Površina krivolinijskog trapeza

nema na čemu ;) integrali nisu uopšte teški
e jes sutra malo .
Ako ih ucis sablonski nisu teski . Ali ako ucis i razumes nisu nimalo laki . Ali cinjenica je da su vrlo nepoznati i nesvakidasnji, nigde se ne govori o njima do famozne 4. godine gimnazije .
ozbiljno? :eek: ljudi kažu baš suprotno!
na šta se konkretno svode?

Pa integralisanje ti je kao suprotna operacija diferenciranja (ili kako jos popularno zovu izvodovanja) . Izvod jedne funkcije u geometrijskom smislu predstavlja koeficijent pravca tangetne te funkcije u toj tacki u kojoj trazimo izvod . Evo slike

http://sr.wikipedia.org/wiki/Извод

Epa sad, matematicari su se zapitali kako da dobiju funkciju ako znaju njen "izvod" i smislili integrale koji u geometrijskom smislu predstavljaju evo sta

http://sh.wikipedia.org/wiki/Integral

(Povrsinu oiviceno x-osom , funkcijom f(x) i nekim pravama a i b koje sami odredimo, tzv gornje i donje granice integrala . Te prave zapravo sluze samo da ti dobijes segment jedne funkcije jer bilo bi glupo da trazis povrsinu koju zaklapa cela jedna neprekidna funkcija :lol:

A ovaj krivolinijski trapez nesto malo (nemoj jos da se davis time) imas ovde ukratko :

http://www.crnarupa.singidunum.ac.r...vantitativne metode/06-ODREDJENI INTEGRAL.pdf

Ako te zanima jos nesto pitaj , ali kao sto rekoh ja se ne bih mnogo utupljivao jos :lol:
 
e jes sutra malo .
Ako ih ucis sablonski nisu teski . Ali ako ucis i razumes nisu nimalo laki . Ali cinjenica je da su vrlo nepoznati i nesvakidasnji, nigde se ne govori o njima do famozne 4. godine gimnazije .

Pa integralisanje ti je kao suprotna operacija diferenciranja (ili kako jos popularno zovu izvodovanja) . Izvod jedne funkcije u geometrijskom smislu predstavlja koeficijent pravca tangetne te funkcije u toj tacki u kojoj trazimo izvod . Evo slike

http://sr.wikipedia.org/wiki/Извод

Epa sad, matematicari su se zapitali kako da dobiju funkciju ako znaju njen "izvod" i smislili integrale koji u geometrijskom smislu predstavljaju evo sta

http://sh.wikipedia.org/wiki/Integral

(Povrsinu oiviceno x-osom , funkcijom f(x) i nekim pravama a i b koje sami odredimo, tzv gornje i donje granice integrala . Te prave zapravo sluze samo da ti dobijes segment jedne funkcije jer bilo bi glupo da trazis povrsinu koju zaklapa cela jedna neprekidna funkcija :lol:

A ovaj krivolinijski trapez nesto malo (nemoj jos da se davis time) imas ovde ukratko :

http://www.crnarupa.singidunum.ac.r...vantitativne metode/06-ODREDJENI INTEGRAL.pdf

Ako te zanima jos nesto pitaj , ali kao sto rekoh ja se ne bih mnogo utupljivao jos :lol:
Uh majku mu...mora da sam ih učio šablonski i bez razumevanja :sad2:
 
Pa u suštini, da, kao što su ti rekli isključivo integracijom. Da ti plastično opišem proces... Zamisli da na površinu staviš foliju sa izrezanom milimetarskom hartijom, pa prebrojiš sve kockice unutar površine. E, na tako nešto se svodi integracija.

No, to ti je malo previše široka oblast da bi se mogla savladati brzo i dobro. Tako čak mnogi matematičari smatraju da je analizu besmisleno proučavati u srednjoj šekoli jer se to realno ne može savladati tokom jedne školske godine.

I, ko ti je rekao da je to lako... laže ka pas. :D ili nije učio iz ruskih zbirki nikad rešenih zadataka.....
 
Pa u suštini, da, kao što su ti rekli isključivo integracijom. Da ti plastično opišem proces... Zamisli da na površinu staviš foliju sa izrezanom milimetarskom hartijom, pa prebrojiš sve kockice unutar površine. E, na tako nešto se svodi integracija.

No, to ti je malo previše široka oblast da bi se mogla savladati brzo i dobro. Tako čak mnogi matematičari smatraju da je analizu besmisleno proučavati u srednjoj šekoli jer se to realno ne može savladati tokom jedne školske godine.

I, ko ti je rekao da je to lako... laže ka pas. :D ili nije učio iz ruskih zbirki nikad rešenih zadataka.....
More mlogo ste svilene generacije i sve vam teško :D mi smo sanjali ortogonalne polinome, uspavljivali se uz beselove funkcije a budili uz laplasove transformacije :rtfm:
 
Pa u suštini, da, kao što su ti rekli isključivo integracijom. Da ti plastično opišem proces... Zamisli da na površinu staviš foliju sa izrezanom milimetarskom hartijom, pa prebrojiš sve kockice unutar površine. E, na tako nešto se svodi integracija.

No, to ti je malo previše široka oblast da bi se mogla savladati brzo i dobro. Tako čak mnogi matematičari smatraju da je analizu besmisleno proučavati u srednjoj šekoli jer se to realno ne može savladati tokom jedne školske godine.

I, ko ti je rekao da je to lako... laže ka pas. :D ili nije učio iz ruskih zbirki nikad rešenih zadataka.....

O tome pricam :neutral: Mene je analiza pojela dusu za jednu godinu u srednjoj a nisam pametan sta cu da joj radim 2 semestra na faksu :neutral:
 
O tome pricam :neutral: Mene je analiza pojela dusu za jednu godinu u srednjoj a nisam pametan sta cu da joj radim 2 semestra na faksu :neutral:

Će da oguliš dupe, eto šta ćeš... :D

Suštinski ja se nisam puno zlopatio... Odnosno jesam, ali mi je bilo lepo pa mi nije teško padalo... Inače, sećam se ponekih zadataka iz tih ruskih zbirki, krvavo im sunce...Kreneš da radiš, pa levo-desno... nađeš dobru smenu koordinata pa ti po sata treba da sračunaš jakobijan matricu. Pa povuci podegni ispadne neki binomni integral (integral Čebiševa)... I dok se okreneš, pišeš već treću stranu i plačeš od muke.... Toliko sam se bio ispraksao da sam neke prostije (relativno prostije) parcjalne ili sa nekom smenicom, mogao napamet da uradim....
 
Aj se ne lažemo: to jeste teška i obimna materija. A kad naučiš onda je lako biti pametan...

Inače Laplasove transforamcije jedem za doručak, i to za vreme posta. :D

Matematika 1 je bila teška materija dok nije došla matematika 2...matematika 3 je bila malo olakšanje dok nije došla numerička analiza pa numeričke metode. Ko nije polagao numeričku analizu taj ne zna kako izgleda pakao :lol:
 
Mene je analiza pojela dusu za jednu godinu u srednjoj a nisam pametan sta cu da joj radim 2 semestra na faksu :neutral:
To izgleda komplikovano zato sto se prvo odvojeno rade samo specijalni, i prilicno konkretni, slucajevi (realna, kompleksna, visedimenzionalna,...). Medjutim kada se jednom stigne do funkcionalne analize, koja je vrlo apstraktna, sve ove ostale postaju njene trivijalne posledice.
 
Matematika 1 je bila teška materija dok nije došla matematika 2...matematika 3 je bila malo olakšanje dok nije došla numerička analiza pa numeričke metode. Ko nije polagao numeričku analizu taj ne zna kako izgleda pakao :lol:
Čega?! Pa numerička analiza je go šablon da prostiji ne može biti. :lol:

Nego, integrali su toliko "prosti" da sam ja dve godine imao predmete koji se bave linarizacijom sistema, samo da bi se izbegla integracija.

Tako je i nastala elektronika (vrlo praktična grana, u kojoj se prvo nešto otkrije, pa se onda smišlja teorija zašto to uopšte radi ), u kojoj posle Ebers-Molovih jednačina u vezi BJT i nema neke matematike, osim u vezi upravljanja konvertorima, npr. upravljanje Boost derived konvertorom u DCM režimu. Sve ostalo je linearizovano do maksimuma.
 
Čega?! Pa numerička analiza je go šablon da prostiji ne može biti. :lol:

Nego, integrali su toliko "prosti" da sam ja dve godine imao predmete koji se bave linarizacijom sistema, samo da bi se izbegla integracija.

Tako je i nastala elektronika (vrlo praktična grana, u kojoj se prvo nešto otkrije, pa se onda smišlja teorija zašto to uopšte radi ), u kojoj posle Ebers-Molovih jednačina u vezi BJT i nema neke matematike, osim u vezi upravljanja konvertorima, npr. upravljanje Boost derived konvertorom u DCM režimu. Sve ostalo je linearizovano do maksimuma.

Ovo sve da kažeš ovima sa katedre za matematiku ;) Od elektronskog su napravili bauk sa silnim matematikama. A za 20 godina prakse sam upotrebio svu tu nauku...nikad.
 

Back
Top