Pčele i planeta

Manga Hilux

Stara legenda
Poruka
82.495

Treba da znate da su Pčele najvažnija bića na planeti bez kojih nema …​


pcele-1.jpeg



Treba da znate da su Pčele najvažnija bića na planeti bez kojih nema života
Pčele proglašene najvažnijim bićima na planeti bez kojih nema života

Pčele su proglašene najbitnijim bićima na planeti od strane Earthwatch Institut , a evo i zašto… Čak je i Einstein rekao “Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života.”
Međunarodni Earthwatch Institut je prije 11 godina na sastanaku u londonskom društvu Royal Geographical proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti Zemlji! – piše The Guardian
Iako su, naravno, sve vrste neprocjenjive za naš ekosustav. Tko bi želio svijet bez meda, cvijeća i trećine svega što jedemo, uključujući čokoladu i kavu? – piše The Guardian.
Oko 250 000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Mnogo njih je presudno za svjetsku poljoprivredu. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30%, tako da bi mnogo vrste voća i povrća postale deficitarne i neizmjerno skupe.
Osim toga, mnogi od naših lijekova, i konvencionalnih i alternativnih, potječu od oprašenih biljaka. A pamuk je još jedan bitan proizvod koji pčela oprašuje, pa bismo se mogli oprostiti od jeftinih majica i traperica.
Ali ne trpi samo ljudski rod. Razmislite o pticama i malim sisavcima koji se hrane bobicama i sjemenkama koje se oslanjaju na oprašivanje pčela. Oni bi umrli od gladi, a zauzvrat bi gladovali i svejedi – mesojedi ili mesožderi koji nastavljaju prehrambeni lanac.
Iako se insekti i životinje oprašuju – poput šišmiša, leptira, pa čak i osa – nijedan nije dizajniran poput pčela kao mašine za oprašivanje.
Širom svijeta postoji 20 000 vrsta pčela. Glavni razlozi smanjenja broja pčela jesu nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma). Brojni aktivisti iz ovog razloga zahtijevaju da se zabrani upotreba pesticida, počnu koristiti prirodne alternative, a zdravlje i opstanak pčela počnu pomno pratiti.
Kako su naveli, 70 posto svjetske poljoprivrede ovisi isključivo o pčelama, a polinacija, ili oprašivanje – možda i najvažnija funkcija pčela – omogućuje biljkama da se razmnožavaju.
Bez pčela, poručeno je, fauna na planeti bi polako počela da nestaje.
Također, otkriveno je da je studija koju je provelo nekoliko univerziteta otkrila da su pčele jedina bića koje ne nosi nikakvu vrstu patogena – ni fungus, ni viruse, ni bakterije.
Uz pomoć prirodnih kompostnih sistema obnovit će se hranjivi sastojci u zemlji, smanjiti gubitak zemlje od vjetra i erozije vode.
Podsjetimo i još na slavnu rečenicu koju je navodno izrekao Albert Einstein: “Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života.”
 

Treba da znate da su Pčele najvažnija bića na planeti bez kojih nema …​


pcele-1.jpeg



Treba da znate da su Pčele najvažnija bića na planeti bez kojih nema života
Pčele proglašene najvažnijim bićima na planeti bez kojih nema života

Pčele su proglašene najbitnijim bićima na planeti od strane Earthwatch Institut , a evo i zašto… Čak je i Einstein rekao “Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života.”
Međunarodni Earthwatch Institut je prije 11 godina na sastanaku u londonskom društvu Royal Geographical proglasio pčele najvažnijim bićima na planeti Zemlji! – piše The Guardian
Iako su, naravno, sve vrste neprocjenjive za naš ekosustav. Tko bi želio svijet bez meda, cvijeća i trećine svega što jedemo, uključujući čokoladu i kavu? – piše The Guardian.
Oko 250 000 vrsta biljaka ovisi o pčelama za oprašivanje. Mnogo njih je presudno za svjetsku poljoprivredu. Pčele povećavaju prinos usjeva jabuka, borovnica i krastavaca i do 30%, tako da bi mnogo vrste voća i povrća postale deficitarne i neizmjerno skupe.
Osim toga, mnogi od naših lijekova, i konvencionalnih i alternativnih, potječu od oprašenih biljaka. A pamuk je još jedan bitan proizvod koji pčela oprašuje, pa bismo se mogli oprostiti od jeftinih majica i traperica.
Ali ne trpi samo ljudski rod. Razmislite o pticama i malim sisavcima koji se hrane bobicama i sjemenkama koje se oslanjaju na oprašivanje pčela. Oni bi umrli od gladi, a zauzvrat bi gladovali i svejedi – mesojedi ili mesožderi koji nastavljaju prehrambeni lanac.
Iako se insekti i životinje oprašuju – poput šišmiša, leptira, pa čak i osa – nijedan nije dizajniran poput pčela kao mašine za oprašivanje.
Širom svijeta postoji 20 000 vrsta pčela. Glavni razlozi smanjenja broja pčela jesu nekontrolirana upotreba pesticida, nedostatak cvijeća i deforestacija (krčenje šuma). Brojni aktivisti iz ovog razloga zahtijevaju da se zabrani upotreba pesticida, počnu koristiti prirodne alternative, a zdravlje i opstanak pčela počnu pomno pratiti.
Kako su naveli, 70 posto svjetske poljoprivrede ovisi isključivo o pčelama, a polinacija, ili oprašivanje – možda i najvažnija funkcija pčela – omogućuje biljkama da se razmnožavaju.
Bez pčela, poručeno je, fauna na planeti bi polako počela da nestaje.
Također, otkriveno je da je studija koju je provelo nekoliko univerziteta otkrila da su pčele jedina bića koje ne nosi nikakvu vrstu patogena – ni fungus, ni viruse, ni bakterije.
Uz pomoć prirodnih kompostnih sistema obnovit će se hranjivi sastojci u zemlji, smanjiti gubitak zemlje od vjetra i erozije vode.
Podsjetimo i još na slavnu rečenicu koju je navodno izrekao Albert Einstein: “Ako pčele nestanu, ljudi imaju još četiri godine života.”
Manga, gde si ovo nsao, moze link? hvala.
 
Tužno
Japanski naučnici razvijaju dronove koji će obavljati oprašivanje, vitalnu funkciju u ekosistemu koju danas imaju pčele, a ko je polako ali sigurno nestaju. Doktor Eijiro Miyako sa Nacionalnog instituta za naprednu industrijsku nauku i tehnologiju eksperimentisao je sa jonskim tečnim gelom i otkrio da dronovi obloženi ovim gelom mogu da lete između cveća, prikupljaju polen i deponuju ga poput pčela.

Dronovi su veličine kolibrija, a opremljeni trakom životinjskog krzna, odnosno sitnih dlačica koje se nalaze i na telu pčela na koje se hvata polen. To krzno je obloženo gelom.

Gel ima dvostruku svrhu, jer služi za prikupljanje i deponovanje polena, ali i reaguje sa svetlosnim talasima i stvara tip kamuflaže, koja bi mogla da bude korisna u budućnosti. Ta kamuflaža bi mogla da zaštiti dronove dok lete u rojevima od predatora u divljini.

Opasnost za pčele danas predstavljaju pesticidi i virusi, a ideja o njihovoj mehaničkoj zameni nije nova. Na tome se radi već duže vreme, međutim, mnogi postavljaju pitanje da li će pčele-dronovi ikada postati stvarnost zbog brojnih prepreka koje naučnici moraju da prevaziđu.
 
Tužno
Japanski naučnici razvijaju dronove koji će obavljati oprašivanje, vitalnu funkciju u ekosistemu koju danas imaju pčele, a ko je polako ali sigurno nestaju. Doktor Eijiro Miyako sa Nacionalnog instituta za naprednu industrijsku nauku i tehnologiju eksperimentisao je sa jonskim tečnim gelom i otkrio da dronovi obloženi ovim gelom mogu da lete između cveća, prikupljaju polen i deponuju ga poput pčela.

Dronovi su veličine kolibrija, a opremljeni trakom životinjskog krzna, odnosno sitnih dlačica koje se nalaze i na telu pčela na koje se hvata polen. To krzno je obloženo gelom.

Gel ima dvostruku svrhu, jer služi za prikupljanje i deponovanje polena, ali i reaguje sa svetlosnim talasima i stvara tip kamuflaže, koja bi mogla da bude korisna u budućnosti. Ta kamuflaža bi mogla da zaštiti dronove dok lete u rojevima od predatora u divljini.

Opasnost za pčele danas predstavljaju pesticidi i virusi, a ideja o njihovoj mehaničkoj zameni nije nova. Na tome se radi već duže vreme, međutim, mnogi postavljaju pitanje da li će pčele-dronovi ikada postati stvarnost zbog brojnih prepreka koje naučnici moraju da prevaziđu.
razumem sve i tehnologiju i tehnološke izume, ali zaista jeste tužna sama pomisao na veštačke pčele, tj to što si tu napisao..
Nisam zaiosta bila svesna koliko su one važne, mislila sam da je veži faktor vetar recimo.
 
razumem sve i tehnologiju i tehnološke izume, ali zaista jeste tužna sama pomisao na veštačke pčele, tj to što si tu napisao..
Nisam zaiosta bila svesna koliko su one važne, mislila sam da je veži faktor vetar recimo.
najvažnije biće , najbitna kreacija na planeti u celom ekološkim sistemu , a znamo šta to znači
 

Back
Top