Privatnik smanjuje broj dana godišnjeg odmora

Seksi Gospodin

Iskusan
Banovan
Poruka
5.929
Poštovanje,

nadam se da ću dobiti stručan pravni savet oko mog problema. Firma u kojoj radim krši zakon o radu besramnim sadržajem samog Ugovora o radu, potpisanog i pečatiranog. Naime, tu jasno stoji da zaposleni ima pravo na 15 radnih dana godišnjeg odmora umesto zakonskih inicijalnih 20. Zašto kažem "inicijalnih"? Zato što se pored pomenutih 20 zakonskih radnih dana dodaju i 3 za IV stepen stručne spreme i 10 ako je zaposleni navršio 55-tu godinu života. To znači da bi zaposleni od 55 godina trebalo da dobije 33 radna dana odmora.

Firma zaobilazi stepen stručne spreme time " što smatra" da je zaposleni prirodnog ili tehničkog smera II stručne spreme što je samo po sebi pravni nonsens. Firma ne dozvoljava korišćenje ni onih 15 dana kako vama, po zakonu, odgovara već dele na 5 "zimskih" i 10 "letnjih" dana odmora što je van svake pameti a i protivzakonito.

Na pitanje šta se dešava sa preostalih 5 dana do 20 pošto se svaki mesec množi sa koeficijentom 1.66 odgovor je bio da oni služe za slobodne dane kad zposlenom zatrebaju vanredno ali samo po 1 u toku radnog meseca nikako vezano. Umesto da ispoštuju sopstvenu lakrdiju tumačenja zakona na svoj način, u praksi se dešava da svaki zaposleni kom je odobren slobodan dan od nosrednog rukovodioca preinačen u "neopravdan izostanak sa posla" gde uz ime, prezime, jmbg i adresu stanovanja zaposleni mora da potpiše da se slaže sa time. To znači da tih 5 dana nikada nećete iskoristiti jer posle trećeg neopravdanog dolaska na posao Poslodavac zakonski raskida Ugovor o radu sa zaposlenim.

Mogu li se ovi dripci naučiti pameti?
Navodno je kazna od 400.000 do MILION dinara za ovakav prekršaj a za odgovorno pravno lice 40.000 dinara.
Hvala na objašnjenju!
 
Posebno me zanima sramni momenat obelodanjivanja ličnih podataka u samom Rešenju o neopravdanom izostanku sa posla nakon što je zaposleni obmanut usmenim putem da mu je tobože odobren slobodan dan (zapravo neiskorišćeni odmor) u s!islu navodjenja adrese stanovanja zaposlenog i jedinstvenog matiĉnog broja kada taj dokument prodje kroz nekoliko ruku od direktora do zaposlenog?

Hvala
 
Detaljnim čitanjem pravnih saveta po internetu, od advokatskih kancelarija do sajtova za posredovanje u zapošljavanju jasno stoji da zaposleni može da izabere koliko mu dana treba od godišnjeg odmora, bilo da želi par dana u više navrata ili u celosti, a da firma u zavisnosti od potrebe posla može jedino da ne odobri za dati momenat sem ako ne ističe godinu dana rada. Takodje firma najkasnije 14 dana može da ospori prethodno odobren odmor ali ponovo ako to ne prelazi godinu dana rada zaposlenog.

Hvala
 
Zakonski minimum je 20 radnih dana. Ne postoji zakonska obaveza računanja dodatnih dana na osnovu stručne spreme ili radnog iskustva. Odmor se ugovorom o radu određuje i to je to, a sve preko toga je je dobra volja i interna politika firme. Odmor se može koristiti iz više delova ali prvi deo je obavezno 10 radnih dana u kontinuitetu a ostatak do 30.6 naredne godine. Firma nije dužna da odmor odobrava po volji zaposlenog u smislu kada i koliko dana mu treba, odakle vam to?

Dakle ako vam u ugovoru piše 15 dana ugovor nije u skladu sa zakonom i za to možete da ih prijavite radnoj inspekciji. Sve ostalo je stvar interne politike i vašeg dogovora i ne vidim ništa sporno zbog čega možete da ih prijavite ili tužite.
Vidite sa advokatom u krajnjem slučaju, ovo vam iz iskustva pričam.
 
Poštovanje,

nadam se da ću dobiti stručan pravni savet oko mog problema. Firma u kojoj radim krši zakon o radu besramnim sadržajem samog Ugovora o radu, potpisanog i pečatiranog. Naime, tu jasno stoji da zaposleni ima pravo na 15 radnih dana godišnjeg odmora umesto zakonskih inicijalnih 20. Zašto kažem "inicijalnih"? Zato što se pored pomenutih 20 zakonskih radnih dana dodaju i 3 za IV stepen stručne spreme i 10 ako je zaposleni navršio 55-tu godinu života. To znači da bi zaposleni od 55 godina trebalo da dobije 33 radna dana odmora.

Firma zaobilazi stepen stručne spreme time " što smatra" da je zaposleni prirodnog ili tehničkog smera II stručne spreme što je samo po sebi pravni nonsens. Firma ne dozvoljava korišćenje ni onih 15 dana kako vama, po zakonu, odgovara već dele na 5 "zimskih" i 10 "letnjih" dana odmora što je van svake pameti a i protivzakonito.

Na pitanje šta se dešava sa preostalih 5 dana do 20 pošto se svaki mesec množi sa koeficijentom 1.66 odgovor je bio da oni služe za slobodne dane kad zposlenom zatrebaju vanredno ali samo po 1 u toku radnog meseca nikako vezano. Umesto da ispoštuju sopstvenu lakrdiju tumačenja zakona na svoj način, u praksi se dešava da svaki zaposleni kom je odobren slobodan dan od nosrednog rukovodioca preinačen u "neopravdan izostanak sa posla" gde uz ime, prezime, jmbg i adresu stanovanja zaposleni mora da potpiše da se slaže sa time. To znači da tih 5 dana nikada nećete iskoristiti jer posle trećeg neopravdanog dolaska na posao Poslodavac zakonski raskida Ugovor o radu sa zaposlenim.

Mogu li se ovi dripci naučiti pameti?
Navodno je kazna od 400.000 do MILION dinara za ovakav prekršaj a za odgovorno pravno lice 40.000 dinara.
Hvala na objašnjenju!

Mogu ti reci kako sam ja prosao na licnom primeru. Firmu koja mi je isplacivala minimalac bez obzira na broj radnih sati i koja mi je (svim zaposlenimia) u jednom trenutku dugovala po pet plata prijavio sam inspekciji rada. Konkretan povod je bio neki aneks ugovora gde su stavili odredbe koje nisu u skladu sa zakonom. Sve sam detaljno sastavio u prijavi inspekciji. Pre toga sam pricao sa jednom inspektorkom sa kojom me je povezao prijatelj koji je u firmi u kojoj radi bio predsednik siindikata.

Ona me je savetovala da napisem detaljnu prijavu. Pregledala je taj aneks ugovora i rekla je da je on katastrofalan i da na mnogim mestima krsi Zakon o radu. Ona je rekla da potpisem taj aneks da dam primedbu da smatram da nije u saglasnosti sa Zakonom. Kaze da moram da potpisem kako ne bi njima dao osnov da me otpuste, a da ce po izlasku inspektora na teren firma dobiti rok da taj aneks prilagode odredbama Zakona o radu.

Prijavu sa kopijom Aneksa ugovora sam podneo na pisarnicu, rekli su mi da ce me kontaktirati inspektor i da imaju rok dva meseca da izadju na teren. Nikada me niko nijie kontaktirao, ali znam da ih je inspektor posetio jer sam u roku od dva meseca dobio svih pet zaostalih plata plus sve prekovremene sate od kojih sam se oprostio. Plus smo dobili novi Aneks ugovora gde su izmenjene mnoge prethodne odredbe. Plus mi je direktor rekao da sam jako nekorektan sto sam ih prijavio jer su oni navodno imali samo dobru nameru.

Ono sto je bitno nije me dirao sa trenutno pozicije niti je preuzeo neke mere protiv mene. Kako mi je rekla ta inspektorka, ako se desi da nakon moje prijave budem premesten na drugo mesto ili bilo sta slicno, da tu postoji uslov za prijavu za mobing, jer bi tacno mogli da dokazu sled dogadjaja, odnosno da je moja prijava uzrokovala neke negativne reakcije prema meni.

Mozda bi nesto i bilo ali sam brzo posle toga napustio tu firmu. Fiirma se koju godiinu kasnije ugasila, kolegama koji su ostali da rade nikada nisu isplacene sve zarade, staz i ostalo, klasicna srpska prica.

U prevodu, meni je puno pomogla inspekcija rada, moje iskustvo je pozitivno. Ja bih te uputio prvo tamo. Koliko znam oni ne kaznjavaju odma, vec poslodavcu ostave neko vreme da ispravi nedostatke, isplati dugovanja i slicno, pa tek ako ne ispuni oni kaznjavaju.
 
Zakonski minimum je 20 radnih dana. Ne postoji zakonska obaveza računanja dodatnih dana na osnovu stručne spreme ili radnog iskustva. Odmor se ugovorom o radu određuje i to je to, a sve preko toga je je dobra volja i interna politika firme. Odmor se može koristiti iz više delova ali prvi deo je obavezno 10 radnih dana u kontinuitetu a ostatak do 30.6 naredne godine. Firma nije dužna da odmor odobrava po volji zaposlenog u smislu kada i koliko dana mu treba, odakle vam to?

Dakle ako vam u ugovoru piše 15 dana ugovor nije u skladu sa zakonom i za to možete da ih prijavite radnoj inspekciji. Sve ostalo je stvar interne politike i vašeg dogovora i ne vidim ništa sporno zbog čega možete da ih prijavite ili tužite.
Vidite sa advokatom u krajnjem slučaju, ovo vam iz iskustva pričam.

Umesto što se čudite meni na informisanosti, čudite se sebi na neinformisanosti:

Dužina godišnjeg odmora u odnosu na godine staža

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.

Ukoliko imate preko 30 godina radnog staža Ili preko 55 godina života, a opšti akt vašeg preduzeća u tom slučaju propisuje odmor od 30 dana, vi imate pravo da tada od svog poslodavca tražite odmor od 30 dana.


https://poslovi.infostud.com/vesti/Godisnji-odmor-Prava-i-obaveze-zaposlenog-i-poslodavca/52807#
 
Boze kakvi zakoni, kakve veze ima strucna sprema sa slobodnim danima :eek:

Ja Vam savetujem da date otkaz i zapocnete privatni biznis i da postujete radnike....

Nije Bože "kakvi zakoni" nego "Bože kako muvatori prepisuju novokomponovane lakrdije prelazeći iz firme u firmu"

Najčešće to rade iz 2 razloga:
1) Da se udvore gazdi kako može i ono što mu nije padalo na pamet
2) Računaju na egzistencijalni strah kod zaposlenih na odredjeno vreme

Da podsetimo, "privatni sektor" u Srba je započeo tako što političari pootvaraše svoje firme i sigurni u svoju poziciju znaju da inspekcija rada kod njih ne sme da udje.
 
Pa sve dok takvi kao ti pristaju da rade kod takvih kao oni -Srbija ce biti banana.

Sve to oterati dodjavola.

Vidite, bilo bi lepo kada bi život bio tako linearan poput Vašeg razmišljanja, medjutim, nije.
Mora da se živi, mora da se othrane deca, mora da se plate računi...
U suprotnom slede sankcije od iste države - deca se oduzimaju, privatni izvršitelji lupaju na vrata...
 
Umesto što se čudite meni na informisanosti, čudite se sebi na neinformisanosti:

Dužina godišnjeg odmora u odnosu na godine staža

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.

Ukoliko imate preko 30 godina radnog staža Ili preko 55 godina života, a opšti akt vašeg preduzeća u tom slučaju propisuje odmor od 30 dana, vi imate pravo da tada od svog poslodavca tražite odmor od 30 dana.


https://poslovi.infostud.com/vesti/Godisnji-odmor-Prava-i-obaveze-zaposlenog-i-poslodavca/52807#
Ne.
Zakonska obaveza je 20 radnih dana a ostalo se utvrđuje se osnivačkim aktom ili ugovorom o radu. Nije zakonska obaveza da stave povećanje broja dana po bilo kom osnovu u osnivački akt i/ili ugovor o radu.
 
Vidite, bilo bi lepo kada bi život bio tako linearan poput Vašeg razmišljanja, medjutim, nije.
Mora da se živi, mora da se othrane deca, mora da se plate računi...
U suprotnom slede sankcije od iste države - deca se oduzimaju, privatni izvršitelji lupaju na vrata...

Ne znam , ja bih pre cistila WC u Austriji nego radila posao od 400 evra u Srbiji gde ce lokalni serif da me zaebava.
Naravno ako imate dobru platu, to ne moze na Vama da se primeni.

Ipak mislim da treba krenuti privatno posebno kazu da ljudi koji su u zrelim godinama , manje propadaju.
 
Mogu ti reci kako sam ja prosao na licnom primeru. Firmu koja mi je isplacivala minimalac bez obzira na broj radnih sati i koja mi je (svim zaposlenimia) u jednom trenutku dugovala po pet plata prijavio sam inspekciji rada. Konkretan povod je bio neki aneks ugovora gde su stavili odredbe koje nisu u skladu sa zakonom. Sve sam detaljno sastavio u prijavi inspekciji. Pre toga sam pricao sa jednom inspektorkom sa kojom me je povezao prijatelj koji je u firmi u kojoj radi bio predsednik siindikata.

Ona me je savetovala da napisem detaljnu prijavu. Pregledala je taj aneks ugovora i rekla je da je on katastrofalan i da na mnogim mestima krsi Zakon o radu. Ona je rekla da potpisem taj aneks da dam primedbu da smatram da nije u saglasnosti sa Zakonom. Kaze da moram da potpisem kako ne bi njima dao osnov da me otpuste, a da ce po izlasku inspektora na teren firma dobiti rok da taj aneks prilagode odredbama Zakona o radu.

Prijavu sa kopijom Aneksa ugovora sam podneo na pisarnicu, rekli su mi da ce me kontaktirati inspektor i da imaju rok dva meseca da izadju na teren. Nikada me niko nijie kontaktirao, ali znam da ih je inspektor posetio jer sam u roku od dva meseca dobio svih pet zaostalih plata plus sve prekovremene sate od kojih sam se oprostio. Plus smo dobili novi Aneks ugovora gde su izmenjene mnoge prethodne odredbe. Plus mi je direktor rekao da sam jako nekorektan sto sam ih prijavio jer su oni navodno imali samo dobru nameru.

Ono sto je bitno nije me dirao sa trenutno pozicije niti je preuzeo neke mere protiv mene. Kako mi je rekla ta inspektorka, ako se desi da nakon moje prijave budem premesten na drugo mesto ili bilo sta slicno, da tu postoji uslov za prijavu za mobing, jer bi tacno mogli da dokazu sled dogadjaja, odnosno da je moja prijava uzrokovala neke negativne reakcije prema meni.

Mozda bi nesto i bilo ali sam brzo posle toga napustio tu firmu. Fiirma se koju godiinu kasnije ugasila, kolegama koji su ostali da rade nikada nisu isplacene sve zarade, staz i ostalo, klasicna srpska prica.

U prevodu, meni je puno pomogla inspekcija rada, moje iskustvo je pozitivno. Ja bih te uputio prvo tamo. Koliko znam oni ne kaznjavaju odma, vec poslodavcu ostave neko vreme da ispravi nedostatke, isplati dugovanja i slicno, pa tek ako ne ispuni oni kaznjavaju.

Svaka čast!
Znam da je sve to koštalo vremena, bespotrebnog stresa, živaca ali - ako se država promenila prema nama moramo očigledno i mi da korigujemo uljuljkan stav "da neko brine o nama po zakonu". To vreme je prošlo.
 
Ne znam , ja bih pre cistila WC u Austriji nego radila posao od 400 evra u Srbiji gde ce lokalni serif da me zaebava.
Naravno ako imate dobru platu, to ne moze na Vama da se primeni.

Ipak mislim da treba krenuti privatno posebno kazu da ljudi koji su u zrelim godinama , manje propadaju.
Većina smatra da pamet dolazi sa godinama medjutim kod iste te većine godine se samo nalepe.
 
GSP ima svoju internu politiku i akte kojim određuje između ostalog i dužinu odmora, vaše preduzeće svoju. GSP nije privatno preduzeće uostalom.
Imate zakon o radu na sajtu ministarstva, član 68 pa čitajte. Neću vam ja tražiti sigurno.
Piše vam i u primeru koji ste dali ali očigledno ne umete da pročitate.

Kao što rekoh imate jasan osnov za prijavu ako zakonski minimum nije ispoštovan,više vam ne treba. I više nego dovoljno. Ovo vam govorim zbog vas i za ubuduće da čitate ponuđeni ugovor pre nego potpišete.
 
GSP ima svoju internu politiku i akte kojim određuje između ostalog i dužinu odmora, vaše preduzeće svoju. GSP nije privatno preduzeće uostalom.
Imate zakon o radu na sajtu ministarstva, član 68 pa čitajte. Neću vam ja tražiti sigurno.
Piše vam i u primeru koji ste dali ali očigledno ne umete da pročitate.

Kao što rekoh imate jasan osnov za prijavu ako zakonski minimum nije ispoštovan. I više nego dovoljno. Ovo vam govorim zbog vas i za ubuduće da čitate ponuđeni ugovor pre nego potpišete.

Obzirom ko nam sve ulazi u ministarstvo nije ni čudo da ni sami ne znaju šta može šta ne može.
Nestručni laktaroši i vucibatine su napravile ršum od zakona o radu svojim arogantnim ponašanjem.
Ugovor o radu je saglasnost dve strane a ne potraživanje dugovanja.
 
Obzirom ko nam sve ulazi u ministarstvo nije ni čudo da ni sami ne znaju šta može šta ne može.
Nestručni laktaroši i vucibatine su napravile ršum od zakona o radu svojim arogantnim ponašanjem.
Ugovor o radu je saglasnost dve strane a ne potraživanje dugovanja.
Predvideli su povećanje u skladu sa aktom ali ne i obavezu da se to ubaci u akt . To se zove rupa u zakonu koju većina privatnika koristi. Preduzetnici i nemaju osnivački akt.
Kada tražite posao informišite se o internoj politici te firme, savet i za vas i za sve ostale.
 
Umesto što se čudite meni na informisanosti, čudite se sebi na neinformisanosti:

Dužina godišnjeg odmora u odnosu na godine staža

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.

Ukoliko imate preko 30 godina radnog staža Ili preko 55 godina života, a opšti akt vašeg preduzeća u tom slučaju propisuje odmor od 30 dana, vi imate pravo da tada od svog poslodavca tražite odmor od 30 dana.


https://poslovi.infostud.com/vesti/Godisnji-odmor-Prava-i-obaveze-zaposlenog-i-poslodavca/52807#

1. Законски минимум је 20 дана и то је то.
2. ово остало само ако је предвиђено уговором о раду или општим актом.

Дакле, ово друго није законска обавеза, која је 20 дана, а све преко може да се одреди уговором о раду или општим актом. Ако тога нема у уговору или Статуту, немаш више од законског минимума од 20 дана, јер није предвиђено уговором или статутом.


2) Dužina godišnjeg odmora

Član 69

U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na godišnji odmor u trajanju utvrđenom opštim aktom i ugovorom o radu, a najmanje 20 radnih dana.

Dužina godišnjeg odmora utvrđuje se tako što se zakonski minimum od 20 radnih dana uvećava po osnovu doprinosa na radu, uslova rada, radnog iskustva, stručne spreme zaposlenog i drugih kriterijuma utvrđenih opštim aktom ili ugovorom o radu.

https://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_radu.html#
 

Back
Top