Popisi stanovništva u Kneževini i Kraljevini Crnoj Gori

https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Демографија_Црне_Горе

Prvi popis 1909. godine.
Попис становништва 1909. године

Укупно - 317.856

Већину становништва чинили су православци (94,38%), док су остали углавном били муслимани. Српским језиком је говорило 95% становништва, а у већем броју је било и становништва са албанским језиком као матерњим. Сматра се да је тадашњи број становника био прецењен и процењен је на око 220.000. Црногорска власт није сматрала за потребно да у пописним књигама има одредницу о националном карактеру свог становништва, будући да се сматрало да су сви Срби.

@guslar1389 objasni ovo molim te.
 
@guslar1389 izvinjavam se, ti možda ne znaš ćirilicu, zaboravio sam na to.

Popis stanovništva 1909. godine u Kraljevini Crnoj Gori

Ukupno - 317.856

Većinu stanovništva činili su pravoslavci (94,38%), dok su ostali uglavnom bili muslimani. Srpskim jezikom je govorilo 95% stanovništva, a u većem broju je bilo i stanovništva sa albanskim jezikom kao maternjim. Smatra se da je tadašnji broj stanovnika bio precenjen i procenjen je na oko 220.000. Crnogorska vlast nije smatrala za potrebno da u popisnim knjigama ima odrednicu o nacionalnom karakteru svog stanovništva, budući da se smatralo da su svi Srbi.
 
Da li su rađeni popisi stanovništva u Crnoj Gori u 19. i početkom 20. veka, u periodu dok je ona bila kneževina i kraljevina? Bez obzira na veličinu teritorije koju je ona tada zahvatala. Znate li bilo šta o tome? Unapred hvala na odgovorima.
Мислим да су само верски, али у уџбенику из 1912. или 13. ако се не варам пише

U Crnoj Gori žive sve sami čisti i pravi Srbi, koji govore srpskim jezikom, a ima ih oko 300000 stanovnika. Većinom su pravoslavne vjere, a ima nešto malo rimokatoličke i muhamedanske vjere, ali treba znati da smo svi srpskoga porijekla i srpske narodnosti. Narod se obično zanima zemljoradnjom i stočarstvom, a ponešto ribolovom i trgovinom; a zanatima sasvim malo, koji su kao najvažniji uslovi za življenje i izvori za napredak i blagostanje.
Ово сам прекопирао али стварно тако пише, лично сам се уверио

Такође, додао бих још нешто апропо онога што поједини корисници ставова попут Гуслара 1389 пишу:

Svaki Srbin u Crnoj Gori dužan je da ljubi svoju celokupnu domovinu - sve srpske zemlje, u kojima žive naša oslobođena i neoslobođena braća Srbi"...
 
Vidiš da postoje procenti o jeziku iz popisa 1909. godine. Znači verovatno je postojala stavka o jeziku i da su se ljudi izjašnjavali o njoj.
Ма само пођи од тога шта су песници династије петровића писали. А ондасе врати на уџбеник из земљописа :D
 
Prvi popis je čini mi se još Šćepan Mali (1767.-1773.) uradio.
Što se tiče ozbiljnih, pravih popisa, imamo 1879., 1899. i 1909.
U ovom videu naratorka kaže da je u popisu 1909. godine postojala i stavka o maternjem jeziku. Baš me zanima kojim su tada jezikom Crnogorci zborili. Ako uopšte postoji dilema kojim.
 
Može se reći.
Mada za popis o nacionalnoj pripadnosti nije bilo potrebe, jer je zvanična doktrina Crne Gore bila da u njoj živi srpski narod sa 3 vjere i nešto Albanaca.
Nije bilo potrebe za nacionalnim izjašnjavanjem jer je izjašnjavanje o maternjem jeziku ujedno i izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti.

Maternji jezik=srpski=> nacionalnost=Srbin

To tako funcioniše.
 
Prvi popis je čini mi se još Šćepan Mali (1767.-1773.) uradio.
Što se tiče ozbiljnih, pravih popisa, imamo 1879., 1899. i 1909.
Postojao je i popis 1864., čiji su rezultati objavljeni u godišnjaku „Orlić”, a u kom se navodi da je te godine u Crnoj Gori živjelo 196 238 stanovnika.
Od pomenutih je jedino popis iz 1909. bio cjelovit i jedino je on obuhvatao čitavu tadašnju Crnu Goru.
 
Слажем се да јесте. Тј етничкој у овом случају, има мале разлике
U ovom slučaju, između pojmova etnička i nacionalna pripadnost nema razlike.

У политичкој терминологији, појам националности се најчешће користи у два основна значења, од којих се прво односи на припадност етничкој нацији, а друго на припадност националној држави.[1]
 

Back
Top