Propala sela Srbije zbog pogresne politike srpskih vlasti. Objedinjena tema

Mada će 2052. u pet gradova: Beogradu, Novom Sadu, Novom Pazaru, Kragujevcu i Nišu, živeti skoro polovina ukupnog stanovništva Srbije, najveći grad na jugu i istoku zemlje, Niš, imaće 35.000 građana manje nego 2022. godine! Demografska slika buduće Srbije još je pesimističnija kada se u projekciju uvrsti podatak RZS da će 2052. godine broj dece do 14 godina biti dvostruko manji od broja osoba starijih od 65 godina, kojih će biti sve više.
 
· Republički zavod za statistiku u Projekciji stanovništva Republike Srbije 2022 – 2052. godine navodi da će prema srednjem očekivanom scenariju, broj stanovnika 2052. godine biti 5.224.762, što predstavlja pad od oko 22 odsto u odnosu na 2022. godine;

Osnovni razlozi takvog pada su negativni prirodni priraštaj, koji u proseku iznosi 86 odsto, i „negativna neto migracija“, odnosno veći broj odseljenih u odnosu na doseljene. U pet gradova, u kojima će tada živeti oko polovina ukupnog stanovništva, po popisu iz 1992. godine živelo je 30 odsto, a po popisu iz 2022. oko 40 odsto ukupnog broja. Prema sadašnjoj projekciji, do 2052. značajno će porasti broj opština sa manje od 5.000 stanovnika, kojih gotovo nije bilo u prethodnom periodu, kao i opština koje će imati od 5.000 do 10.000 stanovnika.

Region južne i istočne Srbije, koji je po popisu iz 2022. imao oko 1,4 miliona stanovnika, pašće na 963.879.

· Najveći grad u ovom delu Srbije, Niš, spašće sa 250.648 stanovnika na 215.764…

· Prema ovoj projekciji, najviše stanovnika izgubiće Crna Trava i Lebane, kojima je ugrožen opstanak!

· I Babušnica i Dimitrovgrad izgubiće veliki deo stanovništva, oko polovine. Pritom će u ove dve opštine više od 40 odsto građana biti starije od 65 godina;

· Izuzetak od ovog neslavnog populacionog pravila su Preševo i Bujanovac, u kojima će broj žitelja porasti za oko deset odsto;

· Može se očekivati da će u Bujanovcu biti više stanovnika nego u Vranju, koje je sada najveća teritorijalna jedinica Pčinjskog okruga;
 
Danas u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ima oko 4.700 sela a svako četvrto (ili oko 1.200 njih) je na putu nestajanja. Jer, u 1.034 sela ima manje od po 100 stanovnika. U 1.000 sela nema prodavncie, a 500 njih nema ni puta da bi negde krenulo. Tako će za deceniju i po 1.200 sela ostati samo spomenici kao dokaz skorašnjeg života. Čak u 86 odsto sela Srbije opada broj stanovnika. I dok ljudi nemaju posla, a sela izumiru, ne koristi se šansa da se ti negativni trendovi na srpskom selu zaustave, a samim tim i da se razvijaju ruralna područja.
Čak 84 odsto žena na selu nema nikakvu nepokretnost

U seoskim sredinama čak 84 odsto žena nema nikakvu nepokretnost na svoje ime, pokazala je analiza NALED-a i kompanije PwC.
Žene bez vlasništva nad stanom ili kućom teže ostvaruju ekonomsku nezavisnost, a zabrinjava i to što je u selima i dalje prisutna svest da nisu deo roditeljskog doma, pa se i same odriču prava na udeo ili nasledstvo u korist braće i sinova, ocenjuje se u današnjem saopštenju o ovoj analizi. Sticanje nekretnina otežava činjenica da žene u Srbiji u proseku imaju za oko 8.000 dinara niže plate od muškaraca, a na selu je svaka druga formalno nezaposlena i samo 7,4 odsto njih poseduje zemlju.
 
POPIS 2022.


Шта нам, између осталог, кажу подаци?

  • Београд је имао повећање броја становника за 1,6%, док су Војводина и остатак централне Србије имали идентичан релативан пад за по 9,4%.
  • Нови Сад је имао динамичнији раст од Београда јер је повећао број становника за 7,5%.
  • Пчињска област је једина имала раст међу областима што је последица бојкота Албанаца приликом пописа 2011, док су се сада пописали. Уколико се пође од моје претпоставке (223.309 становника у 2011) смањење у овој области је било за 11,4% што је у другој половини области према релативном кретању броја становника.
  • Због Новог Сада Јужнобачка област је имала најмањи релативан пад.
  • Рашка област је следећа по најмањем релативном паду зато што су Тутин и Нови Пазар имали идентичан раст броја становника за по 7,4%.
  • Највећи релативан пад имала је Севернобанатска област, испред Зајечарске и Борске области и ово је изненађење пописа и највећа релативна корекција броја пописаних становника у 2022. у односу на процењен број у 2021.
  • Само пет београдских општина имало је раст броја становника док их је 12 имало пад, а највећи је имао Стари град који је највећи број становника имао давне 1961.
  • Осим Чајетине, са најмањим релативним падом најбоље су се „држали“ Ниш (-4%) и Крагујевац (-4,3%) од већих градова у Србији.
  • Релативно добро стоје и Стара Пазова (-4,8%), Пећинци (-6,5%) и Инђија (-7,8%) као општине које се налазе између Београда и Новог Сада.
  • У односу на просечан пад укупног становништва за 6,9% само 25 општина је имало раст или мање смањење од просечног, Стари град је био у просеку, док је чак 135 општина и градова имало веће смањење од просека.
  • Ако искључимо Медвеђу, због моје лоше процене, највећи пад становништва имале су мале општине са мање од 30 хиљада становника. Чак 31 (или 32 са Медвеђом) је имало већи релативан пад од Зајечара са -18,2% као првог са највећим релативним смањењем и бројем становника већим од 30 хиљада.
  • Због идентичног пада Војводине и централне Србије без Београда листа општина је прилично равномерно „ишарана“ општинама из ових области Србије сем што се на дну, пре Чоке налазе Црна Трава, Гаџин Хан, Рековац и Бабушница из југоисточног дела Србије.
 
U Srbiji trenutno postoji 4.720 sela, a procena Republičkog zavoda za statistiku (RZS) je da će do 2050. godine sa mape nestati 3.000 seoskih naselja.

U oko 86 odsto sela opada broj stanovnika, a u naseljenim mestima Srbije danas je prazno blizu 200.000 kuća.


Nešto drugačiji slučaj je sa 460 vojvođanskih sela koja su planski pravljena, ali i ona doživljavaju depopulaciju. Napreduju sela u kojima postoji dobra zadruga sa više desetina zaposlenih. U takvim selima postoje i mali prerađivački kapaciteti, gde se ljudi zapošljavaju.

Agroanalitičari kažu da šansu za opstanak ne može da ima svih 3.000 sela kojima preti nestanak do 2050. godine.

"Opstati i ostati mogu samo ona naseljena mesta koja se nalaze u blizini gradova, koja su dobrim saobraćajnicama povezana sa centrima i imaju dobru infrastrukturu i sadržaje. U neka od tih urbanizovanih naselja sve više se preseljavaju oni koji beže iz gradova, ali se oni retko i samo sporadično bave poljoprivredom", objašnjava za Biznis.rs agroanalitičar Branislav Gulan.

Prema podacima Ministarstva za brigu o selu Srbije, poslednjih godina osnovano je oko 1.100 novih zadruga.

"To ukazuje da je vraćen zadružni duh. Ali - nije i zadružna imovina oduzeta posle Drugog svetskog rata, jer siromašna država danas nema više od dva milijarde evra da bi se to nadoknadilo. Kada svaka ta nova i stara zadruga na selu budu imale prerađivački pogon, onda će to biti dobra organizacija privlačna za bolji seoski život. Sada u 2.750 dodeljenih seoskih kuća ima oko 10.000 novih stanovnika, a u tom slučaju biće veće interesovanje za odlazak u sela da se živi. Jer, u selima će tek tada biti svi uslovi za život kao i u gradu. Dobro je što je i sad jedna trećina onih koji odlaze da žive na selo i dobijaju kuće baš iz gradova, pošto u tim novim pogonima oni koji se doseljavaju u sela imaju šanse i da se zaposle. Radiće i prerađivati i sirovine koje su sami proizveli, kao i ostali zadrugari i kooperanti", navodi sagovornik biznis portala.

Predsednik Zadružnog saveza Srbije Nikola Mihailović kaže da se u tranzicionom periodu zadrugarstvo Srbije, a posebno zemlјoradničko, nalazi u izuzetno nepovolјnom položaju.

"Problem zadružne svojine poslednje tri decenije nije rešen, što je otežavajući faktor uspešnog razvoja zadruga. Potrebno je istaći da zemlјoradničko zadrugarstvo nije bilo ni u sistemu podsticaja Ministarstva polјoprivrede i Ministarstva privrede od 2004. do 2012. godine i da je tek donošenjem Zakona o podsticajima u polјoprivredi i ruralnom razvoju u 2013. godini izjednačeno sa pravima registrovanih gazdinstava", ističe Mihailović.

On dodaje da nerešenim pitanjem imovine zemlјoradničke zadruge imaju otežan pristup tržištu kapitala, jer praktično nemaju čime da garantuju.

"Nedostatak kreditnih sredstava ograničavajući je faktor za obavlјanje tekućih aktivnosti i posebno obezbeđenje investicionih sredstava za kapitalno ulaganje u objekte i opremu u prerađivačkoj industriji", navodi Mihailović.

Prema podacima Privredne komore Srbije, čak 1.000 sela danas nema nijednu prodavnicu. Da bi se snabdevali stanovnici moraju da putuju i po 30 kilometara u druga naseljena mesta.

Ipak, blagi oporavak sela oseća se kroz akciju Ministarstva za brigu o selu. Ministar Milan Krkobabić rekao je da je od februara krenuo novi program dodele seoskih kuća sa okućnicom. Očekuje se da će u narednom ciklusu biti oko 5.000 zahteva za kuće.

Dosad je kroz taj program ukupno kupljena 1.631 kuća za 5.000 ljudi, od čega 2.250 dece, i to u 119 lokalnih samouprava.
 
Je li baš za sve kriva država? Ili u ovom slučaju ima dosta toga i do običnog naroda? U stvari možda i više.
taj obican narod je od 48me pod istim sistemom. anti srpskim.

narod, se osvescuje , sada je svima jasno da su pozicija i opozicija jedan isti sistem ida njihovim medjusobnim smenama od devedesetih se nista sustinski nije menjalo, nastavljala se izdaja nacionalnih interesa srbije i upropascavanje srpstva...
 
taj obican narod je od 48me pod istim sistemom. anti srpskim.

narod, se osvescuje , sada je svima jasno da su pozicija i opozicija jedan isti sistem ida njihovim medjusobnim smenama od devedesetih se nista sustinski nije menjalo, nastavljala se izdaja nacionalnih interesa srbije i upropascavanje srpstva...
Ima i toga. Ali nije baš da je država kriva što mladi neće na selo.
 
Ipak, blagi oporavak sela oseća se kroz akciju Ministarstva za brigu o selu. Ministar Milan Krkobabić rekao je da je od februara krenuo novi program dodele seoskih kuća sa okućnicom. Očekuje se da će u narednom ciklusu biti oko 5.000 zahteva za kuće.

Dosad je kroz taj program ukupno kupljena 1.631 kuća za 5.000 ljudi, od čega 2.250 dece, i to u 119 lokalnih samouprava.
selo nece zaziveti od prodaje kuce sa okucnicom, to ce kupiti ljudi koji ce ih pretvoriti u vikendice, dolaziti jednom mesecno da naprave rostilj i okace slike po instagramima
selo ce zaziveti kad se cele porodice trajno nasele tamo i pocnu da obradjuju hektare i hektare zemlje i gaje stoku
 
selo nece zaziveti od prodaje kuce sa okucnicom, to ce kupiti ljudi koji ce ih pretvoriti u vikendice, dolaziti jednom mesecno da naprave rostilj i okace slike po instagramima
selo ce zaziveti kad se cele porodice trajno nasele tamo i pocnu da obradjuju hektare i hektare zemlje i gaje stoku
kakvo bre selo, to je rupa bez buducnosti, bez kraja. Stocni fond na istorijskom minimumu od dolaska SNS, dizel duplirao cenu u 10 godina a otkup vecine proizvoda gotovo isti kao i pre 10 godina.

Sta god da uspe na selu, to uspe kratkorocno jer se u sledecim sezonama preprodavci okupe i ubiju proizvodjace pogubnim otkupnim cenama. Svinje niko i ne gaji vise, krave i bikovi tu i tamo. Subvencije prvobitno idu SNS kumovima, a raja mora da se krvavo bori da im ne ugase gazdinstvo.
 
kakvo bre selo, to je rupa bez buducnosti, bez kraja. Stocni fond na istorijskom minimumu od dolaska SNS, dizel duplirao cenu u 10 godina a otkup vecine proizvoda gotovo isti kao i pre 10 godina.

Sta god da uspe na selu, to uspe kratkorocno jer se u sledecim sezonama preprodavci okupe i ubiju proizvodjace pogubnim otkupnim cenama. Svinje niko i ne gaji vise, krave i bikovi tu i tamo. Subvencije prvobitno idu SNS kumovima, a raja mora da se krvavo bori da im ne ugase gazdinstvo.
dosta je više sela i seljaka, što da nam se smeju u europi da smo seljačka država, samo informatika, trgovina, građevina, bankarstvo i slična fina zanimanja
 
Otvaram temu gde cu povremeno stavljati tekstove, linkove i slike propalih sela Srbije, koja su zbog centralizacije i pogresne politike propala.



U Svilošu bez lekara i telefonske mreže, u školi jedan đak: Jesu li meštani sremskog sela zaboravljeni?​


A meštani sremskog sela Sviloš tvrde da su zaboravljeni. Na nepunih 40 kilometara od Novog Sada nemaju ni lekare, telefonske mreže, mesta za druženje - a ponekad ni vodu. Brinu da će ostati i bez javnog prevoza i jedine škole u selu.Više u priči Sanje Kosović.

Zvuk gusaka, kokošaka i tek ponekog automobila. Tišina u selu Sviloš meštane više ne podseća na mir - već na zaborav.

N1: Kakav je život u Svilošu?

Desanka, penzionerka: "Nikakav".

N1: Zašto nikakav?

Desanka: "Zbog svega što su nam ukinuli i svega što će nam ukinuti".

Na čitavih 37 kilometara od Novog Sada, meštani ovog sela kažu: nemaju ništa.

Selo bez dečije graje – jer deca nemaju gde da se igraju.

Nema ni dežurnih lekara u ambulanti, koja je uglavnom zatvorena.
Vode - povremeno takođe nema.
Telefonski signal radi samo za korisnike jedne mreže. A u jedinoj školi koja je pred zatvaranje, u školskoj klupi sedi jedan usamljeni đak.

Jedan od 239 popisanih stanovnika ovog sremskog sela je i mladi otac dvoje dece, sa trećim na putu.
"Mi smo kao da smo odbačeni bukvalno od svega. Ovde nema ni za omladinu, ni za starije nikakve perspektive (...) Od ove klackalice i tobogana, to smo mi sami nabavili i stavili ovde. Niko iz opštine ne želi da čuje ili da pomogne da se ovo renovira", kaže Nikola Milić.
Na parceli koju više ne može da nazove igralište, priseća se Milić svog odrastanja u selu Sviloš.

"Pamtim, kao dečak koji se igrao, družio. Ja to mom detetu ne mogu ni da dočaram - kada on nema gde (...) Ništa nama nije dostupno, nije dozvoljeno, nemamo gde da se skupimo, ni sa kim ni da popričaš - kad ne postoji gde", navodi on.

Pri ulasku u selo - na prvom i jedinom bilbordu u ovom malom mestu: jedan poznati natpis: Za našu decu.
Baš zbog dece, priča nam Milić, važno mu je da vlast pogleda Sviloš.
"Želim da pustim dete da može da izađe napolje, da se igra, da se druži da ne bude na televizoru, kompjuteru, telefonima - da se bavi sportom, da sutra uče nešto", dodaje Milić.
Meštani kažu, godinama pišu opštini Beočin, a ni obećanje nisu dobili.

Komunalce, tvrde, nisu videli punih godinu dana.
U utorak su došli, ali ne zbog meštana - već zbog najavljenih gostiju.
Dok se selo uređuje za jedan dan - meštani Sviloša čekaju da ih se neko seti i ostalih 364.

https://n1info.rs/vesti/u-svilosu-b...k-jesu-li-mestani-sremskog-sela-zaboravljeni/

kako ti lupetas gluposti

dobijam svakodnevno izvestaje o subvencijama koje se daju u Srbiji i NIGDE se ne daje više nego u Vojvodini.

Tamo svake godine ljudi koji žive na selu mogu dobiti do 5 miliona dinara BESPOVRATNO

Gde to ima i kad je to bilo? Pa ako i pored toga ti i tebi slični seljaci ne želite da živite na selu ko vam kriv ?

пољопривреду, водопривреду и шумарство отворио је - Конкурс за доделу средстава за унапређење економских активности на селу кроз подршку непољопривредним активностима у АП Војводини у 2026. години

Конкурс је отворен до 22.05.2026. године.

Конкурс се расписује у циљу: додатног упошљавања сеоског становништва, упошљавања жена и развој руралног туризма.

ЗА ПОМОЋ СЕ МОЖЕТЕ ОБРАТИТИ НА БРОЈ АГЕНЦИЈЕ 066345613

Покрајинског секретаријата за пољопривреду објавио је Конкурс о додели средстава за подршку младима у руралним подручјима у АП Војводини у 2026. години
Максималан износ бесповратних средстава по једној пријави не може бити већи од 3.000.000,00 динара.
Минималан износ бесповратних средстава по једној пријави износи 500.000,00 динара.
Конкурс је отворен до 18.05.2026. године.
Документација поднета на Конкурс се не враћа.Бесповратна средства за подршку инвестиција по конкурсу утврђују се у износу до 90 % од укупно прихватљивих трошкова инвестиције.

За инвестиције: подизање нових вишегодишњих засада воћака, хмеља и винове лозе и подизање пластеника за производњу поврћа, воћа, цвећа и расадничку производњу, Покрајински секретаријат ће утврдити затечено чињенично стање на терену - нулта контрола.

Покрајински секретаријат за
пољопривреду, водопривреду и шумарство објавио је конкурс за доделу средстава за суфинансирање инвестиција у економске активности у циљу подизања конкурентности у смислу додавања вредности кроз прераду на газдинствима у АП Војводини у 2026. години

Конкурс је отворен до 17.04.2026. године.

Конкурс се расписује у циљу: стабилности дохотка пољопривредних газдинстава; побољшања продуктивности и квалитета производа, смањења трошкова производње; унапређења техничко-технолошке опремљености; одрживог управљања ресурсима и заштите животне средине; проширење асортимана новим производима, брендирање производа и повећање животног стандарда на селу, раста конкурентности уз прилагођавање захтевима домаћег и иностраног тржишта и усклађивања са правилима Уније, њеним стандардима, политикама и праксама.

Предмет конкурса је суфинансирање потребне нове опреме за производњу и прераду меса и млека, производњу вина и ракије, прераду воћа, поврћа (укључујући печурке), уљаних култура, зачинског, лековитог и ароматичног биља и прераду пчелињих производа.

За више информација обратите се на контакт телефон Агенције Агросаветник 066345613, или нас посетите на адреси Анђе Ранковић 15, Вршац

itd ima toga koliko hoces

NIJEDAN od ovih konkursa ne postoji na teritoriji ostatka Srbije

Znaci imate duple nekada i troduple subvencije i kukate

Sram te bilo
 
Za zaustavljanje depopulacije sela, jacanje sela itd., potrebne su snazne vladine investicije pomesane sa protecijskim merama tamo gde treba, potrebni su planovi sa jasnom podelom odgovornosti , potrebna je nova regulativa sa kontrolom i brutalnim sankcijama koje se primenjuju. Potrebno je i strpljenje znaci stabilnost drustva. Srbija nema ni sredstava ni kapaciteta ni volje da to uradi. Ne samo ova vlast vec ni buduca vlast koja je vezana za evrointegracije to nece moci ostvariti jer je regulativno, ideoloski, kapitalom i svim mogucim odnosima bukvalno kao lancima vezana za postojeci model razvoja. Ovo se odnosi i na pseudostudentsku stranku koja se razotkrila kao proevropska . Ta stranka jadikuje nad stanjem sela sve dok ne dodje na vlast a kad dodje onda vozi Misko po starom drumu.
Tako da sa pitanjem sela nema neizvesnosti, ona postupno odumiru i daj Boze da ista nasele Nepalci, ali tamo nema leba ni za njih.
 
Sa selima u Srbiji je priča završena i to svakome treba da bude jasno. Ne postoji mera, taktika ili ideja koja bi ljude naterala da ostanu ili da se eventualno vrste u selo. Ti sad možeš da daš porodici milion evra mesečno i džabe vilu i 10 hektara zemlje, on jednostavno neće da dođe tu da živi. Ne postoji stvar koja bi ga naterala.
Jer je sve to počelo davno, sedamdesetih godina prošlog veka sa industrijalizacijom kada je ljudima ubačeno u glavu da je mnogo bolje motati kablove za neku platicu i živeti u gradu kao gospodin nego biti paor i seljačina. Ovo sad što se dešava je ekser u sanduk srpskog sela.
 
Sa selima u Srbiji je priča završena i to svakome treba da bude jasno. Ne postoji mera, taktika ili ideja koja bi ljude naterala da ostanu ili da se eventualno vrste u selo. Ti sad možeš da daš porodici milion evra mesečno i džabe vilu i 10 hektara zemlje, on jednostavno neće da dođe tu da živi. Ne postoji stvar koja bi ga naterala.
Jer je sve to počelo davno, sedamdesetih godina prošlog veka sa industrijalizacijom kada je ljudima ubačeno u glavu da je mnogo bolje motati kablove za neku platicu i živeti u gradu kao gospodin nego biti paor i seljačina. Ovo sad što se dešava je ekser u sanduk srpskog sela.
PA nece da ostanu jer nemaju ni lekara ni subvencije i zive na milosti od sns preprodavaca...bilo bi ljudi da ima i posla
 
PA nece da ostanu jer nemaju ni lekara ni subvencije i zive na milosti od sns preprodavaca...bilo bi ljudi da ima i posla

Nema to nikakve veze. Lakše i brže će stanovnik nekog sela da dođe do lekara nego stanovnik Beograda iz pojedinih delova grada.
Možeš ti tamo da otvoriš kakvu hoćeš kliniku, možeš da daš milion evra subvencije po ovci, ljudi se nikad neće vratiti. Jer se selo sistematski uništava jedno 60 godina i to veoma perfidno i efikasno.
Mi smo sa selima završiti i koliko u narednih par decenija, ti će pretežno živeti današnji stanovnici Afrike.
 
Sa selima u Srbiji je priča završena i to svakome treba da bude jasno. Ne postoji mera, taktika ili ideja koja bi ljude naterala da ostanu ili da se eventualno vrste u selo. Ti sad možeš da daš porodici milion evra mesečno i džabe vilu i 10 hektara zemlje, on jednostavno neće da dođe tu da živi. Ne postoji stvar koja bi ga naterala.
Jer je sve to počelo davno, sedamdesetih godina prošlog veka sa industrijalizacijom kada je ljudima ubačeno u glavu da je mnogo bolje motati kablove za neku platicu i živeti u gradu kao gospodin nego biti paor i seljačina. Ovo sad što se dešava je ekser u sanduk srpskog sela.


Dosli bi i za manje para al ajd.

Generalno si u pravu ostalo.
Ja sam napravio gresku i ostao... Sve mi je teze a najbitnija stvar, pronalazak posla. A za mene je u zivotu: KAKAV POSAO, TAKAV ZIVOT.
 
Dosli bi i za manje para al ajd.

Generalno si u pravu ostalo.
Ja sam napravio gresku i ostao... Sve mi je teze a najbitnija stvar, pronalazak posla. A za mene je u zivotu: KAKAV POSAO, TAKAV ZIVOT.

Ma kakvi. Svi oni tako pričaju, kupe neku kućicu ili plac ili čak počnu nešto da prave i tu zabatale. Opere se neki dinar, dođe se par puta godišnje ili nikad i to je to. Nemaju sela nikakvu budućnost.

A isti slučaj je samnom. Sad, da li sam napravio grešku.... Meni je nekako nepojmljivo da imam nešto svoje, što sam nasledio. I taj neko svoj komfor. Neko se teških muka namučio da bi to napravio i ostavio meni i da ja sad sve to odjebem i da odem negde da živim u nekom kavezu. Ali, dobro, to je moje razmišljanje. Ne znači da sam u pravu.
 
Ma kakvi. Svi oni tako pričaju, kupe neku kućicu ili plac ili čak počnu nešto da prave i tu zabatale. Opere se neki dinar, dođe se par puta godišnje ili nikad i to je to. Nemaju sela nikakvu budućnost.

A isti slučaj je samnom. Sad, da li sam napravio grešku.... Meni je nekako nepojmljivo da imam nešto svoje, što sam nasledio. I taj neko svoj komfor. Neko se teških muka namučio da bi to napravio i ostavio meni i da ja sad sve to odjebem i da odem negde da živim u nekom kavezu. Ali, dobro, to je moje razmišljanje. Ne znači da sam u pravu.


Isto sam nasledio dedinu kucu i renoviram je.
 
Nema to nikakve veze. Lakše i brže će stanovnik nekog sela da dođe do lekara nego stanovnik Beograda iz pojedinih delova grada.
Možeš ti tamo da otvoriš kakvu hoćeš kliniku, možeš da daš milion evra subvencije po ovci, ljudi se nikad neće vratiti. Jer se selo sistematski uništava jedno 60 godina i to veoma perfidno i efikasno.
Mi smo sa selima završiti i koliko u narednih par decenija, ti će pretežno živeti današnji stanovnici Afrike.
"Neces popraviti selo ako im napravis infrastrukturu i dozvolis profitabilno poslovanje"
 
Dosli bi i za manje para al ajd.

Generalno si u pravu ostalo.
Ja sam napravio gresku i ostao... Sve mi je teze a najbitnija stvar, pronalazak posla. A za mene je u zivotu: KAKAV POSAO, TAKAV ZIVOT.
ma de bi dosli, ko bi dosao?

svi zele kao selo, zele tu kao prirodu...aj ti rasturaj kombajn po nekoliko dana, ode 100 evra na gorivo da ores, tanjiras, povlacis...prc zovi veterinara, prc spremaj papire, prodaj svinju za 150 do 200 dinara kilo

da budes mali proizvodjac ne moze, da budes veliki proizvodjac zavistan si od toga kakav si sa SNS. Moras da zavisis od malih milion stvari...ljudi su pre bez subvencija imali vise zemlje i vise stoke i zivine nego sada sa "najvecim subvencijama ikad". Mogao si pre bez uzimanja para da poslujes ko covek, sada mozes samo da ga duvas bez subvencija a i one vec deceniju nisu isplacene nikad na vreme ni u full
 

Back
Top