- Poruka
- 20.249
kada? gdje? i zbog čega?
http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpsko-albanski_sukob
Srpsko-albanski sukob je neprijateljstvo između Srba i Albanaca koji je, otvoreno ili latentno, trajao tokom čitavog 20. stoljeća, više puta prerastajući u oružani sukob. Ovaj sukob ima svoju dugu i složenu povijest, koja se uglavnom odnosi na teritorij Kosova.
Milorad Timotić, analitičar iz Centra za civilno-vojne odnose, smatra da su sljedeći povijesni događaji predstavljali uvod u srpsko-albanski sukob: islamizacija većine albanskih plemena u 17. i 18. stoljeću; Prvi srpski ustanak 1804. godine i Balkanski rat 1912. godine.
Srpska povjesničarka Latinka Perović kao bitne momente srpsko-albanskog sukoba identificira: krvavo gušenje albanskih pobuna, neuspjelu kolonizaciju u prvoj Jugoslaviji, svrstavanje Albanaca na stranu Italije u Drugom svjetskom ratu, vojnu upravu poslije Drugog svjetskog rata, status albanske nacionalne manjine koji su bili brojniji od tri jugoslavenska naroda (Slovenaca, Crnogoraca i Makedonaca), status pokrajine i pokušaj integracije u jugoslavensku državu, ukidanje pokrajine i teror režima Slobodana Miloševića.
Srpsko-albanski sukob je gotovo u potpunosti potisnuo nekadašnji odnos srpsko-albanskog prijateljstva.
http://wapedia.mobi/hr/Raspad_SFRJ#1.
Smatra se da je raspad Jugoslavije počeo malo manje od godinu dana nakon smrti Josipa Broza Tita, kada u proljeće 1981. godine Kosovski Albanci zahtjevaju status republike za Kosovo. Tijekom masovnih demonstracija koje će biti zaustavljene samo proglašenjem opsadnog stanja 9 ljudi će poginuti, a 250 će biti ozlijeđeno.[3] Kao odgovor na pojavu "albanskog nacionalizma" dolazi do rasta srpskog nacionalizma koji poziva na zaštitu "ugroženih" Srba na Kosovu. Borbeni krik tih poziva će postati navodno silovanje (žrtva kao i istražitelji su pričali i o samoozljeđivanju i o silovanju ) bocom kosovskog Srbina Đorđe Martinovića, od strane Albanaca. Manje od mjesec dana nakon ovog događaja (25. svibnja 1985.) SANU je počela raditi na svom poznatom memorandumu o srpskoj situaciji u Jugoslaviji.
Dana 24. rujna 1986. glavne točke memoranduma SANU izlaze u Večernjim novostima. Između ostalog, autori memoranduma pišu da "Albanci vrše genocid nad Srbima na Kosovu", "Slovenija i Hrvatska preuzimaju kontrolu nad srpskom ekonomijom" te da je "Srbija dala najviše žrtava za Jugoslaviju u oba svjetska rata, a sada je žrtva te države". Predsjednik Srbije Ivan Stambolić je odmah po objavljivanju izjavio da je memorandum "smrtonosni ratni manifest za srpske komesare", ali taj njegov protest prolazi bez reakcija. Sljedećih dvanaest mjeseci prolazi u porastu srpskog nacionalizma i borbi za vlast koja završava smjenom Stambolića koji je jasno osudio memorandum i Miloševićev govor na Kosovu ("Niko ne sme da vas bije"). On je na glasovanju lige komunista Srbije poražen od Miloševića koji postaje novi čelnik srpske komunističke partije.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Srpsko-albanski_sukob
Srpsko-albanski sukob je neprijateljstvo između Srba i Albanaca koji je, otvoreno ili latentno, trajao tokom čitavog 20. stoljeća, više puta prerastajući u oružani sukob. Ovaj sukob ima svoju dugu i složenu povijest, koja se uglavnom odnosi na teritorij Kosova.
Milorad Timotić, analitičar iz Centra za civilno-vojne odnose, smatra da su sljedeći povijesni događaji predstavljali uvod u srpsko-albanski sukob: islamizacija većine albanskih plemena u 17. i 18. stoljeću; Prvi srpski ustanak 1804. godine i Balkanski rat 1912. godine.
Srpska povjesničarka Latinka Perović kao bitne momente srpsko-albanskog sukoba identificira: krvavo gušenje albanskih pobuna, neuspjelu kolonizaciju u prvoj Jugoslaviji, svrstavanje Albanaca na stranu Italije u Drugom svjetskom ratu, vojnu upravu poslije Drugog svjetskog rata, status albanske nacionalne manjine koji su bili brojniji od tri jugoslavenska naroda (Slovenaca, Crnogoraca i Makedonaca), status pokrajine i pokušaj integracije u jugoslavensku državu, ukidanje pokrajine i teror režima Slobodana Miloševića.
Srpsko-albanski sukob je gotovo u potpunosti potisnuo nekadašnji odnos srpsko-albanskog prijateljstva.
http://wapedia.mobi/hr/Raspad_SFRJ#1.
Smatra se da je raspad Jugoslavije počeo malo manje od godinu dana nakon smrti Josipa Broza Tita, kada u proljeće 1981. godine Kosovski Albanci zahtjevaju status republike za Kosovo. Tijekom masovnih demonstracija koje će biti zaustavljene samo proglašenjem opsadnog stanja 9 ljudi će poginuti, a 250 će biti ozlijeđeno.[3] Kao odgovor na pojavu "albanskog nacionalizma" dolazi do rasta srpskog nacionalizma koji poziva na zaštitu "ugroženih" Srba na Kosovu. Borbeni krik tih poziva će postati navodno silovanje (žrtva kao i istražitelji su pričali i o samoozljeđivanju i o silovanju ) bocom kosovskog Srbina Đorđe Martinovića, od strane Albanaca. Manje od mjesec dana nakon ovog događaja (25. svibnja 1985.) SANU je počela raditi na svom poznatom memorandumu o srpskoj situaciji u Jugoslaviji.
Dana 24. rujna 1986. glavne točke memoranduma SANU izlaze u Večernjim novostima. Između ostalog, autori memoranduma pišu da "Albanci vrše genocid nad Srbima na Kosovu", "Slovenija i Hrvatska preuzimaju kontrolu nad srpskom ekonomijom" te da je "Srbija dala najviše žrtava za Jugoslaviju u oba svjetska rata, a sada je žrtva te države". Predsjednik Srbije Ivan Stambolić je odmah po objavljivanju izjavio da je memorandum "smrtonosni ratni manifest za srpske komesare", ali taj njegov protest prolazi bez reakcija. Sljedećih dvanaest mjeseci prolazi u porastu srpskog nacionalizma i borbi za vlast koja završava smjenom Stambolića koji je jasno osudio memorandum i Miloševićev govor na Kosovu ("Niko ne sme da vas bije"). On je na glasovanju lige komunista Srbije poražen od Miloševića koji postaje novi čelnik srpske komunističke partije.
