Procureo Trampov plan za Ukrajinu: Prekid vatre sa Rusijom za veliki praznik, zahtevi za Putina, Zelenskog i EU

Da li očekujete mir do leta ove godine?


  • Ukupno glasova
    18
njihova stvar, italija, francuska kipar slovenija htrvatska - imaju, i to je njihova stvar
ime marsala Tita nije zabanjeno ni u NATO paktu ni u EU
Nisi odgovorio na moje pitanje. Kako objašnjavaš činjenicu da ne postoji nijedna ulica koja nosi ime po Brozu u ogromnoj većini zemalja koje su članice EU ili NATO?
 
.
Ништа није заплењено.

Средства су "замрзнута" до решења које једино неки суд или арбитража могу да донесу.

Прво треба да знаш да је руски дуг према западним банкама отприлике толики и они уредно враћају та средства, само што се уплаћују на посебан рачун НБ Русије.

Поред тога, запад има огроман капитал инвестиран у Русији, пре свега у истраживању нафте и других рудних богатстава и то су енормни износи.

Та прича како је запад нешто отео "одиграо" где су Руси насели је једна дизнијевска бајка на коју нико озбиљан ни не помишља да обраћа пажњу.

Руси су се за овај сукоб озбиљно и дуго припремали и, ако пратиш пажљивије, нигде код Руса нема нервозе, каквегод мере и санкције запад предузимао.

Њих ова трагедија Украјине истински боли, али као и са Пољацима. Ваш избор, то су последице.

.
Ja bih rekao da Ukajinu iskreno boli, dok Rusi ostvaruju svoje strateške interese.
 
Ja bih rekao da Ukajinu iskreno boli, dok Rusi ostvaruju svoje strateške interese.
.
Стратешки интереси Русије су били свима познати пре сукоба. Игнорисање стратешких интереса нуклеарне велесиле свакако има озбиљне последице и ми сада сведочимо томе.

Није Русија организовала подршку и дотур оружја нарко картелима у Мексику и стварање некакве марионетске владе, већ је НАТО организовао, пуч - свргавање са власти легитимно изабраног председника Украјине и довођење на утицајна места најгорих нациста Украјине као марионета НАТО које су на крају увеле народ Украјине у катастрофу епских размера.

И да, баш је велико изненађење да Руси остваре своје стратешке интересе.

.
 
Meni to ovako zvuci..

NATO je izgubio rat u Ukrajini, ali su dobili $500 milijardi rudnog potencijala…bas i ne deluje ko neki gubitak.
Rusija je dobila teritoriju, koji će morati iz temelja da izgradi svojim novcem. Na vrh toga će dobiti američke firme koje će da “ rudare” blizu njenih granica.
Ukrajina je svakako uništena, ali će barem biti obnovljena ruskim trenutno zaplenjenim novcem.
Većina rudnih resursa je u DNR i LNR koji su se pripojili Rusiji.
 
Једино што украинци могу извући из целе приче јесте то, да више не глуме браћу и да у преосталој украини, која не може ући у нато, али може да се нада уласку у унију...више нема руског утицаја.
 
Једино што украинци могу извући из целе приче јесте то, да више не глуме браћу и да у преосталој украини, која не може ући у нато, али може да се нада уласку у унију...више нема руског утицаја.
.
Ово је опет западни образац који никако не може да се уклопи у стварност.

Украјинском народу следи озбиљно преиспитивање укупних односа и сагледавање последица једне катастрофалне политике.

Зеленски ће највероватније да заврши као Хитлер или Мусолини, у смислу неког ко је својим погрешним одлукама одвео народ у катастрофу и као такав остао презрен.

Нова украјинска власт мора да успостави односе са Русијом.

Са ореолом победника против НАТО гангстера Русија има све предуслове да буде слављена као ослободилац и спасилац Украјине.

ПС. Нека мало проуче судбину Драже Михајловића и све ће да им буде јасно..

.
 

Trampov plan neće ići ni lako ni brzo: Ako propadne, sledi eskalacija​

Index.hrdanas 08:44
Trampov plan neće ići ni lako ni brzo: Ako propadne, sledi eskalacija 1
Foto: EPA-EFE/YURI KOCHETKOV
Predsednici Tramp i Putin održali su prvi zvanični razgovor u poslednjih nekoliko dana. Razgovarali su, prema pisanju i izjavama, sa velikim poštovanjem prema suprotnoj strani. To je izazvalo različite reakcije, pre svega na Zapadu. Prema onome što je dostupno, neka pitanja su otvorena u razgovoru.

Vitkof umesto Keloga​

Pre svega, prenosi Index.hr, pomenuto je da je neophodno otvoriti zvanične pregovore o okončanju rata u Ukrajini. Tramp je odredio ljude koji bi trebalo da vode zvanične pregovore u ime SAD. Tu su, između ostalih, državni sekretar Marko Rubio, šef CIA Džon Retklif, savetnik za nacionalnu bezbednost Majk Valc i, iznenađujuće, predsednikov specijalni predstavnik Stiven Vitkof.

Vitkof bi trebalo da zameni generala Keloga, koji je postao Trampov predstavnik za Ukrajinu, ali je iznenađujuće isključen iz ovog pregovaračkog tima.

Razlog može biti u tome što u Rusiji, prema pisanju ruskih medija, postoji veoma negativan odnos prema njemu. Smatra se delom strukture povezane sa vojnom industrijom, koja se zalaže za dalje naoružavanje Ukrajine. Ovo, naravno, nije potvrđeno, ali se veruje da je glavni razlog.

Upravo je Vitkof, kao predstavnik za Bliski istok, nedavno boravio u Moskvi, što je prethodilo razgovoru dvojice predsednika. Zvanični povod bio je povratak u SAD Amerikanca Marka Vogela, koji je osuđen u Rusiji, ali je jasno da to nije bila jedina tema o kojoj se razgovaralo.

Spremnost za razgovor​

Kako god bilo, predsednik Putin je najavio da je spreman da primi američku delegaciju u Moskvu na pregovore. Takođe, upućen je i poziv američkom predsedniku. Izjave sa obe strane pokazuju da postoji želja da se okonča rat u Ukrajini. Osim toga, pomenuto je da se američki predsednik zalaže za brzi prekid vojnih operacija.

To je u skladu sa onim što je najavljivano u predizbornoj kampanji, ali i u različitim verzijama non-paper dokumenata, odnosno nacrta dokumenata u kojima SAD insistiraju na okončanju rata, izborima u Ukrajini i potpisivanju konačnog mirovnog sporazuma. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je u svom komentaru govorio o potrebi uklanjanja „fundamentalnih uzroka” rata u Ukrajini – traži se garancija da Ukrajina neće u NATO.

Preskakanje Kijeva​

Dosadašnje izjave obe strane o razgovoru su veoma pozitivne. Predsednik Tramp je biranim rečima govorio o svom ruskom kolegi i veoma slikovito opisao razgovor. On je posle razgovora rekao da će pozvati predsednika Ukrajine i obavestiti ga o detaljima.

To je u suprotnosti sa zahtevom Zelenskog, koji je više puta pozivao američkog predsednika da prvo razgovara sa njim, a potom i sa Putinom. Zelenski je u javnosti pomenuo da ga je Tramp obavestio o razgovoru sa Putinom. Za danas je u Minhenu zakazan sastanak zapadnih partnera. Delegaciju SAD predvodiće Džej Di Vens, koji se smatra prilično oštrim i nediplomatičnim prema evropskim partnerima.

Oštar nastup šefa Pentagona​

Kao uvod u to, u Briselu je tzv Grupa Ramstein je započela konferenciju, prvu od poslednjih izbora u SAD. Predsedavao je britanski ministar odbrane, ali je najveću buru izazvalo prisustvo šefa Pentagona Hegseta. Bio je prilično odlučan i oštar prema Ukrajini i prema zapadnim partnerima.

On je rekao da je povratak Ukrajine u granice 2014. nerealan. On je napomenuo i da ne veruje da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod i da krvoproliće mora da se završi diplomatskim putem.

Pored toga, Hegset je odlučno rekao da SAD ni pod kojim uslovima neće slati trupe da učestvuju u mirovnoj misiji u Ukrajini i da ako se mirovne snage pošalju u Ukrajinu, one ne bi trebalo da budu pod okriljem NATO-a. To znači da ako Ruska Federacija napadne ove mirovne snage, član 5 neće biti aktiviran.

Pomenuto je da evropska bezbednost mora biti imperativ za evropske članice NATO-a i da se SAD suočavaju sa pretnjama na sopstvenim granicama. SAD, prema Hegsetu, više neće tolerisati nejednak tretman unutar alijanse, odnosno ponovljena je izjava o povećanju izdvajanja za odbranu na pet odsto BDP-a. Sve ove izjave su dodatna potvrda da SAD teže da bezbednosne probleme Evrope prenesu na evropske članice NATO alijanse.

Ucena Kijeva​

Najviše je odjeknulo svojevrsno ucenjivanje Kijeva. Kako prenosi Si-En-En, Hegset je jasno stavio do znanja da bi buduća pomoć Ukrajini mogla zavisiti od njene spremnosti da prisustvuje pregovorima sa Rusijom. Pomenuto je da će SAD nastaviti da isporučuju ono što je bivša administracija postavila, ali da će buduće finansiranje biti deo pregovora. Hegset neće učestvovati u pregovorima, ali je jasno izneo stav nove američke administracije.

Uskoro pregovori?​

Ono što je sada jasno jeste da je Tramp uspeo da dobije, da iznudi načelni dogovor predsednika Ukrajine i predsednika Rusije da počnu pregovore. SAD su, na osnovu javno dostupnih izjava, ponudile Ukrajini nove sporazume o bezbednosnim garancijama, ali Kijev mora da pristane na brzi prekid rata. Odluka bi se mogla doneti već u Minhenu na pomenutoj konferenciji.

Ostaje da se vidi kakve će biti bezbednosne garancije. Sasvim je izvesno da Ukrajina neće postati članica NATO alijanse, niti će SAD učestvovati sa svojim snagama u mirovnoj misiji. Najviše čemu Kijev može da se nada jeste nastavak snabdevanja naoružanjem, učešće u nekim zajedničkim akcijama (ali ne na teritoriji Ukrajine), vojna obuka itd. Ovo nije ono što je želeo, ali će vrlo teško odbiti ponudu.

Što se tiče opštih uslova primirja, oni će u nekoj osnovnoj verziji najverovatnije uključivati momentalni prekid rata i uspostavljanje primirja duž linije fronta. To se već dugo nagoveštava i teško je poverovati da će prvi korak biti drugačiji. To ne znači kraj rata. Tim rešenjem nisu zadovoljni ni Zelenski ni Putin. I jedni i drugi imaju svoje uslove, koji se ne poklapaju sa vizijom SAD.

Čak i ako i Ukrajina i Rusija naprave kompromis i pristanu da izgube deo svojih uslova, ostaje problem Kurska, koji Kijev vidi kao deo teritorije koji može dobro da plasira. Zarad unutrašnje bezbednosti, Moskva mora ostati odlučna po ovom pitanju. Previše je rizično da Kremlj uradi tako nešto. Koncept pokazivanja moći i održavanja unutrašnje bezbednosti ne dozvoljava Rusiji da trguje na njenoj teritoriji.

U suštini, iako se Tramp bacio na posao miritelja, to neće ići tako glatko ni brzo kao što se sada čini. Vidljivo je da postoji određena volja na obje strane rata da se rat zaustavi, i to je pozitivno, ali postoje i veoma duboki problemi koje će tek trebati riješiti. Takođe, ako se pregovori ne materijalizuju, lako je moguće da sukob dalje eskalira.
 
Ako bi se Tramp posvetio samo ovom pitanju možda bi i došlo do mira. Medjutim pošto je pokrenuo više velikih pitanja nije isključeno da će ga Kongres sputavati zajedno sa EU i Zelenskim. Da li očekujete mir do leta ove godine?
Трамп је почео да удара на све стране па чак и на најверније савезнике. Наивно је мислити да ће имати неког великог успеха у својим намерама јер се истовремено замера и унутрашњим елементима у САД а да не говорим о проблемима које ће имати у међународним односима.
Таква политика је осуђена на пропаст.
Он би једноставно да припоји Гренланд и Канаду Америци и мисли да ће сви слепо да га слушају. Увођење додатних царина тј. тарифа на производе које САД увози ће, пре свега, створити проблеме у самој Америци јер САД доста увози и сада ће ти производи бити скупљи и самим тим би могао изгубити подршку и од оних који су за њега гласали.

Код њега је све уз много буке и бомбастичних изјава а све то често завршава без значајнијих резултата. Наравно, може он рећи Украјинцима да више нема помоћи али већ постоје они који ће му рећи да то тако не може јер ће онда Русија добити целу Украјину и ту прича ''нема више помоћи'' престаје.

Даље, Трамп тражи право на 50% украјинских драгоцених минерала а те фирме би, по неким сазнањима, обезбеђивала америчка војска а линију раздвајања британске трупе. Дакле, америчке и британске трупе би биле у Украјини и то званично. Трампов мандат траје 4 године а након њега опет на власт могу доћи Демократе и ето Русима проблема против којег се званично и боре а то је присуство НАТО трупа у Украјини и угроженост руске границе од тих НАТО трупа. Реално, и да неки Републиканац победи на следећим изборима, биће исти случај јер Републиканци и Демократе се не разликују код вањске политике. Дакле, чак се ни Русија не може сагласити са тим планом ако буде доследна својим речима.

Русија би била сасвим задовољна да задржи територије које је усвојила у Украјини, да се Украјинци повуку из Курске области те да се гарантује да Украјина неће у НАТО а такве и сличне ''гаранције'' су већ виђене у Минским споразумима које Запад уопште није поштовао. Али, Русија би се вероватно сагласила иако би јој било јасно да је то само куповина времена до неког новог сукоба.

Чиме би Запад тј. САД био задовољан? Вероватно пуном контролом над остатком Украјине (преосталих 80%) а да би обезбедили обнову Украјине онда би Украјина постала препуна НАТО база.

Чиме би Украјина била задовољна? Па уласком у ЕУ што је најлакше учинити и уласком у НАТО што званично неће бити могуће али би у Украјини вероватно било толико НАТО трупа да би јој то било довољно. Украјина неће пристати на захтев да се евентуално одрекне територија под руском контролом али то би се вероватно регулисало неком резолуцијом у УН попут Резолуције 1244 која званично каже да је Космет у саставу Србије а на терену је ситуација сасвим другачија.

Какав год споразум да буде, ако га уопште буде, главни проблем за Русе неће бити решен јер Украјина (бар оних преосталих 80%) ће доћи под пуну контролу НАТО држава без обзира како се њихово присуство на територију Украјине буде називало.
 

Back
Top