Orijentalizam kod romantičara

Poli46

Stara legenda
VIP
Poruka
92.500
scale_1200jean auguste dominique ingres orientalism.jpg

Jean Auguste Dominique Ingres- Orientalism..Alžirske žene u kući

U užem smislu pojam orijentalizam označava interes za orijentalne scene pre svega u francuskom i engleskom slikarstvu i grafici 19. veka. Napoleonov pohod na Egipat (1798–1801), osvajanje Alžira od strane Francuza (od 1830) kao i putopisi ili drugi literarni opisi potsticali su oduševljenje i maštu umjetnika. Od sredine veka neposredne i očigledne informacije osiguravale su redovno organizirane svetske izložbe. Putovanje u islamske zemlje Arabije i Severne Afrike nisu više bili samo deo velikih putovanja bogatih već i destinacije mnogih umetnika kao što su Eugène Delacroix, Charles Gleyre, Eugène Fromentin, Jean-Léon Gérôme,Théodore Chassériau ili William Holman Hunt, pa sve do Augustea Renoira, Henrija Matissea i drugih slikara moderne. Pored istorijskih i biblijskih tema u evropskom slikarstvu su popularne i scene sa bazara, iz harema,kupatila, s konjičkih igara i raznih folklornih manifestacija. Pri tome je orijentalizam retko imao čisto dokumentarni karakter, odnosno češće je služio kao projekcijski prostor za želje Zapadnjaka. U skladu s tim je i slici Orijenta u zapadnjačkom slikarstvu davala pečat bajkovito-rajska čarobnost, delom u neukroćenoj divljini, čudni običaji i kultivisana lepota kombinovani s raskošnim bojama i ornamentalnom estetikom.
 
505bc15e84289a89831b938833cfa5d3Jean Auguste Dominique Ingres (1780-1867, France.jpg

Jean Auguste Dominique Ingres (1780-1867, France

Delacroixovi dnevnici beleže mnogobrojne utiske sa njegovog putovanja po Sjevernoj Africi
(1832) na akvarelirarnim crtežima. Po povratku u Pariz predstavio je zemlju i ljude koje je
upoznao u romantično-ekspresivnom načinu slikanja (npr. Alžirske žene u ložnici, 1834).
Pored toga njega su zaokupljali i tamošnji odnosi između svetla i boje kao i kasnije
Paula Kleea i Augusta Mackea. Jean-Auguste-Dominique Ingres nikada nije putovao
na Orijent, ali se ipak čitavog života bavio ovom temom. Njegove slike ne pretenduju na
to da budu verni odrazi stvarnosti već su produkti mašte, povezuju egzotiku s erotikom
(npr. Velika Odaliska, 1814. ili Tursko kupatilo, 1862). Orijentalizam je i sledećoj generaciji umetnika, među njima Ingresovom učeniku Théodoreu Chassériauu kao i Jean-Léonu
Gérômeu služio kao okvir za putene prikaze.
 
seoba-srba-642x429.jpg

Seoba Srba ili Srbalja
Paja Jovanović je bio srpski slikar. Rođen je 16. juna 1859. godine u Vršcu, a umro je 30.
novembra 1957. godine u Beču.Slikao je i Orijenalističke motive i priznat je u svetu.
Paja Jovanović odlazi na časove i kod profesora Leopolda Karla Milera (Leopold Karl Muller,
1834-1892.) koji je bio veoma cenjen i tražen slikar istorijskog i žanr slikarstva tog doba, a
koji je ostao upamćen po orijentalnim kompozicijama prodavanim širom Evrope. Paja i kod
njega postaje jedan od najboljih slikara.

borba-petlova-642x461.jpg

Borba petlova

1898. godine sliku „Borba petlova“ i dobija zlatnu medalju, a na Svetskoj izložbi u Parizu izlaže
sliku „Krunisanje cara Dušana“ i osvaja zlatnu medalju.
 

Back
Top