SPECIJALCI OBUČENI U NAJSUROVIJIM USLOVIMA NA SVIJETU ČEKAJU DA UDARE NA TRUMPA: Žive na -40 u MRAKU, prvo PUCAJU, pa postavljaju pitanja
Pogledajte prilog 1847029
Danska vojska
U dubokoj arktičkoj divljini, gdje temperature padaju do –40 °C, a dnevno svjetlo traje kratko, elitna jedinica danskih specijalnih snaga priprema se za rat. Njihova misija je odbrana Grenlanda, goleme, ledom okovane teritorije koju Donald Trump želi preuzeti. Američki predsjednik posljednjih je dana dodatno pojačao svoju prijeteću retoriku u vezi s zauzimanjem ovog mineralima bogatog otoka, prenosi
Blic.
Dok se planovi američkog čelnika kute u Washingtonu, a on razmatra isplatu novca svakom stanovniku otoka kako bi ih pridobio, Danska ne želi ništa prepustiti slučaju. Raste strah da bi Trump, unatoč upozorenjima europskih dužnosnika da bi takav napad mogao označiti kraj NATO-a, mogao pokrenuti invaziju, zbog čega danske specijalne snage pomno prate razvoj situacije.
Elitne jedinice na arktičkom frontu
Njeni najelitniji vojnici,
Jegerov korpus, elitna pomorska specijalna jedinica, poznata kao "Ljudi-žabe", i legendarna skijaška patrolna jedinica
"Sirijus", koja nadgleda sjeverni i sjeveroistočni dio Grenlanda, usavršavaju svoje vještine za svaki mogući scenario – od borbe protiv terorizma do ratovanja u ekstremnim arktičkim uvjetima. S obzirom na to da se Grenland nalazi na nalazištu rijetkih zemnih minerala i zauzima ključni strateški položaj između Sjeverne Amerike i Europe,
ulog nikada nije bio veći.
I dok se danske specijalne snage pripremaju za borbu, jedno je jasno: ako netko pokuša silom zauzeti Grenland, bit će spremni. Kopenhagen je potvrdio da će njegove trupe "prvo pucati, a zatim postavljati pitanja" ako Trump pokrene napad. U nedjelju je američki predsjednik navodno naredio svojim šefovima specijalnih snaga da izrade planove za napad na samoupravni otok, što bi potencijalno moglo postaviti temelje unutarnjim sukobima u NATO-u.
Po uzoru na britanski SAS i američke rendžere, Jeger korpus, u prijevodu Lovci, specijalisti su za izviđanje, sabotažu i misije visokog rizika iza neprijateljskih linija. Njihov trening je apsolutno brutalan. Prije nego što stignu do završne faze selekcije, regruti prolaze kroz mjesece napornih tečajeva iz navigacije, rukovanja oružjem i taktika preživljavanja. Samo šačica njih prođe selekciju svake godine. Za Jegere, zaleđena tundra Grenlanda nije samo poligon za vježbu, to je potencijalno bojište. Pripremaju se za svaku moguću misiju, čak i za one za koje se nadaju da ih nikada neće izvršiti.
"Oni su elitna snaga unutar danske vojske koja može biti raspoređena u specijalne misije u ekstremnim uvjetima", objašnjava
Kristijan Kristensen, viši istraživač u Centru za vojne studije Sveučilišta u Kopenhagenu. Jegeri treniraju skakanje padobranima u arktičke oluje, djelovanje u potpunom mraku i preživljavanje tjednima s minimalnim obrocima. Uče ih graditi skloništa za hitne slučajeve u snijegu i održavati oružje operativnim na temperaturama ispod nule.
Trumpov gambit i odgovor Danske
Tijekom prethodnih operacija, infiltrirali su se u neprijateljske položaje neprimijećeno i neutralizirali vrijedne ciljeve. Na Grenlandu, njihova bi misija jednog dana mogla uključivati zaustavljanje neovlaštenih stranih upada ili obranu od nečega mnogo većeg.
Sa rastućim interesom Trumpa za strateški važnu lokaciju Grenlanda, te bi misije uskoro mogle uključivati obranu od neprijateljskih upada, vojnih ili drugih.
Ako su Jegeri danski odgovor na SAS, onda su popularno nazvani
"Ljudi-žabe" njeni pomorski fokovi. Ovi elitni pomorski komandosi specijalizirani su za podvodne sabotaže, vodeno-kopnene napade i operacije spašavanja talaca. Osnovana 1957. godine, jedinica je djelovala širom svijeta, od presretanja somalijskih pirata do tajnih obavještajnih misija.
Danska vojska
Na Grenlandu, vojnici treniraju za djelovanje u ledenim vodama gdje se vrijeme preživljavanja može mjeriti minutama. Izvode prikrivena iskrcavanja ispod leda, uvježbavaju iskrcavanja na zaleđene obale i vježbaju uništavanje neprijateljske infrastrukture na temperaturama koje bi onesposobile većinu trupa. Kristensen je istaknuo malo poznatu operaciju u kojoj su vojnici raspoređeni na Arktiku, ne zbog vojne akcije, već radi deeskalacije tenzija tijekom ekoloških protesta.
Danska vojska
Danska patrola sa psećim zapregama "Sirijus" možda je najnekonvencionalnija specijalna jedinica u zemlji. Naoružani puškama, opremom za preživljavanje i timovima očvrslih pasa za saonice, ove dvočlane patrole prelaze tisuće kilometara preko puste, snijegom prekrivene teritorije Grenlanda. Prvobitno formirana tijekom Drugog svjetskog rata radi obrane Grenlanda od njemačkih osvajača, patrola i dalje nadgleda arktički suverenitet Danske.
Misija ostaje nepromijenjena: odvratiti svaku silu koja se usudi zakoračiti na ledenu granicu. Operativci Sirijusa ne samo da treniraju za preživljavanje na Arktiku, oni to i žive. Do pet mjeseci u kontinuitetu, oni samostalno putuju kroz prostranu divljinu Grenlanda, oslanjajući se na svoje pse, instinkte i otpornost stečenu tijekom cijelog života. Kristensen je objasnio zašto korištenje pasa može biti prednost za patrolere. Rekao je:
"To zvuči pomalo neobično, ali ima vrlo pragmatičan razlog… kada ste na jednomjesečnoj patroli na ledenom pokrivaču. Druga alternativa bi bile motorne saonice, ali ako se one pokvare, potrebna vam je garaža da ih popravite, a pseće se saonice mogu popraviti u pokretu".
Grenland je postao geopolitičko žarište, gdje Rusija širi svoje arktičko vojno prisustvo, a Kina ulaže u rijetke minerale regije. A tu je i
Donald Trump.
"Mislim da ćemo ga imati", rekao je novinarima u avionu ranije ove godine. Danska premijerka
Mete Frederiksen danas je potvrdila da će se njen ministar vanjskih poslova,
Lars Loke Rasmusen, sljedećeg tjedna sastati s američkim državnim tajnikom
Markom Rubiom kako bi razgovarali o Grenlandu. Sastanak je dogovoren u trenutku dok Sjedinjene Države nastoje staviti ovaj prostrani arktički otok pod svoju kontrolu, prenosi agencija dpa.
"Nalazimo se na raskršću", poručila je Frederiksen tijekom stranačke konferencije, a prenosi novinska agencija Ritzau. Lokacija i točno vrijeme sastanka još nisu objavljeni. Prethodno je i sam Rubio potvrdio da planira sastati se s danskim predstavnicima, nakon što su Danska i Grenland zatražili razgovore. Grenland, na kojem živi manje od 57.000 ljudi i čije je četiri petine prekriveno ledom, uglavnom je autonoman, ali formalno dio Kraljevine Danske, koja je članica NATO-a.
