Osoba koja je inspirisala mnoge.

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
368.850
Helen Adams Keler (1880 – 1968) bila je američka spisateljica i pedagoškinja.

Keler je prva gluvonema osoba u Americi koja je završila akademske studije na univerzitetu. Kao plodna autorka, napisala je 14 knjiga i stotine govora i eseja na teme u rasponu od životinja do Mahatme Gandija. Kelerova je vodila kampanju za osobe sa invaliditetom, za pravo glasa žena, radna prava i svetski mir. Godine 1909, pridružila se Socijalističkoj partiji Amerike. Ona je bila jedna od osnivačica Američke unije za građanske slobode.

Helenina autobiografija iz 1903. „Priča mog života“ je adaptirana kao komad Vilijama Gibsona Čudotvorac, a urađena je filmska adaptacija pod istim naslovom. Njeno rodno mesto je označeno i očuvano kao nacionalna istorijska znamenitost. Od 1954. operiše kao kuća-muzej gde se održava godišnji „Dan Helen Keler“.

Helen je primljena u Dvoranu slavnih žena Alabame 1971. Ona je bila jedna od dvanaest inauguraciono primljenih osoba u tu novoosnovanu organizaciju dana 8. juna 2015. godine.

Helen_Keller_graduation.jpg
 
Sa devetnaest meseci je preležala težak encefalitis i tada potpuno oslepela i ogluvela. Dok su druga deca učila da govore, ona je živela u sopstvenoj tišini i tami,.elen Keler je jednom izjavila da osobe koje su gluvoneme i slepe su najusamljeniji ljudi među svima na svetu, da su oni ti koji bulje u mrak u kojem jedino mrak bulji u njih. U tako mračnoj situaciji, reklo bi se da su podvizi gotovo nemogući. Pa kako je neko ko je bio u početku s pravom sumoran zbog svega navedenog uspeo da vodi vrlo zanimljiv i ispunjen život: uživala je i bila je uspešna u jahanju, plivanju, jedrenju i biciklizmu, napisala je nekoliko knjiga, čitala je na četiri jezika, a imala je prilike i da se upozna sa velikim ljudima kao što su Mark Tven i Aleksandar Grejem Bel. Odgovor bi mogao da bude En Salivan (njih dve na slici). En Salivan je večna inspiracija za sve učitelje i nastavnike koji pomažu svojim učenicima da razviju svoj potencijal.

Sa sedam godina Helen je dobila kućnu učiteljicu, Eni Mensfild Saliven.

En je prvo naučila Helen da koristi ručnu azbuku. To je jezik znakova u kojem svakom slovu odgovara jedan znak „otkucan" u ruku gluve i slepe osobe. Na taj način se mogu spelovati cele reči i izraziti kompletne misli. Zatim je Helen ovladala veštinom „očitavanja" govora drugih, stavljanjem srednjeg prsta na usne, a palca na grlo govornika. Ubrzo je koristila i Brajevu azbuku, a zahvaljujući upornosti i predanosti svoje učiteljice, ovladala je govorom ‒ što je predstavljalo pravo čudo za nekoga ko je lišen sluha. En Salivan je shvatila da je devojčici potrebno mnogo više obrazovnih podsticaja od onih koje joj može priuštiti u kućnim uslovima. Odlaze zajedno najpre u Institut za slepe Perkins, zatim u školu za gluve u Njujorku, žensku gimnaziju u Kembridžu i na kraju u Koledž Redklif, gde Helen stiče visoko obrazovanje.

474760958_2594827700713924_8230100708767450551_n.jpg
 
Na tom putu, En Salivan je svoju učenicu verno pratila u ulozi interpretatora, „prevodila u ruku" ono što su učitelji govorili, prevodila beleške na Brajevu azbuku, uprkos svom lošem vidu ‒ čitala iz udžbenika i knjiga... Helen Keler je postigla veoma visok nivo obrazovanja, diplomirala je, doktorirala, bavila se književnim i humanitarnim radom. Na tom putu, sve vreme uz nju je bila njena učiteljica.

Dve žene su postale nerazdvojne i veoma zavisne jedna od druge. One su zajedno živele i putovale. Privatni život En Salivan u potpunosti je bio podređen Kelerovoj, u toj meri da je jedva pristala da se uda, i to pod uslovom da ne napušta Helen. Kada je govorila o svojoj učiteljici, Helen Keler je istakla da je suština svega što ju je En Salivan naučila ‒ bila ljubav. Zahvaljujući toj ljubavi, njen život je bio ispunjen.

Tako se lanac dobrih dela nastavio.

Ona je uložila dosta napora kako bi pomagala hendikepiranim osobama i otvorila je mnoge fondacije. Putovala je po svetu i između ostalog 1931. godine posetila je Jugoslaviju kao gost Doma slepih u Zemunu. Tada ju ju upoznao i prvi jugoslovenski pedagog Veljko Ramadanović. Koji je o tom susretu napisao knjigu „Helen Keler moj susret i razgovor sa njom".
(Karolina Petković/ Vikipedija)
 
Izuzetna zena! Japan je dvadesetih godina proslog veka bio izmedju tradicionalizma i zapadne kulture. Na jednom od putovanja u Japan i prijema u Ambasadi je svim okupljenima rekla da ce Japan od zapadnog sveta uzeti samo onoliko koliko treba i da se ne sme uticati na tradicionalizam. Kao znak prijateljstva je dobila na poklon stenca Akite inu ali je na veliku zalost stene uginulo jer je u to vrene ta rasa imala problem sa imunitetom. Tada je cula i pricu o psu Haciju. Trazila je da je odvedu do Uenovog i Hacijevog groba i do Hacijevog spomenika. Obmotala je sal mokar od suza oko njegove glave.
 

Back
Top