- Poruka
- 70.135
Polarna svetlost sinoć se videla i u Vojvodini
U nedelju između 17.30 i 18.30 Polarna svetlost (Aurora borealis) bila je vidljiva i na nižim geografskim širinama, pa tako i u delovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije (konkretno Vojvodine).
Izbačaj koronalne mase na suncu prema Zemlji 2. novembra izazvao je geomagnetnu oluju kategorija G3. Drugi veći izbačaj od 3. novembra upravo udara Zemljino magnetno polje i izaziva auroru borealis, čak i na vrlo malim geografskim širinama.
Tako je Polarna svetlost u nedelju bila vidljiva i iz delova Vojvodine, i okolnih teritorija.
Na našim geografskim širinama polarna svetlost je vidljiva kada je ona zapravo najizraženija u polarnom pojasu, gde je ona redovna i uobičajena pojava, piše Vojvodina meteo.
Poslednji put je polarna svetlost u našim krajevima viđena 2003. godine – naveo je Miša Bracić, profesor fizike.
Posmatrana iz područja bliže Zemljinim polovima, polarna je svetlost je uglavnom žutozelene, a sa manjih geografskih širina, crvene boje. Do razlike u boji dolazi zbog različitih gustoća vazduha na različitim visinama u atmosferi. Na velikim visinama, gde je atmosfera retka, sudari su među molekulima zraka retki i kiseonik dva minuta nakon pobuđenja emituje crvenu svetlost.
Polarna svetlost u našim krajevima je viđana i 1958, 8. i 9. kao i 11. novembra 1991. godine, 6. na 7. aprila 2000. godine, kao i već pomenute 2003. godine.

U nedelju između 17.30 i 18.30 Polarna svetlost (Aurora borealis) bila je vidljiva i na nižim geografskim širinama, pa tako i u delovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Srbije (konkretno Vojvodine).
Izbačaj koronalne mase na suncu prema Zemlji 2. novembra izazvao je geomagnetnu oluju kategorija G3. Drugi veći izbačaj od 3. novembra upravo udara Zemljino magnetno polje i izaziva auroru borealis, čak i na vrlo malim geografskim širinama.
Tako je Polarna svetlost u nedelju bila vidljiva i iz delova Vojvodine, i okolnih teritorija.
Na našim geografskim širinama polarna svetlost je vidljiva kada je ona zapravo najizraženija u polarnom pojasu, gde je ona redovna i uobičajena pojava, piše Vojvodina meteo.
Poslednji put je polarna svetlost u našim krajevima viđena 2003. godine – naveo je Miša Bracić, profesor fizike.
Posmatrana iz područja bliže Zemljinim polovima, polarna je svetlost je uglavnom žutozelene, a sa manjih geografskih širina, crvene boje. Do razlike u boji dolazi zbog različitih gustoća vazduha na različitim visinama u atmosferi. Na velikim visinama, gde je atmosfera retka, sudari su među molekulima zraka retki i kiseonik dva minuta nakon pobuđenja emituje crvenu svetlost.
Može li magnetna oluja izazvati posledice?
Istovremenim pojavljivanjem polarne svetlosti i magnetne oluje u visokoj atmosferi, dolazi do indukcije snažnih električnih struja na većim visinama. Posedica toga može biti indukcija visokog električkog potencijala u metalnim vodičima na površini Zemlje, kao što su telefonski i električni kablovi, pa i delovi onih Zemljinih slojeva koji sadrže dosta metala. S tim u vezi dolazi i do smetnji kao npr. pregorevanje osigurača na električnim instalacijama, prekid telefonskih veza ili daljinskog prenosa električne energije, smetnje u radio-emisijama, itd.Polarna svetlost u našim krajevima je viđana i 1958, 8. i 9. kao i 11. novembra 1991. godine, 6. na 7. aprila 2000. godine, kao i već pomenute 2003. godine.