Pravi Hrvati i hrvatski jezik

[Frontiersman]

Nisu, od 16.st. Sabor je zajednički.

Sabor je nosio Slavoniju samo u nazivu.
Od 1699. do 1868. Kraljevina Slavonija je odvojeni entitet unutar carstava.
https://en.wikipedia.org/wiki/Kingdom_of_Slavonia

 

[Harvat]

Slavenski književni jezici se u bitnom dijele na one nastale u okviru "Slavia Latina" i "Slavia Orthodoxa" (ili, Zapadna i Istočna Slavija).

Književni jezik je onaj koji će u budućnosti postati općenacionalni uporabni za škole, vojsku, pravo....i računa se odkad narodni jezik biva nazočan u jačoj mjeri u povijesti, ne kad su se prvi put pojavili manji zapisi na narodnim govorima.

Oni na zapadu se dalje dijele na one koji su se više formirali preko gramatika i rječnika, tj. gdje je reformacija uhvatila jači korijen, te na one koji imaju jaču i utjecajniju književnost.

Češki se formira u 16. preko gramatika i prijevoda Biblije, ima pad u dva stoljeća, i reformira se početkom 19. st.

Slovenski je kao češki, 16. st. pa hibernacija do 19. st.


Poljski od 16. st i 17. st s renesansom i barokom, pa kontinuitet.

Slovački u 19. st. sa Šturom, nakon neuspjela pokušaja Bernolaka nekoliko desetljeća prije.

Hrvatski u 16. st., s najvećom renesansnom slavenskom literaturom, pa kontinuitet.

Za Istočnu Slaviju

Ruski više faza, no sredinom 18. st. i trijumfom Puškina u prvoj polovici 19. st. Ruski nije pretrpio folklorizaciju, pa je neosjetno prešao s crkvenoslavenskog na ruski

Ukrajinski, počinje nekako u 18., no realno u 19. st. s Tarasom Ševčenkom.

Srpski početci krajem 18., no realno Karadžićem u 19., no formirano do kraja s piscima kasnije, tipa Lazarevića, Glišića.

Bugarski kasnije, u 2. polovici 19. st.s Hristom Botevom i dr.

Makedonski nakon 2. svj. rata.

Dakle, slika je Zapad i Istok, a zapad se dijeli na reformaciju (filološka djela pretežno) i renesansu (pretežno književnost). Za Istok, osim ruskog, sve folklorizacija s oslobađanjem od starocrkvenoslavenskoga.

 

[Crnugović]

Zasto je bi čudno da su Slovenci učili o navedenim Slovencima?

Bezjak zopet bezjačiš, meni je samo "čudno" ta strast za prisvajanjem i prekrajanjem ali među kojima ste završili tu čuđenje prestaje.

Osim Trubara nema starijih slovenskih pisaca,

Slovani so v vzhodnoalpski in zahodnopanonski prostor vstopili v 6. stoletju in jezik se je spreminjal od praslovanščine do slovenščine. "Slovenski jezik je v srednjem veku zelo fragmentarno dokumentiran, od Brižinskih spomenikov okoli leta 1000 pa do Trubarjeve prve knjige imamo kakih 10 rokopisov," pojasni Šekli. "Zato je Heiligenkreuški rokopis s slovenskimi števniki od 1 do 10 toliko bolj pomemben, ker je prvi zapis slovenščine, veliko obsežnejši, od Brižinskih spomenikov do pozdrava Ulrichu Lichtensteinskemu iz leta 1227."
Lani je v poljski znanstveni reviji izšel članek o slovanskih števnikih od 1 do 10. Poljska avtorja sta novo slovansko gradivo in z njim zapise števnikov našla v nedavno odkritem Heiligenkreuškem rokopisu iz 12. stoletja. Jezikoslovec Matej Šekli pa je s svojo analizo potrdil, da gre za zgodnjo slovenščino, ki je bila takrat značilna za vzhodnoalpski prostor ob Donavi.

Zgodnja slovenščina je bila doslej poleg Brižinskih spomenikov dokumentirana prek zemljepisnih in osebnih lastnih imen. S pomočjo poljskih kolegov lahko zdaj slovenska stroka doda števnike od 1 do 10. Članek poljskih avtorjev "je bil kar majhna senzacija, tako se je slikovito izrazil eden od kolegov", pravi Matej Šekli.

Medtem ko se v prvotnem članku ni povsem izključilo, da gre za poljski jezik, je Šekli potrdil lastnost, ki kaže na zgodnjeslovenski izvor. "Ima še ohranjene nosne samoglasnike, recimo pent, devent, desent ... ki so danes ohranjeni samo še v podjunskem narečju koroške narečne skupine. In pa seveda v lehitskih zahodnoslovanskih jezikih, kar ne more biti poljsko, kašubsko ali polabsko, je pa števnik čtiri, ki ima današnji slovenski i in ne nekdanjega poljskega."

https://shorturl.at/pihll

za razliku od razvijene književnosti hrvatskih kajkavaca.

hrvatski kajkavci...ma reci Bezjaci da te štokavski svet razume

Slovenski ima puno dijalekata koji su manje međusobno razumljivi od slovenskih dijalekata uz hrvatsku granicu sa kajkavacima s druge strane granice.
Književni slovenski se vec dosta razlikuje od kajkavskog u Hrvatskoj, slično, ali ne isto.

Ovo stoji i nadodao bi, da zbog novouspostavljenih SHS granica, reforma književnog Slovenskog jezika nije zahvatila "Bezjake" i ostale izvan SLOgranica.

 

[Mej bregami]

Bezjak zopet bezjačiš, meni je samo "čudno" ta strast za prisvajanjem i prekrajanjem ali među kojima ste završili tu čuđenje prestaje.

Nemam pojma o čemu ti, granica Hrvatske i Slovenije stoji u sadašnjem obliku barem 1200 godina.

Slovani so v vzhodnoalpski in zahodnopanonski prostor vstopili v 6. stoletju in jezik se je spreminjal od praslovanščine do slovenščine. "Slovenski jezik je v srednjem veku zelo fragmentarno dokumentiran, od Brižinskih spomenikov okoli leta 1000 pa do Trubarjeve prve knjige imamo kakih 10 rokopisov," pojasni Šekli. "Zato je Heiligenkreuški rokopis s slovenskimi števniki od 1 do 10 toliko bolj pomemben, ker je prvi zapis slovenščine, veliko obsežnejši, od Brižinskih spomenikov do pozdrava Ulrichu Lichtensteinskemu iz leta 1227."......

Samo deset tekstova na slovenskom jeziku u 500 godina do 16.st.

Jedan od toga samo zapisani brojevi na slovenskom od 1 do 10 u inače latinskoj knjizi.
Ok.

Ovo stoji i nadodao bi, da zbog novouspostavljenih SHS granica, reforma književnog Slovenskog jezika nije zahvatila "Bezjake" i ostale izvan SLOgranica.

Nije ni mogla zahvatiti jer granice stoje 1200 godina. Veća je književna produkcija bila u kajkavaca u Hrvatskoj nego na cijelom području Slovenaca.

 

[Badabum]

2) Zrinski Zlatarićev jezik smatra "dalmatinskim" ("Dalmatico idiomate conscriptum"), Zrinski smatra da taj prevod nije na njegovom hrvatskom već na Zlatarićevom, "dalmatinskom".

Dalmatico

 

[Zvonimir Božić]

Vidim da na forumu ekipa pokatoličenih Vlaja ne zna ni najosnovnije pojmove.

Razlikujemo tri pojma vezana uz dalmatinski jezik.

1. Dalmatski jezik - nepoznati jezik plemena Dalmata.

2. Dalmatinski jezik - romanski jezik nastao u srednjovjekovnim gradskim komunama Dalmacije i istočne obale Jadrana. Razvio se iz srednjovjekovnog latinskog jezika i srodan je talijanskom, rumunjskom, francuskom, španjolskom i portugalskom.

3. Dalmatinski jezik kao sinonim za srpski, hrvatski ili bosanski jezik, odnosno štokavski.

 

[Badabum]

Dalmatinski jezik kao sinonim za srpski, hrvatski ili bosanski jezik, odnosno štokavski.

 

[АнаиванГорд]

Bezjak je jedno od najčešćih prezimena u Slovenije, ima ga nesto i u Hrvatskoj, ali je rijetko.

Код нас баш није похвално да ти неко каже да си безјак. Какво значење има та реч код Хрвата или Словенаца?

 

[Crnugović]

Код нас баш није похвално да ти неко каже да си безјак. Какво значење има та реч код Хрвата или Словенаца?

1.	priglup čovjek
2.	onaj koji je neotesan; prostak
3.	(Bezjak) arh. podr. nadimak kojim a. susjedi čakavci i štokavci nazivaju kajkavce b. kajkavci preko Kupe nazivaju kajkavce između Kupe i Mure

 

[Badabum]

U HR prijevodu Harry Pottera muggles su prevedeni kao bezjaci - person who lacks any sort of magical ability and was not born in a magical family

 

[Mrkalj]

1.	priglup čovjek
2.	onaj koji je neotesan; prostak
3.	(Bezjak) arh. podr. nadimak kojim a. susjedi čakavci i štokavci nazivaju kajkavce b. kajkavci preko Kupe nazivaju kajkavce između Kupe i Mure

Osnovno značenje je - "bezmudi", "bez jaja" tj. "bez jajaca" - "bezjajci". Što bi Česi za sebe rekli (a važi i za kajkavce u odnosu na štokavce), poluprevedeno - "Mi se, Česi, ničeg ne bojime, čim ko prdne mi se razbežime!"

My jsme Češi, my se nebojíme, když zastřílí, všechny se rozběžíme, a když na kotel, všechny se sejdeme.

 

[Badabum]

Osnovno značenje je - "bezmudi", "bez jaja" tj. "bez jajaca" - "bezjajci".

Bezjak bi valjda bilo nejak. Doslovno bez jak. Zašto si ti krenuo odmah o mudima je valjda neka tvoja osobna fiksacija.

Značenje riječi ovisi o tvom okruženju i društvenim podskupinama kojima pripadaš. U mom okruženju su bezjaci oni koji ne vjeruju da je Zemlja ravna ploča, da je slijetanje na Mjesec fejk, da su horoskopi istiniti itd.

 

[Crnugović]

Pojam bezjak Skok (Skok, Petar. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knjiga prva, Zagreb:
JAZU, 1971) donosi zabilježen u više značenja:
1. homo rusticus, ludak (kao ukor, Srbija),
2. naziv za hrvatske kajkavce između Drave i Save (Dalmatin, Križanić),
3. naziv starosjedilaca Hrvata čakavaca u Istri za razliku od doseljenih istarskih Slovinaca.
Riječ bezjak je, prema njemu, pejorativna izvedenica na -ak od sintagme ‘bez jaja’ gdje je haplologijom nastao
oblik bezjak. S druge strane, Alojz Jembrih smatra da je riječ bezjak s aspekta tvorbe riječi, motivirana glago-
lom bježati (bižati, bežati). Stoga će imenica bezjak (čit. beziak = cakavizam) označiti čovjeka koji bježi pred nekim.
Znamo da su mnogi bježali pred Turcima u druge krajeve u kojima su ih domorodci mogli nazvati’bežaki’ (Jembrih,
Alojz. Jakob Volčić kao jezikoslovac. u: Jakov Volčić. IKD Juraj Dobrila. Pazin – Ljubljana, 1988., str. 61,
62). Jembrih razlog depalatiziranosti vidi u pojavi cakavizma te mogućnosti, u drugim krajevima gdje se
naziv pojavljuje, da se zapisani oblik besyak, beſiak zapravo izgovarao kao bežiak, bežjak (Jembrih, Alojz.
Hrvatsko-slovenske književno-jezične veze, Čakovec: TIZ Zrinski, 1991., str. 44). Ako se riječ uistinu izgo-
varala kao bežjak, teško je zamisliti da bi se, samo zbog kasnijeg “krivog’’ čitanja, na svim zabilježenim
područjima našla u depalatiziranom obliku. Navedena teza ne može objasniti kako je pisana riječ mogla
imati takav utjecaj od vremena seoba pred Turcima do dvadesetog stoljeća na pretežno nepismeno sta-
novništvo koje je tu riječ (u različitim oblicima i značenjima) rabilo. Što se tiče Bezjaka u Istri na koje u
prethodnom citatu referira Jembrih – u osnovi je riječ o starosjedilačkom stanovništvu (iako i među njima
ima doseljenika pristiglih posebno tijekom 16. i 17. stoljeća), pa etimologija motivirana glagolom bižati,
bežati u konkretnom slučaju nije uvjerljiva

 

[Mrkalj]

Bezjak bi valjda bilo nejak. Doslovno bez jak. Zašto si ti krenuo odmah o mudima je valjda neka tvoja osobna fiksacija.

Značenje riječi ovisi o tvom okruženju i društvenim podskupinama kojima pripadaš. U mom okruženju su bezjaci oni koji ne vjeruju da je Zemlja ravna ploča, da je slijetanje na Mjesec fejk, da su horoskopi istiniti itd.

Nisam ja to smislio. Raspitaj se i informiši bolje. Očito je da su štokavci bili krajiški vojnici, za razliku od bezja(ja)ka.

 

[kapetanmark]

Gde žive pravi Hrvati i gde se može čuti pravi hrvatski jezik za razliku od ukradenog srpskog koji sadašnji Hrvati (u dobrom delu pokatoličeni Srbi) nazivaju hrvatskim jezikom. Žive u Austriji, u Gradišću. Evo kako izgleda njihov jezik. Takav je bio i hrvatski jezik pre turskih provala:
https://www.martinus.at/glasnik/hr/visti/article/13548.html

Dakle pravi hrvati su u austriji
A u hrvatskoj nasi odrodi vatiikanskog pecata

 

[Mej bregami]

Код нас баш није похвално да ти неко каже да си безјак. Какво значење има та реч код Хрвата или Словенаца?

Nemam pojma što bi to trebalo značiti. To je slovenska riječ.

 

[АнаиванГорд]

Nemam pojma što bi to trebalo značiti. To je slovenska riječ.

Да, требало би да је словенска. Углавном значи човек без става, ништак, пропалитет, у том смислу.

 

[Mej bregami]

Да, требало би да је словенска. Углавном значи човек без става, ништак, пропалитет, у том смислу.

I za takve su se lovili i htjeli ukljuciti u svoj nacionalni korpus?
Nešto kao Srbi koji za sve narode oko sebe imaju uvrjedljive nazive, ali na kraju tvrde da su to sve Srbi.

 

[Sokolska udruga]

Svi smo mi isti...

 

[АнаиванГорд]

 

[Mrkalj]

Bezjak bi valjda bilo nejak.