- Poruka
- 368.702
Helen Adams Keler (1880 – 1968) bila je američka spisateljica i pedagoškinja.
Keler je prva gluvonema osoba u Americi koja je završila akademske studije na univerzitetu. Kao plodna autorka, napisala je 14 knjiga i stotine govora i eseja na teme u rasponu od životinja do Mahatme Gandija. Kelerova je vodila kampanju za osobe sa invaliditetom, za pravo glasa žena, radna prava i svetski mir. Godine 1909, pridružila se Socijalističkoj partiji Amerike. Ona je bila jedna od osnivačica Američke unije za građanske slobode.
Helenina autobiografija iz 1903. „Priča mog života“ je adaptirana kao komad Vilijama Gibsona Čudotvorac, a urađena je filmska adaptacija pod istim naslovom. Njeno rodno mesto je označeno i očuvano kao nacionalna istorijska znamenitost. Od 1954. operiše kao kuća-muzej gde se održava godišnji „Dan Helen Keler“.
Helen je primljena u Dvoranu slavnih žena Alabame 1971. Ona je bila jedna od dvanaest inauguraciono primljenih osoba u tu novoosnovanu organizaciju dana 8. juna 2015. godine.
Keler je prva gluvonema osoba u Americi koja je završila akademske studije na univerzitetu. Kao plodna autorka, napisala je 14 knjiga i stotine govora i eseja na teme u rasponu od životinja do Mahatme Gandija. Kelerova je vodila kampanju za osobe sa invaliditetom, za pravo glasa žena, radna prava i svetski mir. Godine 1909, pridružila se Socijalističkoj partiji Amerike. Ona je bila jedna od osnivačica Američke unije za građanske slobode.
Helenina autobiografija iz 1903. „Priča mog života“ je adaptirana kao komad Vilijama Gibsona Čudotvorac, a urađena je filmska adaptacija pod istim naslovom. Njeno rodno mesto je označeno i očuvano kao nacionalna istorijska znamenitost. Od 1954. operiše kao kuća-muzej gde se održava godišnji „Dan Helen Keler“.
Helen je primljena u Dvoranu slavnih žena Alabame 1971. Ona je bila jedna od dvanaest inauguraciono primljenih osoba u tu novoosnovanu organizaciju dana 8. juna 2015. godine.