Ping pong i Parkinson

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
82.569

Pacijenti koriste ping-pong da ublaže Parkinsonovu bolest​


Oči Luci Krippner nikada ne napuštaju malu belu loptu dok joj se ruke opuštaju. Kada igra ping-pong kao danas u Berlinu, može na neko vreme da zaboravi da ima Parkinsonovu bolest.
„Treniram ponekad i po tri sata, a da ne shvatim da sam umoran. Super je“, rekao je 69-godišnji penzioner. Ona od 2015. živi sa neurodegenerativnom bolešću koja utiče na njenu sposobnost kretanja.
Kripner je rekla da igra stoni tenis smanjuje drhtavicu i olakšava njen bol. „A noću bolje spavam“, dodala je uz buku plastičnih loptica koje poskakuju.
Kripner od prošle godine trenira dva puta nedeljno sa desetak članova udruženja „Ping pong Parkinson”, koje promoviše ono što naziva terapeutskim vrlinama discipline.
11. aprila, na Svetski dan Parkinsonove bolesti, igrači su bili all in nemilosrdno udarajući loptom preko kratke mreže.
„Treba mi manje lekova kada igram redovno“, rekao je trener Andreas Morof (54).
U dresu „Tim Nemačke” s vremena na vreme proveravao je da li se svi osećaju dobro.
„Kada igrate stoni tenis, ne mislite na svoju Parkinsonovu bolest“, rekao je Morof.
„Svako može da prestane kad god treba i kada im lekovi počnu da nestaju, mogu da naprave pauzu i popiju nešto.
Između mečeva ili posle treninga, stonoteniseri ponekad pričaju o svom putu sa bolešću.
„Ovde znamo bolje od bilo koga šta svakodnevno doživljavamo, tuge i strepnje“, rekao je Morof.
„Zaista je lepo igrati sa ljudima koji imaju istu partiju“, složio se Majkl Zigert, 65.
Diplomski profesor je buknuo od radosti nakon osvojenog boda. „To nije samo zabava, to je i oblik terapije“, rekao je on.
Nekoliko članova tima, uključujući Moroffa i Krippnera, učestvovaće na sledećem Svetskom prvenstvu u pingpongu Parkinsonu u septembru u Austriji.
Moroff provodi oko 10 sati nedeljno sa veslom u ruci, ali je rekao da cilj nije da se igranje shvati previše ozbiljno.
Osnovan u Nemačkoj 2020. godine, Ping Pong Parkinson ima 170 klubova širom zemlje i oko 1.000 članova.
Udruženje na svom sajtu citira japansku studiju iz 2021. godine prema kojoj redovno vežbanje stonog tenisa tokom šest meseci može da smanji fizičke simptome Parkinsonove bolesti, kao što su drhtanje ili ukočenost.
Oko 400.000 ljudi živi sa Parkinsonovom bolešću u Nemačkoj, prema udruženju.
Neizlečiva bolest izaziva nekontrolisane pokrete kao što je drhtanje, kao i poremećaje spavanja i mentalnog zdravlja. Simptomi se vremenom pogoršavaju, a na kraju pacijenti mogu imati problema da hodaju ili govore.
 
Kako ta Parkinsonova bolest ne bira, kao ni svaka druga.
Moj prvi komšija iz rodnog mesta, odakle potičem, oboleo je od Parkinsonove bolesti. Otkriveno pre par meseci.
A mlad čovek, atleta, ceo život fizički aktivan... I onda grom iz vedra neba...
 
Uprkos želji naučnika da što više razjasne kompleksnost ove bolesti, prvenstveno njenog nastanka, pitanje šta tačno dovodi do pojave Parkinsonizma još uvek nema precizan odgovor:
– Sasvim sigurno možemo da tvrdimo da ne postoji jedan uzrok. Na osnovu dosadašnjih istraživanja poznato je da Parkinsonova bolest nastaje zbog starenja moždanih ćelija, genetike i okruženja, a najčešće kombinacijom ovih faktora.
Životna dob jeste faktor, ali ne sama po sebi
Starost sama po sebi ne izaziva Parkinsonovu bolest, ali starije osobe imaju veći rizik da dobiju bilo koju od neuroloških bolesti.
Obično se Parkinsonova bolest dijagnostikuje u šezdesetim godinama, a verovatnoća obolevanja povećava se što smo stariji. Međutim, uvek postoji mogućnost da neko razvije rane simptome ili da oboli od Parkinsonove bolesti i ranije, mnogo pre nego pedesete godine života (oko 4 odsto slučajeva).
Na koliko milijardi stanovnika zemlje , ovih 4%daju jasnu sliku moguće rasprostranjenosti ove bolesti
 

Back
Top