Propast banaka

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
84.303

Zatvorena Banka Silikonske doline: Najveća propast u bankarstvu od 2008. godine​

Beta-AP10.03.2023. 19:15
Zatvorena Banka Silikonske doline: Najveća propast u bankarstvu od 2008. godine 1
Foto: Shutterstock/Sundry Photography
Banka Silikonske doline od danas je zatvorena, što je najveći kolaps jedne banke još od 2008. godine, kada je na vrhuncu Svetske finanijske krize kolabirao Vaašington Mjučual (Washington Mutual).

Sredstva Banke Silikonske doline zaplenila je američka Federalna korporacija za osiguranje, a banka je posrnula nakon što su njeni korisnici, uglavnom radnici u IT sektoru i kompanije sa preduzetničkim kapitalom, počeli da povlače svoj novac, što je stvorilo opštu navalu.
Silikonska dolina je pod velikim uticajem tehnološke industrije, i male su šanse da dođe do „prenošenja zaraze“ kroz bankarski sektor, kako je to bilo u mesecima koji su prethodili svetskoj finansijskoj krizi, ili velikoj recesiji, pre više od 15 godina. Velike banke sada imaju dovoljno kapitala da izbegnu sličnu situaciju.

Federalna korporacija za osiguranje naredila je zatvaranje Banke silikonske doline i preuzela danas sve njene depozite.
Banka je u trenutku propasti imala imovinu u vrednosti 209 milijardi dolara i 175,4 milijarde dolara depozita, navodi u saopštenju Federalna korporacija.
Nije jasno koliko je depozita u ovom trenutku iznad osiguravajućeg limita od 250.000 dolara.
Uočljivo je da Federalna korporacija nije objavila ko je kupac imovine Banke Silikonske doline, što je uobičajeno kada je zatvaranje banke uredno.

Takođe je uočljivo da je Federalna korporacija zaplenila imovinu banke usred radnog dana, što je znak da je situacija postala teška.
Finansijsko stanje banke sve više je ove nedelje dovođeno u pitanje kada je ona objavila plan prikupljanja do 1,75 milijardi dolara radi jačanja kapitalne pozicije u zabrinutosti zbog viših kamatnih stopa i stanja ekonomije.
Akcije SVB finansijske grupe, matične kompanije Banke Silicijumske doline, pale su gotovo 70 odsto pre nego što je trgovanje zaustavljeno.
Si-En-Bi-Si (CNBC) je izvestio da su pokušaji prikupljanja kapitala propali i da banka sada ide na prodaju.
Banka Silikonske doline nije mala – ona je zapravo 16. najveća i zemlji, sa aktivom od 210 milijardi dolara.
Ona je glavni finansijski kanal za kompanije sa preduzetničkim kapitalom, koje su teško pogođene time što su američke Federalne rezerve u poslednjih 18 meseci podigle kamatne stope i rizičniju tehnološku imovinu učinile manje privlačnom za investitore.
izvor Beta AP
 
Pusti ti Ameriku nego da li će domaće banke da slede primer?
Kakva je zaštita štediša u Srbiji? Ko šta garantuje a ko šta može zakonski da uradi?
Da li srpske banke mogu da ti otmu pare i kažu nemam da ti vratim, kao te američke?
Kod nas do 50.000 evra garantuje drzava.

Ako imas vise rasporedi u vise banaka. Drzava ti i dalje garantuje samo 50k, ali bar je neka sansa da nece sve da odu istovremeno.

U USA u SVB je osiguranje na 250.000 dolara, znaci ko ima vise okinava.
 

FINANSIJSKI KOLAPS PRED VRATIMA AMERIKE: Zatvorena još jedna velika banka, treća po redu​

Američke regulatorne vlasti zatvorile su Signačer banku (Signature Bank) sa sedištem u Njuu velikog igrača u kripto industriji, kako bi pokušale da spreče krizu na bankarskom tržištu.
Signačer je jedna od glavnih banaka kripto industrije sa sedištem u Njujorku, najveća pored Silvergejta, koji je prošle nedelje objavio da će izvršiti likvidaciju javlja Si-En-Bi-Si (CNBC).
U zajedničkom saopštenju Federalne korporacije za osiguranje depozita, ministarstva finansija i Federalnih rezervi navodi se da postoji sistemski rizik i da se banka zbog toga zatvara.
Regulatori SAD-a su objasnili da su doneli odluku o zatvaranju banke, koja je veliki poverilac u kripto industriji, u cilju sprečavanja širenja bankarske krize.
Regulatori banaka su saopštili da klijenti Signačer banke imaju pun pristup svojim depozitima, kako bi mogli da povrate svoj novac nazad.
-Svi deponenti ove institucije će biti obeštećeni, kao i u slučaju banke Silicijumske doline (SVB),tako da nijedan gubitak neće snositi poreski obveznici- saopštili su regulatori.
svb-banka.jpg
TANJUG/AP Photo/Michael Probst
Međutim, Si-En-Bi-Si navodi, pozivajući se na izvore u ministarstvu finansija, da će deponenti biti obeštećeni, ali da će propasti ulaganja vlasnika kapitala i obveznica u obe banke.
Signačer banka je na dan 31. decembra 2022. imala 110,4 milijarde dolara ukupne imovine i 88,6 milijardi dolara ukupnih depozita, prema podacima američkih finansijskih vlasti.
Banka Silicijumske doline zatvorena je u petak i zaplenjeni su njeni depoziti, što je najveći bankarski kolaps u SAD od finansijske krize 2008. godine i drugi po veličini ikada. Potez je usledio nekoliko dana nakon što je ta institucija objavila da ima poteškoća u poslovanju.
Banka Silicijumske doline (SVB) propala je posle tzv. bankarske panike 10. marta. Bankrotom te banke najviše su pogođene tehnološke kompanije, koje su u veliko meri poslovale sa njom, ali i start-ap kompanije, pojedini mediji, proizvođači vina iz Kalifornije…
SVB banka, jedna od glavnih banaka tehnoloških kompanija, doživela je rast depozita 2021. posle uspona tehnološkog sektora tokom pandemije virusa korona. Ta banka je ulagala novac u dugoročne državne obveznice, ali je njihova vrednost počela da pada zbog rasta kamatnih stopa usled inflacije i odluke Federalnih rezervi SAD da podignu referentnu kamatnu stopu.
Da bi prikupio gotovinu za isplatu deponenata koji su se povlačili, SVB je 8. marta objavio da prodaje hartije od vrednosti vredne 21 milijardu dolara, a pozajmio je i 15 milijardi dolara, te najavio prodaju trezorskih akcija kako bi prikupio još 2,25 milijardi dolara. Ova najava, kao i upozorenje velikih investitora iz Silicijumske doline, doveli su do bankarske panike i povlačenja sredstava deponenata u vrednosti od 42 milijarde, što je dovelo do banksrdkogu kolapsa.
 

KRAHA 2 VELIKE BANKE, OGLASILI SE IZ NBS: Svet u strahu, a evo ko će u ovoj krizi najbolje proći​

Krah dve velike banke izazvao je strah od globalnog finansijskog kolapsa.
 GetOriginalImageById.jpg
IZVOR: MONDO/STEFAN STOJANOVĆ
Nakon bankrotabanke Silicijumske doline (SVB) i ogromnih gubitaka švajcarske Credit Suisse provejava pitanje da li novonastala situacija može da izazove globalni finansijski krah kao hipotekarna kriza 2008. godine.
ovakvoj situaciji, međutim, verovatnije je da će banke na manjim tržištima bolje proći.

“Bankarski sektor Republike Srbije je stabilan, visoko likvidan i solventan, a građani mogu biti uvereni u stabilnost i sigurnost poslovanja banaka, kao i sigurnost svih štednih depozita. Svi relevantni pokazatelji poslovanja banaka višestruko su iznad regulatornih zahteva Narodne banke Srbije. Pokazatelj adekvatnosti kapitala bankarskog sektora je na kraju decembra 2022. godine iznosio više od 20 odsto, a vrednost svih relevantnih pokazatelja likvidnosti banaka potvrđuje i visoku likvidnost domaćeg bankarskog sektora”, objašnjavaju iz Narodne banke Srbije.

Prema podacima NBS, pokazatelj učešća bruto problematičnih kredita u ukupnim bruto kreditima bankarskog sektora (bruto NPL pokazatelj) je na kraju decembra 2022. godine iznosio 3,01 odsto, što je najniža vrednost od kada se prati ovaj pokazatelj i potvrđuje stabilnost i kvalitet aktive bankarskog sektora.

Kada su u pitanju moguće pretnje po našu zemlju, tu vidim loš efekat eventualne ishitrene reakcije deponenata. To se ponekad dešava i kad nema realnih osnova, jer je ljudima teško mirno obrazložiti situaciju kada se nižu loše vesti, a banke – u ovom slučaju strane – spominju u negativnom kontekstu”, kaže u razgovoru za Biznis.rs Zoran Grubišić, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.
U suštini, u ovakvoj situaciji domaća stručna javnost i Narodna banka Srbije imaju zadatak da objasne da naše banke nisu u opasnosti.

Sličnosti i razlike sa krizom iz 2008.​

Ova kriza nije ista kao Hipotekarna kriza 2008. godine. Tada je problem bio sistemskog karaktera i bile su uključene sve banke, a sada nisu. Danas je to posledica lošeg upravljanja rizikom pojedinih banaka, kao što je bio slučaj sa SVB. Druga stvar je što su ‘pali’ neki veliki igrači, ali i za to postoji logično objašnjenje – oni su jednostavno izloženiji riziku”, objašnjava Grubišić.
Ove dve krize nemaju iste uzroke, ali određene sličnosti u mehanizmima postoje, pa može da se pretpostavi ko će najviše biti na udaru. Oba puta do izražaja dolaze rizici nagomilani u prethodnim periodima ekstremno niskih kamatnih stopa.


U trenutnom ciklusu povećanja kamatnih stopa u SAD i u svetu generalno, pojedine banke suočavaju se sa problemima vezanim za neusklađenost ročnosti aktive i pasive i nedovoljno oprezno upravljanje rizikom kamatnih stopa i kreditnim rizicima. Tržišni učesnici uglavnom smatraju da ovi problemi ne predstavljaju široko rasprostranjen sistemski rizik u bankarskom sektoru”, kažu u Narodnoj banci Srbije.
U SAD su aktivirane određene garancije za klijente posrnulih banaka, dok će SVB banka prestati da postoji. S druge strane, Credit Suisse će biti otkupljen. Dokapitalizacija je u takvim slučajevima svakako bolje rešenje, smatra Grubišić.
Postavlja se pitanje da li će ove izmenjene okolnosti, nastale u poslednjih nedelju dana na svetskom tržištu, uticati posledično na politiku kamatnih stopa najvećih svetskih centralnih banaka, pre svega američkih Federalnih rezervi (Fed) i Evropske centralne banke.
Veći problem po domaće banke mogle bi da predstavljaju visoke kamatne stope na dugi rok. Takva politika povećaće NPL-ove, to jest loše plasmane. Ipak, za sada su svi stres-testovi koje sprovodi NBS pozitivni, i to je jako dobro”, napominje Grubišić

U strategiji podizanja ili spuštanja kamatnih stopa, aktuelnim slomom velikih banaka uvedeni su novi faktori u analizu. Poslednje insajderske informacije iz Feda govore o mogućem usporavanju, ukorak i sa konačnim ublažavanjem inflacije u SAD.
Manje zemlje se uglavnom rukovode potezima velikih centralnih banaka, a Srbiji je važno kako će reagovati ECB. Poslednji potez ECB bio je novo povećanje kamatnih stopa za 50 baznih poena, a do kada će nastaviti takvim tempom ostaje da se vidi. Za sada je bankrot banke SVB ostavio većeg traga u SAD nego reakcija spasavanja Credit Suisse u Evropi, dok su manja tržišta ostala pošteđena.
(Mondo/Biznis)

 

Back
Top