Quantcast

ПОПИС СТАНОВНИКА У 'РВАЦКОЈ у АПРИЛУ !!!

eremita

Zaslužan član
Poruka
116.734
22. 02. 2011. 21:29h | R. Lončar - Vesti

Hrvatska: Vladike pozivaju Srbe da se odazovu popisu



Redovni popis stanovništva Hrvatske održaće se od 1. do 28. aprila, a pravoslavni srpski episkopi u toj bivšoj jugoslovenskoj republici već uveliko pozivaju sunarodnike da se izjasne kao Srbi pravoslavci.


Vladika dalmatinski Fotije (Sladojević) ocenjuje da predstojeći popis od izuzetnog značaja za Srbe u Hrvatskoj.


Popis važan za Srbe: Vladika Fotije​


''Na temelju toga koliko nas ima, odnosno koliko će nas prema popisu biti, crpeće se i sva naša dalja prava, od broja saborskih zastupnika, do toga koliki će biti naš uticaj na županijske i lokalne vlasti, a to znači i koliki će biti naš uticaj na dinamiku razvoja ovih krajeva“, ukazao je episkop dalmatinski.

On je napomenuo da će SPC učiniti sve što može, a u prvom redu da informiše narod o značaju popisa.


''Sveštenici i monasi će razgovarati sa svojim parohijanima, kako ne bi bilo zbunjivanja i podela prilikom izjašnjavanja. Važno je preneti im i poruku da ne treba da se popisa plaše, jer on nije plod nekakvog politikantstva i partijašenja, već se radi o važnom demokratskom činu koji na izvestan način opredeljuje i našu budućnost u narednih deset godina“, poručio je vladika Fotije.

I episkop gornjokarlovački Gerasim (Popović) takođe poziva Srbe u Hrvatskoj da se
odazovu predstojećem popisu stanovništva. On je još u svojoj Božićnoj poslanici srpskim pravoslavnim vernicima naveo da je reč o istorijski važnoj prekretnici „u ostvarivanju naših prava i slobode izražavanja vjerske i nacionalne pripadnosti“.

"Za sve nas i za naša buduća pokoljenja je od presudne važnosti da se prilikom popisa izjasnimo kao Srbi po nacionalnosti, a pravoslavni vernici i pripadnici Srpske pravoslavne crkve po veroispovijesti.

Broj upisanih nije samo statistički podatak, već se tim brojem po postojećim ustavnim i zakonskim propisima garantuje ostavrivanje naših prava i naš manjinski status i status naše majke crkve u Republici Hrvatskoj“, poručio je vladika Gerasim.

Statistički podaci, dodao je episkop gornjokarlovački, "sa ovog popisa u narednih će 10 godina biti temelj za ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama“.

''Prema pomenutom zakonu, od rezultata tog popisa zavisiće i zastupljenost naših predstavnika u telima regionalne i lokalne samouprave, ravnopravna upotreba jezika i pisma, nesmetano ispovedanje vere pravoslavne ali i sva ostala naša prava, čija je obavezna primena vezana uz udeo nacionalne manjine u stanovništvu određenog područja.

Ovaj popis, osim temelja za ostvarivanje naših prava, biće i indikator trenda povratka a poslužiće i kao odgovor na pitanje koliko smo u današnjem društvu slobodni i spremni da javno iskažemo svoju versku i nacionalnu pripadnost. Koliko smo spremni da se sami pobrinemo za svoju svjetliju budućnosti i borimo za svoja prava. Nema ni jednog opravdanog razloga zbog koga bi trebalo da se izjašnjavamo drugačije nego što jesmo“, poručuje vladika Gerasim.

On ukazuje da Srbi ne smeju dozvoliti da se ponove propusti i nedostaci iz prethodnog popisa (2001. god.) „kada su popisivači samovoljno menjali podatke, postavljali dvomislena pitanja i podsticali ljude da se ne izjašnjavaju po narodnosti ili po veroispovijesti“.

''Ne smemo dozvoliti manipulacije svojim imenima i svojim religioznim osećajima. U interesu je svih nas da ne skrivamo svoj identitet, svoje porijeklo i svoje korijene iz kojih potičemo.
Živimo u vremenu kada su se ratne strasti smirile iako rane još uvek nisu zacelile.

Iščekujemo ulazak u Evropsku uniju koja njeguje različitosti i poštuje ljudske slobode. Nije li sada krajnje vrijeme da stanemo iza svoga etniciteta i svoje vjere“, poručuje episkop gornjokarlovački Srpske pravoslavne crkve.

Prema do sada dostupnim informacijama, na predstojećem popisu u Hrvatskoj popisivaće se hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vreme popisa u Hrvatskoj ili u inostranstvu.

Popisom neće biti obuhvaćene osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali su odsutne duže od jedne godine. Neće biti obuhvaćeni ni oni koji imaju boravište u Hrvatskoj kraće od jedne godine i ne nameravaju duže od toga ostati, kao i studenti koji studiraju u inostranstvu.

Zakonskom odredbom da se popisom obuhvataju samo osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, uz uslov da godinu dana nisu odsutni iz zemlje, naneće štetu srpskoj populaciji, koja je pred naletima rata morala da napusti Hrvatsku i legalizuje čin ''etničkog čišćenja". Ovde se prvenstveno radi o licima koja su još uvek u statusu izbeglica ili se nalaze u programu povratka preko stambenog zbrinjavanja (po procenama predstavnika Srba oko 70.000).



Prema potpisu iz 1991., u Hrvatskoj je bilo pola milion Srba



Podsećanja radi, prema popisu stanovništva 1991. godine, Hrvatska je imala 4.784.265 stanovnika, a među njima 581.663 izjasnilo se da su Srbi što čini je 12,15 odsto stanovništva, dok je Jugoslovena bilo 106.041. Smatra se da je među tim Jugoslovenima bio najveći broj Srba. Predpostavlja se takođe da i među onima koji su razvrstani pod „ ostali“, a njih je bilo 316.736 ima veliki broj Srba, tako da se brojka od više od 800.000 Srba u Hrvatskoj uoči raspada SFRJ smatra realnom.
odazovu predstojećem popisu stanovništva. On je još u svojoj Božićnoj poslanici srpskim pravoslavnim vernicima naveo da je reč o istorijski važnoj prekretnici „u ostvarivanju naših prava i slobode izražavanja vjerske i nacionalne pripadnosti“.



2001. godine u Hrvatskoj bilo 200.000 Srba



Prema popisu iz 2001. godine u Hrvatskoj ima 4.437.460 stanovnika, od čega se izjasnilo kao Srbi 201.631 ili 4,54 odsto. Način tog popisa izazvao je veliko nezadovoljstvo među Srbima u Hrvatskoj. Jer, u njemu nisu bili obuhvaćeni prognani i izbegli (oko 300.000), nije bilo proporcionalne zastupljenosti popisivača, njihova stručnost i nepristrasnost je bila pod velikim znakom pitanja. Zbog negativne političke klime i svih pratećih otežavajućih okolnosti (i sada to važi) među Srbima je bila sumnja u motive i metode popisa, bojazan od zloupotrebe podataka, strah od represije i zato su prikrivali svoju etničku pripadnost. Bilo je i primera gde su popisivači odgovarali građane, posebno Srbe koji su manjina na određenoj teritoriji, da se ne izjašnjavaju o nacionalnoj i verskoj pripadnosti.





Nema agnostika



Za predstojeći popis u Hrvatskoj u pitanju o verskoj pripadnosti izostavljena je mogućnost izjašnjavanja agnostika, dok udruženje za ljudska prava ''David” iz Hrvatske protestuje ocenjujući da se u istom pitanju br. 21 ''direktno sugeriše pripadnost katoličkoj veroispovesti”.Pitanje pod naslovom „Vera” donosi sledeće mogućnosti za izjašnjavanje građana: katolička, druga (upisati koja), nije vernik, i ne izjašnjava se.Time se, kako upozoravaju, onemogućava izjašnjavanje agnosticima, koji se nalaze negde između vernika i ateista – ne tvrde da Boga nema (kao ateisti), nego da ga na ovom stepenu razvoja ne možemo spoznati. Kako se svojevremeno predsednik Hrvatske Ivo Josipović javno izjasnio kao agnostik, po svemu sudeći i on će imati problema prilikom odgovaranja na popisni upitnik.
 

Top
  Blokirali ste reklame
Dragi prijatelju, nemojte da blokirate reklame - isključite Ad Blocker na Forumu, jer će tako mesto vaših susreta na Krstarici ostati besplatno za korišćenje.