Добро дошли
Buduća legenda
- Poruka
- 25.871
OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE
http://znaci.net/00001/178_6.pdf
O pitanju kolaboracije i otpora u Srbiji godine 1941. vodi se tu i tamo krajnje kontroverzna rasprava, pri čemu stavovi njenih učesnika nose jak pečat ideološko-političke pozadine. Kolaboracija pokreta „Zbor" Dimitrije Ljotića i četničkog vode Koste Pećanca sa nemačkim okupatorom i sa Nedićevom vladom se uglavnom priznaje kao neosporna činjenica. Nasuprot tome, ocene o ulozi četnika pod vodstvom Draže Mihailovića, kako u naučnoj, tako i u memorijalnoj literaturi - tu i tamo se dijametralno razlikuju.
Nekomunističke strane, naročito srpski izbegli četnici, ali i poneki međunarodni istoričari, ocenjuju četničkog vodu Mihailovića kao vođu srpskog otpora, dok ga jugoslovenski istoričari naprotiv smatraju isključivo kolaboracionistom i izdajicom.
0 ovom kompleksu pitanja postoji opširna literatura koju su pisali najvećim delom Jugosloveni i jugoslovenski emigranti, kao i pripadnici britanske odbrane, to jest, članovi britanskih vojnih misija koje su u ono vreme stacionirale uz Titov ili Mihailovićev štab. Iz mnoštva tih radova padaju u oči neki u kojima je učinjen ozbiljan pokušaj da se na osnovu obimnog istraživanja izvora dođe do pravilnog ideološko-političkog tretiranja ove teme koja obiluje konfliktima.
Pošto su odlučujući konflikti između partizana i Mihailovićevih četnika izbili već nekoliko meseci nakon početka okupacije i doveli do neumoljivog suparništva među njima, potrebno je da se vojne koncepcije, aktivnosti na pružanju otpora, politička delovanja, odnos prema Saveznicima i konflikti između oba pokreta otpora u godini 1941. u Srbiji nešto tačnije skiciraju u sledećim redovima. Nezavisno od razmišljanja na osnovu istraživačke teorije da se događaji u Srbiji iz 1941. godine ne osvetle isključivo sa aspekta okupatora i ugnjetača, već u najmanju ruku uz to i iz perspektive naoružanih ustaničkih grupa, odnose se različite koncepcije i akcije oba pokreta otpora direktno takode i na temu ovoga dela. Povod za pokolj u redovima srpskog građanskog stanovništva i istrebljenje jevrejskih muškaraca i dela Cigana u Srbiji od Vermahta u jesen 1941. godine, dao je oružani ustanak koji se počevši od leta te godine brzo širio, pošto je nastao na inicijativu komunističkog partizanskog pokreta pod Titovim vodstvom, a čiji je nosilac najvećim delom bio i ovaj pokret.
******************************************
У неколико наставака, сагледаће се како је текао отпор и колаборација у ратним годинама Другог св. рата.
http://znaci.net/00001/178_6.pdf
O pitanju kolaboracije i otpora u Srbiji godine 1941. vodi se tu i tamo krajnje kontroverzna rasprava, pri čemu stavovi njenih učesnika nose jak pečat ideološko-političke pozadine. Kolaboracija pokreta „Zbor" Dimitrije Ljotića i četničkog vode Koste Pećanca sa nemačkim okupatorom i sa Nedićevom vladom se uglavnom priznaje kao neosporna činjenica. Nasuprot tome, ocene o ulozi četnika pod vodstvom Draže Mihailovića, kako u naučnoj, tako i u memorijalnoj literaturi - tu i tamo se dijametralno razlikuju.
Nekomunističke strane, naročito srpski izbegli četnici, ali i poneki međunarodni istoričari, ocenjuju četničkog vodu Mihailovića kao vođu srpskog otpora, dok ga jugoslovenski istoričari naprotiv smatraju isključivo kolaboracionistom i izdajicom.
0 ovom kompleksu pitanja postoji opširna literatura koju su pisali najvećim delom Jugosloveni i jugoslovenski emigranti, kao i pripadnici britanske odbrane, to jest, članovi britanskih vojnih misija koje su u ono vreme stacionirale uz Titov ili Mihailovićev štab. Iz mnoštva tih radova padaju u oči neki u kojima je učinjen ozbiljan pokušaj da se na osnovu obimnog istraživanja izvora dođe do pravilnog ideološko-političkog tretiranja ove teme koja obiluje konfliktima.
Pošto su odlučujući konflikti između partizana i Mihailovićevih četnika izbili već nekoliko meseci nakon početka okupacije i doveli do neumoljivog suparništva među njima, potrebno je da se vojne koncepcije, aktivnosti na pružanju otpora, politička delovanja, odnos prema Saveznicima i konflikti između oba pokreta otpora u godini 1941. u Srbiji nešto tačnije skiciraju u sledećim redovima. Nezavisno od razmišljanja na osnovu istraživačke teorije da se događaji u Srbiji iz 1941. godine ne osvetle isključivo sa aspekta okupatora i ugnjetača, već u najmanju ruku uz to i iz perspektive naoružanih ustaničkih grupa, odnose se različite koncepcije i akcije oba pokreta otpora direktno takode i na temu ovoga dela. Povod za pokolj u redovima srpskog građanskog stanovništva i istrebljenje jevrejskih muškaraca i dela Cigana u Srbiji od Vermahta u jesen 1941. godine, dao je oružani ustanak koji se počevši od leta te godine brzo širio, pošto je nastao na inicijativu komunističkog partizanskog pokreta pod Titovim vodstvom, a čiji je nosilac najvećim delom bio i ovaj pokret.
******************************************
У неколико наставака, сагледаће се како је текао отпор и колаборација у ратним годинама Другог св. рата.