zimske linije, pokrećemo prodaju sjedala po cijeni od samo 150 kuna/19,99 eura u jednom smjeru za putovanja do kraja studenoga 2021. godine. Sjedala po promotivnim cijenama potrebno je rezervirati do četvrtka 23. rujna, u ponoć. Budući da će se ove nevjerojatno niske cijene brzo rasprodati, savjetujemo putnicima da već danas osiguraju svoja mjesta putem internetske stranice Ryanaira, ustvrdio je O'Leary.

'Veliki potencijal Zagreba'
Ovo je ujedno i prvi zimski red letenja Ryanaira iz Zagreba, koji kreće krajem listopada, a O'Leary je dodao i da je to njegova prva konferencija za medije te posjet Zagrebu.

Naglasio je da im je Zagreb veliki izazov i da tu vide veliki potencijal, kao i u cijeloj Hrvatskoj, već prepoznatoj u svijetu zbog turizma. Za Zagreb je istaknuo da je trenutno jedan od rastućih 'hot city break' destinacija.

- Ljudi žele doći u Zagreb, posebice za božićni sajam u zimi, a ima i puno kulturnih i povijesnih znamenitosti, dobru hranu i raste mu broj stranih turista. Važna je i prepoznatljivost Hrvatske po nogometu, a i koliko sam uspio vidjeti ima i puno lijepih žena, rekao je O'Leary.

Šef Ryanaira smatra da Zagreb zaslužuje imati barem oko 3,5 milijuna avio-putnika godišnje, jer, kako je kazao, riječ je o glavnom gradu te vjeruje da će u suradnji sa zračnom lukom Zagreb, s kojom dijele viziju rasta, doći do tih brojki.

Ponovio je i ranije najave Ryanaira da u Zagreb u 'baziranje' tri zrakoplova do kraja ove godine, od kojih su dva već u bazi od srpnja i rujna, ukupno investiraju 300 milijuna dolara te da time izravno otvaraju 100 radnih mjesta te još oko 750 neizravnih u cijeloj Hrvatskoj. Bio bi razočaran, navodi, da u Zagrebu već idućeg ljeta u bazu ne uvedu i četvrti zrakoplov, odnosno da bi ih tu mogli imati tri do pet.

Spomenuo je i dobru suradnju s ostalim zračnim lukama u Hrvatskoj - zadarsku, pulsku i dubrovačku, kao i da će od idućeg proljeća letjeti i na Rijeku, no pritom će jedino u Zagrebu ostajati i preko zime, dok će ostali letovi biti ljetni tj. sezonski.
Nekoliko puta O'Leary je istaknuo da sve to za Zagreb i Hrvatsku rade bez ikakve financijske pomoći države, za razliku od nacionalnog avio prijevoznika Croatia Airlines (CA) kojemu država pomaže.

- Ryanair uvodi 24 nove linije iz Zagreba u idućih šest mjeseci, a CA je u tri godine uvela samo tri nove linije i dobila je 12 milijuna eura pomoći od države, komentirao je O'Leary.

No, istaknuo je da Ryanair želi da CA bude „živa i zdrava” kompanija, dodajući da nemaju istu strukturu putnika niti leti na iste destinacije i u zračne luke.

- Stalo nam je da CA živi i nismo došli tu da bi je uništili nego smo došli stvoriti zdravu konkurenciju, a kako linija prema Dublinu nije uništila poljski LOT ni AirLingus tako neće ni CA, odgovorio je O'Leary.

S dosadašnjim poslovanjem sa Zagrebom i Hrvatskom je zadovoljan te očekuje nastavak snažne potražnje za njihovim letovima, zaključujući da nema razloga da se broj ukupnih avio putnika svih prijevoznika ne poveća u iduće tri godine na oko 7 milijuna.

Očekivalo se da će Ryanair na ovoj press konferenciji najaviti nove linije prema Zagrebu no to se nije dogodilo. Kompanija je zapravo iskoristila pažnju medija kako bi dodatno promovirala svoje linije iz nove zagrebačke baze.

O'Leary je u jednom trenutku najavio da će Zagreb imati četiri bazirana zrakoplova ove zime, ističe croatianaviation.com. Nakon što ga je njegova glasnogovornica ispravila, CEO kompanije je dodao: "Ne brinite, svejdeno ćemo ih imati četiri'.
 
Mej bregami:
Srbija je najveća država nastala iz bivše Jugoslavije, ima najveće unutarnje tržište, a njeni industrijski pogoni nisu pretrpjeli ratna razaranja kakvima su u razdoblju od 1992. do 1995. bile izložene hrvatske tvornice.
Kliknite za proširenje...
Индустрија у Србији није претрпјела ратна разарања 1992–1995? А 1999? Јбт, не вјерујем шта читам...
 
tomyIobo:
Znači svih 1 400 000, sve patriote zadovoljne sa 400 000 protjeranih samo tebi premalo.
I od 700 000 Srba samo njih 40 000 branilo vekovna ognjišta a oružja napretek.
Ili su bili svjesni da to nisu njihova vjekovna ognjišta ili ipak ne ide Srbin rado u vojnike.

Što kaže Dučić na ovo?

Ti ne znade mreti kraj slomljenog mača,
Na poljima rodnim, braneći ih časno
...
Kliknite za proširenje...
ustasa imam prvo u rvatsku bili do 1990 skoro 1,4 mio Srba
 
Mej bregami:
Kad vidim kako Srbi plaću zbog djelića što su osjetili a l što su drugima napravili i to uzimaju kao opravdanje što su se ekspresno predali pa to nema nigdje .
Kliknite za proširenje...
Какаво плакање? Само рекох да неке ствари нису упоредиве. Али, ништа. Заборави. Само ти тупи по свом...
 
Mej bregami:
Pogledajte prilog 1019560

ANALIZA GLOBUSA
Zašto je Vučić opterećen Hrvatskom: Je li u pravu kad kaže da nas Srbija ekonomski sustiže

Ukupan iznos BDP-a solidan je pokazatelj veličine nekog tržišta. Želimo li znati gdje su građani bogatiji važniji je BDP po stanovniku

Piše: Viktor Vresnik
Objavljeno: 21. rujan 2021. 18:11

Dan uoči prošlotjednog dolaska njemačke kancelarke Angele Merkel u Beograd, gdje je započela njena finalna turneja po europskom jugoistoku, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovio je kako Srbija očekuje da će sljedeće godine, a možda već i do kraja 2021. “po prvi put u povijesti” preteći Hrvatsku po ukupnom iznosu BDP-a, za koji očekuje da će narasti na 51 milijardu dolara. Ustvrdio je i kako će “mnogi teško podnositi uspjeh Srbije”.

”U hrvatskim medijima već se vodi kampanja protiv Srbije”, rekao je Vučić. Po njemu, ”napad je rezultat toga što Srbija jača i prvi put u bruto društvenom proizvodu dostiže Hrvatsku, koja ima onoliku obalu i turiste”. Za razliku od lidera iz susjedstva, rekao je, Merkel je uvijek bila spremna na otvoreni razgovor. ”Njena uloga u poticanju ulaganja u Srbiju bila je velika, a njeno posredovanje u gospodarskom sporu s Hrvatskom donijelo je rezultat”.

U tom sklopu teza koje u zadnje vrijeme često ponavlja, Vučić je barem dvaput pogriješio. Prvo u procjeni rasta, a onda u zaključku da nekome, bilo kome u regiji, nestabilna i siromašna Srbija odgovara više od stabilne i, ako ne bogate, onda značajno bogatije države nego što je Srbija danas.

Što je, dakle, pogrešno, a što opravdano u Vučićevom slavljenju dostizanja i prestizanja Hrvatske.

Prvo statistika.
Uspoređujemo li ukupni BDP dviju država prema paritetu kupovne moći (PPP), što je jedini način da statistiku približimo realnosti svakodnevnog života, jer riječ je o usporedbi prema zajedničkoj košarici roba i usluga, Srbija je Hrvatsku prestigla još 2008. godine. I to ne treba nikoga čuditi, Srbija je najveća država nastala iz bivše Jugoslavije, ima najveće unutarnje tržište, a njeni industrijski pogoni nisu pretrpjeli ratna razaranja kakvima su u razdoblju od 1992. do 1995. bile izložene hrvatske tvornice.

Po svježoj računici zagrebačke ekonomistice Vedrane Pribičević, hrvatski je BDP uoči pandemije 2019.godine, mjeren istim kriterijem (PPP), lagano preskočio 84 milijarde eura, dok je srbijanski već tada bio nešto iznad 90 milijardi eura.

Znači li to da su hrvatski građani siromašniji od građana Srbije?

I da i ne. Točno je da su prosječne plaće u Srbiji danas 546,9 eura (podatak Ministarstva financija RS), dok su prosječne plaće u Hrvatskoj 942,5 eura. Da se spustimo na zemlju, Slovenci već prosječno zarade 1279 eura, a razlika u plaćama između Slovenije i Hrvatske tek je nešto manje nego između Hrvatske i Srbije, dok je razlika u cijenama između Slovenije i Hrvatske neznatna. Po neto prihodima građana, Hrvatska je na 25. mjestu europske ljestvice, Srbija na 32., Slovenija je 19.

Kupovnoj moći neprilagođeni iznosi su drukčiji. Bruto domaći proizvod (BDP) u Srbiji je prošle godine prema podacima Svjetske banke vrijedio 52,96 milijardi američkih dolara. Srbija je s takvim BDP-om dosegla snagu 0,05 posto svjetske ekonomije. Istovremeno, hrvatska je 2020. završila s nešto težim BDP-om od 55,97 milijardi dolara. Hrvatski udio u svjetskoj ekonomiji jednak je srbijanskom - 0,05 posto (toliko o globalnoj važnosti dviju država).

Što znače ti pokazatelji.

Ukupan iznos BDP-a solidan je pokazatelj veličine nekog tržišta. Želimo li, međutim, znati gdje su građani bogatiji treba nam izračun BDP-a po stanovniku, a tu su već brojke drukčije i srbijanski dvojac Vučić – Brnabić ima manje razloga za zadovoljstvo od hrvatskog tandema Milanović – Plenković, s time da je u Hrvatskoj odnos snaga obrnut od srbijanskog, premijer je taj koji upravlja državom.
Kliknite za proširenje...
vucic opterecen hrvatskom a oni zadnjih godinu dana svaki dan 4 vesti najmanje o njemu ili srbiji hrvatijanci su bolesnici kojima pod hitno treba pomoc :hahaha::hahaha::hahaha:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Slične teme

Grom_sa_neba!
Ko pali Kineze po Beogradu?
2
Odgovora
34
Pregleda
734
georgejune
georgejune
Grom_sa_neba!
Telekom prodaje infrastrukturu..."ispod žita"....
Odgovora
8
Pregleda
258
Stojkov Menidjer
Stojkov Menidjer
Nikita Kulganov
Не смемо заборавити да смо победили
Odgovora
1
Pregleda
125
TikaSpicStajkovce
T

Back
Top