Planeta je dobila osmomilijarditog stanovnika.

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
388.420
Svet je danas, po procenama UN-a, dobio i osmomilijarditog stanovnika, a simbol tog podatka postala je beba rođena u Manili.
Kako prenose lokalni mediji, Vinice Mabansag, koja je u Tondu 15. novembra, odabrana je da bude osmomilijardita osoba na svetu.

Svetska populacija nastavlja da raste, ali se tempo rasta usporava, navode UN.
Najnovije prognoze svetske organizacije pokazuju da bi globalna populacija mogla da poraste na oko 8,5 milijardi 2030. godine, na 9,7 milijardi 2050. godine i na 10,4 milijarde 2100. godine.

UN navode da je 2020. godine, stopa rasta globalne populacije pala ispod jednog procenta godišnje, prvi put od 1950. godine. Predviđa se da će broj stanovnika dostići vrhunac od oko 10,4 milijarde ljudi tokom 2080-ih i da će ostati na tom nivou do 2100.

Kako se konstatuje u publikaciji, rast stanovništva je delimično uzrokovan opadanjem nivoa mortaliteta, što se ogleda u povećanom nivou živorođenih beba.

U globalu, očekivani životni vek je dostigao 72,8 godina u 2019. godini, što je povećanje od skoro devet godina u odnosu na 1990. godinu.
Predviđa se da će dalje smanjenje smrtnosti dovesti do prosečnog životnog veka od oko 77,2 godine na globalnom nivou 2050 godine.

Nakon pada mortaliteta, rast stanovništva se nastavlja sve dok plodnost ostaje na visokom nivou. Kada plodnost počinje da opada, godišnja stopa rasta počinje da opada. Kako navode UN, 2021. godine prosečna plodnost svetske populacije iznosila je 2,3 rođenja. Žena prosečno rodi dva deteta tokom života, dok su 1950. godine žene prosečno imale oko pet porođaja, prenosi N1.
Clipbeba.jpg


https://www.espreso.co.rs/svet/planeta/1178889/osmomilijarditi-stanovnik-zemlje
 
8 milijardi ljudi na planeti Zemlji

Koliko je previše?

Rast stanovništva je takođe povećao uticaj ekonomskog razvoja na životnu sredinu.

Ali dok se neki brinu da je osam milijardi ljudi previše za planetu Zemlju, većina stručnjaka kaže da je veći problem prevelika potrošnja resursa od strane najbogatijih ljudi.

"Neki izražavaju zabrinutost da je naš svet prenaseljen", rekla je šefica Populacionog fonda Ujedinjenih nacija Natalija Kanem. "Ovde sam da jasno kažem da sam broj ljudskih života nije razlog za strah."

Džoel Koen iz Laboratorije za stanovništvo Univerziteta Rokfeler rekao je za AFP da pitanje koliko ljudi Zemlja može da podrži ima dve strane: prirodne granice i ljudske izbore.

Naši izbori rezultiraju time da ljudi troše mnogo više bioloških resursa, kao što su šume i zemljište, nego što planeta može da se regeneriše svake godine.
Prekomerna potrošnja fosilnih goriva, na primer, dovodi do veće emisije ugljen-dioksida, odgovornog za globalno zagrevanje.
"Mi smo glupi. Nedostajalo nam je gledanje unapred. Pohlepni smo. Ne koristimo informacije koje imamo. Tu su izbori i problemi", rekao je Koen.

Međutim, on odbacuje ideju da su ljudi prokletstvo na planeti, rekavši da ljudima treba dati bolji izbor.
 
Crna smrt

Od pojave prvih ljudi u Africi pre više od dva miliona godina, svetska populacija je porasla, sa samo prolaznim pauzama u sve većem broju ljudi koji dele Zemlju, navodi NDTV.

Naši preci su bili lovci-sakupljači, koji su imali malo dece u poređenju sa kasnije naseljenim stanovništvom kako bi održali svoj nomadski način života.
Uvođenje poljoprivrede u doba neolita, oko 10.000 godina pre nove ere, donelo je prvi poznati veliki skok stanovništva.
Sa poljoprivredom je došlo do sedentarizacije i mogućnosti skladištenja hrane, što je dovelo do porasta nataliteta.
Sa oko šest miliona u 10.000 pre nove ere, globalna populacija je skočila na 100 miliona u 2.000 pre nove ere, a zatim na 250 miliona u prvom veku nove ere, prema Francuskom institutu za demografske studije.
Kao rezultat Crne smrti, ljudska populacija je opala između 1300. i 1400. godine, sa 429 na 374 miliona.

Kao rezultat Crne smrti, ljudska populacija je opala između 1300. i 1400. godine, sa 429 na 374 miliona.

Drugi događaji, poput Justinijanove kuge, koja je pogodila Mediteran tokom dva veka od 541-767, i ratovi u ranom srednjem veku u zapadnoj Evropi, takođe su izazvali privremene padove u broju ljudi na Zemlji.

Od 19. veka pa nadalje, stanovništvo je počelo da se umnožava velikom brzinom, uglavnom zbog razvoja moderne medicine i industrijalizacije poljoprivrede, što je povećalo globalne zalihe hrane.

Od 1800. godine, svetska populacija je skočila osam puta, sa procenjenih milijardu na osam milijardi.
Razvoj vakcina je bio ključan, a vakcina protiv malih boginja posebno je pomogla da se iskoreni jedan od najvećih ubica u istoriji.

(B92)
 
8 milijardi ljudi na planeti Zemlji

Koliko je previše?

Rast stanovništva je takođe povećao uticaj ekonomskog razvoja na životnu sredinu.

Ali dok se neki brinu da je osam milijardi ljudi previše za planetu Zemlju, većina stručnjaka kaže da je veći problem prevelika potrošnja resursa od strane najbogatijih ljudi.

"Neki izražavaju zabrinutost da je naš svet prenaseljen", rekla je šefica Populacionog fonda Ujedinjenih nacija Natalija Kanem. "Ovde sam da jasno kažem da sam broj ljudskih života nije razlog za strah."

Džoel Koen iz Laboratorije za stanovništvo Univerziteta Rokfeler rekao je za AFP da pitanje koliko ljudi Zemlja može da podrži ima dve strane: prirodne granice i ljudske izbore.

Naši izbori rezultiraju time da ljudi troše mnogo više bioloških resursa, kao što su šume i zemljište, nego što planeta može da se regeneriše svake godine.
Prekomerna potrošnja fosilnih goriva, na primer, dovodi do veće emisije ugljen-dioksida, odgovornog za globalno zagrevanje.
"Mi smo glupi. Nedostajalo nam je gledanje unapred. Pohlepni smo. Ne koristimo informacije koje imamo. Tu su izbori i problemi", rekao je Koen.

Međutim, on odbacuje ideju da su ljudi prokletstvo na planeti, rekavši da ljudima treba dati bolji izbor.
Kadje Bog stvorejo svet reko je dase plodimo i množimo ida napunimo svu zemlju njegovim stvorenjima ako je tako zapovedijo onda jeste stvorejo ovu planetu da ume da uzdržava stanovništvo licno verujem da problem nastaje kad čovek oče da kontrolise zakone prirode
 
Претесна Земља?
Канада и Аустралија имају заједно површину већу од СССР-а, а број становника једнак једној Италије.
А да не говоримо о појасу од Кавказа до Монглолије, који је скоро без људи.
Ни САД нису баш пренесељене средњи запад је исто тако пустара, ко је обишао света, авионом рецимо, па је гледао, зна врло добро да рецимо од Турске до Ирана, је исто тако пусто. Кина је посебан случај јер 90% простора је потпуно ненасељено.
 
Претесна Земља?
Канада и Аустралија имају заједно површину већу од СССР-а, а број становника једнак једној Италије.
А да не говоримо о појасу од Кавказа до Монглолије, који је скоро без људи.
Ни САД нису баш пренесељене средњи запад је исто тако пустара, ко је обишао света, авионом рецимо, па је гледао, зна врло добро да рецимо од Турске до Ирана, је исто тако пусто. Кина је посебан случај јер 90% простора је потпуно ненасељено.
mozemo da guramo do stotke bez problema! :lol:
 
Претесна Земља?
Канада и Аустралија имају заједно површину већу од СССР-а, а број становника једнак једној Италије.
А да не говоримо о појасу од Кавказа до Монглолије, који је скоро без људи.
Ни САД нису баш пренесељене средњи запад је исто тако пустара, ко је обишао света, авионом рецимо, па је гледао, зна врло добро да рецимо од Турске до Ирана, је исто тако пусто. Кина је посебан случај јер 90% простора је потпуно ненасељено.
Od SSSR nema od Rusije malo veca
 
Svet je danas, po procenama UN-a, dobio i osmomilijarditog stanovnika, a simbol tog podatka postala je beba rođena u Manili.
...

Нек се рађају дечица, она су наша срећица.
:cmok::cmok2::zag::klap::zurka::maramica::bravo::woho::drugari::orkestar:
Места фала Богу има, ево Ичи је обишла целу Америку,
од Патагоније до Аљаске, места колико хоћеш:

 

Back
Top