promeniti zivot..

NE-Pismena

Zainteresovan član
Poruka
316
Odgledala sam film "jedi moli voli" i uspavao me je
Jedino sto me je "drzalo" da ne zahrcem jesu lepi predeli pored mora
,,ceo film se i dogadja negde blizu obale,,,
Moja porodica ima staru kucu -bez wca ,bojlera itd..
bas na jednoj obali mora
ja sam odlazila tamo jos kao mala i oduvek sam obozavala da idem tamo
..a sada shvatam i zasto
,,Ja se zivom osecam tek kada odem tamo
kada sam pored vode ,i kada imam pogled na vodu ,,ja tek tada pocinjem da disem punim plucima
Ovde gde zivim-u gradu
ja se osecam nekako zaguseno-kao da ne zivim ,,nego kao zombi sa sve tupljim osecajima idem iz dana u dan
...svaki dan se borim da putujem .iz tacke A u tacku B..i obrnuto,,..i to iscrpi
i ,,nemam snage za nista drugo,,a cemu? sta mi pruza takav nacin zivota?
nista?
Kako se odluciti da pustis sve,ceo tvoj zivot-prijatelji ,decko,, i odes negde -gde se osecas prijatno,,,ali sama
,,,,pogotovo ako si zensko
odmah ce te u tom selu gledati kao cudaka,ludaka.svaki dan ces se onda suocavati sa izazovom-sada-te vrste,,,umesto putovanja iz tacke a u tacke b
kako? kako biti siguran si spreman da pustis partnera i odes?
 
uglavnom mi je neko kao iskustvo pokazalo
da promenu ne donosi promena sredine i materijalnih faktora
već tvoje psihe tvog odnosa prema sebi svom životu
deluje možda privlačno ali realno šta bi i radila tamo
bilo bi ti zanimljivo metar dana plafon
promeni način života, navike i ljude koji te guše
 
Odgledala sam film "jedi moli voli" i uspavao me je
Jedino sto me je "drzalo" da ne zahrcem jesu lepi predeli pored mora
,,ceo film se i dogadja negde blizu obale,,,
Moja porodica ima staru kucu -bez wca ,bojlera itd..
bas na jednoj obali mora
ja sam odlazila tamo jos kao mala i oduvek sam obozavala da idem tamo
..a sada shvatam i zasto
,,Ja se zivom osecam tek kada odem tamo
kada sam pored vode ,i kada imam pogled na vodu ,,ja tek tada pocinjem da disem punim plucima
Ovde gde zivim-u gradu
ja se osecam nekako zaguseno-kao da ne zivim ,,nego kao zombi sa sve tupljim osecajima idem iz dana u dan
...svaki dan se borim da putujem .iz tacke A u tacku B..i obrnuto,,..i to iscrpi
i ,,nemam snage za nista drugo,,a cemu? sta mi pruza takav nacin zivota?
nista?
Kako se odluciti da pustis sve,ceo tvoj zivot-prijatelji ,decko,, i odes negde -gde se osecas prijatno,,,ali sama
,,,,pogotovo ako si zensko
odmah ce te u tom selu gledati kao cudaka,ludaka.svaki dan ces se onda suocavati sa izazovom-sada-te vrste,,,umesto putovanja iz tacke a u tacke b
kako? kako biti siguran si spreman da pustis partnera i odes?

gledao sam film :D
sto bi ga pustila? ako se slazete, predlozi mu takvu akciju i mozda ce je prihvatiti, zasto da ga iskljucis iz zivota ?
mislis da ce te samoce pored mora ispuniti i usreciti? ako da
:pivce:
 
Odgledala sam film "jedi moli voli" i uspavao me je
Jedino sto me je "drzalo" da ne zahrcem jesu lepi predeli pored mora
,,ceo film se i dogadja negde blizu obale,,,
Moja porodica ima staru kucu -bez wca ,bojlera itd..
bas na jednoj obali mora
ja sam odlazila tamo jos kao mala i oduvek sam obozavala da idem tamo
..a sada shvatam i zasto
,,Ja se zivom osecam tek kada odem tamo
kada sam pored vode ,i kada imam pogled na vodu ,,ja tek tada pocinjem da disem punim plucima
Ovde gde zivim-u gradu
ja se osecam nekako zaguseno-kao da ne zivim ,,nego kao zombi sa sve tupljim osecajima idem iz dana u dan
...svaki dan se borim da putujem .iz tacke A u tacku B..i obrnuto,,..i to iscrpi
i ,,nemam snage za nista drugo,,a cemu? sta mi pruza takav nacin zivota?
nista?
Kako se odluciti da pustis sve,ceo tvoj zivot-prijatelji ,decko,, i odes negde -gde se osecas prijatno,,,ali sama
,,,,pogotovo ako si zensko
odmah ce te u tom selu gledati kao cudaka,ludaka.svaki dan ces se onda suocavati sa izazovom-sada-te vrste,,,umesto putovanja iz tacke a u tacke b
kako? kako biti siguran si spreman da pustis partnera i odes?


Kao prvo, moraš dobro da razmisliš o ovome što si napisala ..... nije isto otići na neko usamljeno mesto na moru, bez wc-a i bojlera na 15,20 dana i uživati ... odaljiti se od svih ... osamiti se .... zaboraviti na grad i puniti baterije - gledati u more, slušati šum talasa i biti bezbrižan i srećan..... i nije isto živeti na jednom takvom mestu.

Ali, ako i stvarno misliš da bi ti tamo bilo bolje, ne vidim šta te sprečava - dečko to sigurno nije, pošto već razmišljaš o odlasku ..... znači spakuj kofer i podji - tako je najbolje ..... napravi sebi neki plan kako ćeš i od čega živeti, zasuci rukave i uzmi svoj život u svoje ruke.
 
uglavnom mi je neko kao iskustvo pokazalo
da promenu ne donosi promena sredine i materijalnih faktora
već tvoje psihe tvog odnosa prema sebi svom životu
deluje možda privlačno ali realno šta bi i radila tamo
bilo bi ti zanimljivo metar dana plafon
promeni način života, navike i ljude koji te guše

donose ali u veoma maloj kolicini..u sustini se slazem sa boldovanim.
 
ljudi se tesko menjaju, a narocito tesko je promeniti okolnosti. cast izuzecima :)
tako da...mislim da pocetak "umetnosti" iz ponudjenog izvuci najbolje. a kada odlazak ne postane bezanje, vec nadogradnja...neces ni imati dielmu da li je lako ili ne. sam zivot ce te uputiti gde da ides.

:))))))))
 
Ako taj tvoj decko ne zeli da podje s tobom, onda ti ni ne treba... Ako se sad ne slazete u nekim stvarima, kako ce tek biti kasnije, on 'oce na planinu ti hoces na more, on 'oce u Bec ti hoces Opatiju itd... A ako mu to ne odgovara, ako mu se ne svidja, zbog cega da gusi sebe ceo zivot, i da zivi pored tog mora kao ti sad u gradu (i da se oseca tako kao ti sad)? I zbog cega ti sebe da gusis ceo zivot ostajuci u tom gradu, da bi njemu udovoljila?
Po mom misljenju nije tako teska odluka, ako hoce s tobom povedi ga, ako nece ostavi ga i ne gusi sebe i svoj zivot zarad tudjeg (jer kontam da je to tako ozbiljna veza, ti se ne bi osecala nesrecnom u tom gradu u kom zivis, vec bi ti on ispunio dan, znala bi zbog cega se iz tacke A vracas u tacku B...itd).
 
Poslednja izmena:
Sad će zbog Džulije Roberts žene masovno da ostavljaju momke i da idu u kojekakve pchkovce...

A što se tiče promene života: idi. Ako ti je dosadno i u svom životu se osećaš kao zombi onda stvarno treba da odeš.
Ne znam o kom mestu se radi pa ne znam kako da zamislim odnose donorodaca prema ženi koja tamo dođe da živi sama... ali to kako se ljudi odnose prema nama je najčešće odraz našeg stava i ponašanja prema njima - ako si ti sigurna u svoj izbor i osećaš se dobro, tako će te i shvatiti i prihvatiti.
 
Sad će zbog Džulije Roberts žene masovno da ostavljaju momke i da idu u kojekakve pchkovce...

A što se tiče promene života: idi. Ako ti je dosadno i u svom životu se osećaš kao zombi onda stvarno treba da odeš.
Ne znam o kom mestu se radi pa ne znam kako da zamislim odnose donorodaca prema ženi koja tamo dođe da živi sama... ali to kako se ljudi odnose prema nama je najčešće odraz našeg stava i ponašanja prema njima - ako si ti sigurna u svoj izbor i osećaš se dobro, tako će te i shvatiti i prihvatiti.

Od sebe se pobeci ne moze.

Bez mentalne promene, neke nove geografske sirine i duzine sustinski nece nista promeniti.
 
Robinzone, imas li ti para za ovu avanturu? :think:

Ako imas, srecno ti bilo i posalji ponekad razglednicu. :ok:

Usuprotnom, vodi racuna o tome da crevca umeju opasno da zakrce, dok posmatras zalazak sunca na pucini. ;)

Osim ako ne nameravas da se bavis ribolovom? :think:
 
Verovatno je u pitanju trenutna zelja za promenom, za pronalazenjem sebe...Nesto slicno kao kad se javi zelja za monasenjem. U vecini slucajeva pokaze se da je bio potreban samo odmor a nikako promena dotadasnjeg nacina zivota. Ipak mislim da vredi pokusati, ko zna gde sve covek moze pronaci istinsku srecu. Imala sam milion takvih zelja, cak i planova i nikad nisam skupila snagu ili hrabrost da pokusam. Cesto zalim zbog toga.
 
Od sebe se pobeci ne moze.

Bez mentalne promene, neke nove geografske sirine i duzine sustinski nece nista promeniti.

Da, ali postoji mogućnost da te drugo mesto natera da razvijaš druge sposobnosti, druge aspekte svoje ličnosti. Konkretno: ako je trenutno nezadovoljna životom u svom gradu, među prijateljima i dečkom koji je voli, dakle životom koji poznaje i drži pod kontrolom, neka nova situacija (trud da se uklopi sa novom sredinom, da renovira ili sredi kuću, nađe način da tamo zarađuje i slično) može da bude dobra doza adrenalina...
 
Tako je lepo i lako rešavati tuđe probleme, donositi velike zaključke, i čuditi se šta to nekoga sprečava da uradi radikalne rezove i promeni svoj život.
Tako se lakše potiskuju sopstveni.:)
 

Back
Top