Prepodobni Isak Sirin

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Veteran
Supermoderator
Poruka
415.720
Prepodobni Isak Sirin rodio se u Bet-Kataraji, u Siriji, na obali Persijskog zaliva, u blizini granica Indije. Još u mladosti zajedno sa svojim rođenim bratom stupio u manastir Map-Matej, u blizini Ninevije.Kada se braća stadoše izdvajati od drugih svojim podvižništvom i učenošću, bratu svetoga Isaka bi povereno starešinstvo u manastiru i upravljanje bratijom. A sveti Isak, prošavši potpuno podvige opštežića, udalji se u usamljeničku keliju koja se nalazila nedaleko od manastira, i tu se svecelo predade molitvenom tihovanju i usamljeništvu. Kada se proču zbog svetosti života, učenosti i čudotvorstva, on bi izabran za episkopa velikog grada Ninevije i primoran da se primi toga čina. Za episkopa bi posvećen u manastiru Bet-Abe patrijarhom Georgijem (660-680).

Na episkopskom prestolu on ostade samo pet meseci, pa ostavi episkopstvo i tajom se povuče na goru Matu, u blizini Bet-Huzaja, i tu življaše u usamljeništvu sa tamošnjim pustinjacima.Prema crkvenom predanju, to se desilo nakon što su mu došla dva hrišćanina, zajmodavac i dužnik. Jedan je tražio da mu se odmah vrati dug, a drugi da mu se da još vremena. Međutim, zajmodavac je odgovorio: "Ako mi odmah ne vrati dug, predaću ga sudu". Isaak mu je na to rekao: "Jevanđelska zapovest ti nalaže da uopšte ne tražiš svoje od onoga koji ti je uzeo. Utoliko pre treba da pokažeš velikodušnost prema onome koji je obećao da će ti uskoro vratiti dug". Ovaj čovek je, pak, odgovorio: "Ostavi ti sada jevanđelsku zapovest". I više nije hteo ništa da čuje. Tada je episkop rekao u sebi: "Ako se oni ne povinuju jevanđelskim zapovestima gospodnjim, šta bih ja još ovde radio". Ostavivši episkopstvo, povukao se u usamljeništvo na planinu Matut, u oblasti Huzistana (jugozapadni Iran), gde se posvetio sozercanju i mističkom istupanju, odnosno ekstazi.

Screenshot_953-696x541.jpg
 
Odatle on ode u pustinjski manastir Raban-Šabur. Tu se vrlo revnosno bavljaše izučavanjem Sveštenih Knjiga. Sastavio je mnoga dela, od kojih je do nas došlo oko 100 beseda o duhovnom životu i podvižništvu, pisanih uglavnom po sopstvenim doživljajima. Nesravnjiv kao psiholog i rukovoditelj u duhovnom životu. Čak i takvi svetitelji kao što je bio sv. Simeon Divnogorac tražili su od njega savet.Zbog silnog čitanja i pisanja oslepeo je pred kraj života. Umro je u dubokoj starosti u manastiru Šabor, gde je i sahranjen krajem VII veka.

Srpska pravoslavna crkva slavi ga 28. januara po julijanskom, a 10. februara po gregorijanskom kalendaru.

Po svetom Isaku Sirinu, u duhovnom životu postoje tri glavna stupnja: pokajanje, očišćenje, savršenstvo.
-Pokajanje je majka života. Ono je potrebno uvek, svima grešnicima i pravednicima, koji ištu spasenja. I nema kraja usavršavanju, pošto je i savršenstvo najsavršenijih ustvari nesavršenstvo. Stoga do same smrti nema granica za pokajanje, ni u vremenu ni u delima. Kao blagodat na blagodat, – ljudima je po krštenju dato pokajanje. Jer pokajanje je drugo rođenje od Boga. Darove vere primamo pokajanjem. Pokajanjem stičemo milost Božju. Pokajanje je druga blagodat, i rađa se u srcu od vere i straha Božjeg.

– Očišćenje tela je nedoticanje do telesne nečistote. Očišćenje duše je oslobođenje od tajnih strasti, koje se pojavljuju u umu. A očišćenje uma izvršuje se otkrivanjem tajni. Čistota uma je prosvetlenje Božanstvenim, po delatnom upražnjavanju u vrlinama.

– Savršenstvo vascelog podvižništva sadrži se u ove tri stvari: u pokajanju, u čistoti i u usavršavanju sebe. Šta je pokajanje? Napuštanje grehovnog života i kajanje zbog njega. Šta je čistota? Ukratko rečeno: srce koje ima milosti za svako stvorenje. Šta je usavršavanje sebe? Dubina smirenja. Oznaka onih koji su dostigli savršenstvo jeste ovo: ako i deset puta na dan budu predani na spaljenje zbog ljubavi prema ljudima, ne zadovoljavaju se time.
Svetigora
 
Izreke

"Bez udaljavanja od sveta niko ne može da se približi Bogu. Udaljavanjem ne nazivam preseljenje telom, već odstranjenje od svetskih dela. Vrlina udaljavanja od sveta se sastoji u tome da se um ne bavi svetom."

"Svet je opšte ime koje obuhvata ono što zovemo strastima. Kada hoćemo da imenujemo sve strasti zajedno, mi koristimo reč svet, a kada hoćemo da ih razlikujemo po vrstama, mi ih nazivamo strastima."

"Ono što se duboko spojilo sa tvojom dušom smatraj svojim imanjem ne samo u ovom veku."

"Kada na jednu stranu položiš sva ostala podvižnička dela, a na drugu ćutanje, naći ćeš da će ono pretegnuti na vagi."

"Smirenje i bez podviga mnoga pregrešenja čini oprostivim; a bez smirenja i podvizi su beskorisni, pa nam čak pripremaju mnogo toga lošeg."

"Smirenoumni se nikada ne zaustavlja da pogleda na skupove, na narodne zborove, na gužvu, metež i razuzdanost. On ne obraća pažnju na reči, besede, viku i rasejanost čula. On ne želi da ima mnogo niti da je neprestano u poslovima, već žudi za slobodnim vremenom, slobodnim od briga i pomisli. ...
Stoga se smirenoumni čuva od svega prekomernog. Tako je on uvek u tišini, u pokoju, u miru, u skromnosti, u pobožnosti."

"Zaista je čist srcem onaj koji sve ljude vidi dobrima i kome niko ne izgleda nečist i oskrnavljen."

"Svetlost pokazuje stvarnost stvari i umnožava se i umanjuje se srazmerno s načinom života" (Podvižničke besede, beseda 18).

"Kao što senka sledi za telom, isto tako za smirenoumljem sledi milost Božja" (Beseda 19, str. 98)

Približavajući se svojoj postelji reci: "Može biti da ćeš mi ove noći biti grob. I ne znam da li će na mene ove noći umesto privremenog sna naići večni budući san".
 

Back
Top