Manga Hilux
Stara legenda
- Poruka
- 86.957
_5 načina kako da bolje brineš o svom mentalnom zdravlju online
Biti online može doneti mnogo sjajnih mogućnosti za povezivanje, učenje i deljenje onoga što ti je važno _ ali donosi i izazove.
Ako su ti društvene mreže ili internet ikada izazvali stres, zavist ili usamljenost, ili osećaj niže samopouzdanja ili socijalne anksioznosti, znaj da nisi sam/a.
Evo pet saveta kako da brineš o svom mentalnom zdravlju i budeš ljubazan/ljubazna online.
1_Izbegavaj „doom-scrolling“
Obrati pažnju kako društvene mreže i onlajn sadržaj utiču na tvoje emocije, misli ili postupke. Kako se osećaš?
Da li te čitanje vesti čini informisanim ili pod stresom?
Da li gledanje fotografija prijatelja na žurki izaziva dobro osećanje ili zavist?
Da li prvi pogled ujutro ide na telefon da vidiš najnovije vesti ili iz navike?
Prepoznavanje zašto si online i kako se zbog toga osećaš može ti pomoći da postaviš lične granice koliko vremena provodiš na društvenim mrežama ili drugim aplikacijama. Iako nije uvek realno da odustaneš od praćenja ili prijavljivanja svake osobe koja namerno ili nenamerno utiče negativno na tvoje emocije, možeš pokušati da isključiš ili ograničiš sadržaj koji ti ne prija.
Važno je imati na umu da nije sve što vidiš online stvarno, čak ni od strane tvojih prijatelja _ ali bitno je kako to utiče na tebe.
2_Budi pažljiv/pažljiva /mindful/
Postoji mnogo odličnih onlajn alata i sadržaja koji mogu podržati sve aspekte mentalnog zdravlja i blagostanja. Od aplikacija za meditaciju koje ti pomažu da se opustiš i fokusiraš, preko platformi koje ti pomažu da razviješ svoj identitet i osećaj za sebe, povežeš se i podržiš druge. Postoje mnogi onlajn alati za učenje gde možeš pokušati nešto novo, kao što su crtanje ili joga, koje mogu izgraditi nove kognitivne i kreativne veštine, kao i onlajn časovi vežbanja koji pomažu da ostaneš zdrav/a i rasterećen/a.
Pokušaj da pronađeš pozitivan i motivišući sadržaj i kreatore koje ćeš pratiti _ kao sportiste, pevače, domaće kuvare, autore ili druge mlade ljude koji govore o temama koje ih zanimaju. Zapamti, možeš internet i društvene mreže koristiti i za traženje profesionalne pomoći i informacija o mentalnom zdravlju, ukoliko ti je potrebna.
3_Zaštiti sebe i druge online
Proveri podešavanja privatnosti na svim svojim profilima na društvenim mrežama. Drži web_kamere prekrivene kada ih ne koristiš. Budi pažljiv/pažljiva prilikom prijavljivanja na aplikacije i servise _ naročito kada se traže tvoje puno ime, adresa ili fotografija.
Ako te nešto što si video/videla ili doživeo/doživela online zabrinjava, trebalo bi da razgovaraš sa pouzdanom odraslom osobom, kao što su roditelj ili nastavnik, prijaviš incident na odgovarajućoj platformi /i napraviš snimak ekrana za zapis/ i potražiš linije za pomoć i usluge mentalnog zdravlja u tvojoj zemlji za dodatnu podršku.
Takođe možeš pomoći drugima tako što ćeš biti pažljiv/pažljiva prema njihovim online iskustvima, prepoznati znakove da drug/ica, čak i neznanac, možda nije dobro ili pokazuje znake stresa, i pomoći mu/joj da dobije podršku.
4_Izaberi ljubaznost
Koristi društvene mreže za dobro _ deleći pozitivan i podržavajući sadržaj i poruke sa svojim prijateljima, porodicom i školskim drugarima.
Na primer, možeš se javiti nekome i reći da misliš na njega/nju ili ostaviti pozitivan komentar na post koji je podelio/la.
Ako primetiš da odgovaraš na poruku ili post sa nečim negativnim, zastani i razmisli da li možeš to formulisati drugačije ili imati razgovor uživo.
Ako vidiš ili primiš poruke ili sadržaj koji smatraš da je vršnjačko nasilje ili uznemiravanje, trebalo bi da blokiraš i prijaviš te sadržaje. Reči su važne i treba razmisliti o tome šta delimo. Svi imamo moć da budemo ljubazni i promenimo nečiji dan _ zato širite ljubav, ne mržnju!
5_Ostani prisutan/a i povezan/a u stvarnom životu /IRL _ in real life/
Granice između onlajn i stvarnog sveta mogu postati zamagljene, što otežava da živiš u sadašnjem trenutku i zadovoljiš naš urođeni potrebu za ljudskim kontaktom.
Da li se ikada uhvatiš kako prekidaš ono što radiš da bi postavio/la to na društvene mreže, ili skroluješ kroz tuđe priče umesto da pozoveš ili sretneš nekoga da vidiš kako je?
Važno je povremeno se odvojiti od društvenih mreža i provesti vreme sa prijateljima i porodicom u stvarnom životu, kada je to bezbedno.
_Pokušaj da postaviš realistične i lične ciljeve _ na primer, da ne diraš telefon ili ne ideš online prvih sat vremena nakon buđenja /to troši energiju i navikava te da upijaš nefiltrirane informacije/, ili neposredno pre spavanja. Aktivnosti poput meditacije, šetnje ili poziva prijatelju mogu pružiti sličnu stimulaciju, ali te ostave fokusiranijim/fokusiranijom i opuštenijim/opuštenijom.
izvor UNICEF
Biti online može doneti mnogo sjajnih mogućnosti za povezivanje, učenje i deljenje onoga što ti je važno _ ali donosi i izazove.
Ako su ti društvene mreže ili internet ikada izazvali stres, zavist ili usamljenost, ili osećaj niže samopouzdanja ili socijalne anksioznosti, znaj da nisi sam/a.
Evo pet saveta kako da brineš o svom mentalnom zdravlju i budeš ljubazan/ljubazna online.
1_Izbegavaj „doom-scrolling“
Obrati pažnju kako društvene mreže i onlajn sadržaj utiču na tvoje emocije, misli ili postupke. Kako se osećaš?
Da li te čitanje vesti čini informisanim ili pod stresom?
Da li gledanje fotografija prijatelja na žurki izaziva dobro osećanje ili zavist?
Da li prvi pogled ujutro ide na telefon da vidiš najnovije vesti ili iz navike?
Prepoznavanje zašto si online i kako se zbog toga osećaš može ti pomoći da postaviš lične granice koliko vremena provodiš na društvenim mrežama ili drugim aplikacijama. Iako nije uvek realno da odustaneš od praćenja ili prijavljivanja svake osobe koja namerno ili nenamerno utiče negativno na tvoje emocije, možeš pokušati da isključiš ili ograničiš sadržaj koji ti ne prija.
Važno je imati na umu da nije sve što vidiš online stvarno, čak ni od strane tvojih prijatelja _ ali bitno je kako to utiče na tebe.
2_Budi pažljiv/pažljiva /mindful/
Postoji mnogo odličnih onlajn alata i sadržaja koji mogu podržati sve aspekte mentalnog zdravlja i blagostanja. Od aplikacija za meditaciju koje ti pomažu da se opustiš i fokusiraš, preko platformi koje ti pomažu da razviješ svoj identitet i osećaj za sebe, povežeš se i podržiš druge. Postoje mnogi onlajn alati za učenje gde možeš pokušati nešto novo, kao što su crtanje ili joga, koje mogu izgraditi nove kognitivne i kreativne veštine, kao i onlajn časovi vežbanja koji pomažu da ostaneš zdrav/a i rasterećen/a.
Pokušaj da pronađeš pozitivan i motivišući sadržaj i kreatore koje ćeš pratiti _ kao sportiste, pevače, domaće kuvare, autore ili druge mlade ljude koji govore o temama koje ih zanimaju. Zapamti, možeš internet i društvene mreže koristiti i za traženje profesionalne pomoći i informacija o mentalnom zdravlju, ukoliko ti je potrebna.
3_Zaštiti sebe i druge online
Proveri podešavanja privatnosti na svim svojim profilima na društvenim mrežama. Drži web_kamere prekrivene kada ih ne koristiš. Budi pažljiv/pažljiva prilikom prijavljivanja na aplikacije i servise _ naročito kada se traže tvoje puno ime, adresa ili fotografija.
Ako te nešto što si video/videla ili doživeo/doživela online zabrinjava, trebalo bi da razgovaraš sa pouzdanom odraslom osobom, kao što su roditelj ili nastavnik, prijaviš incident na odgovarajućoj platformi /i napraviš snimak ekrana za zapis/ i potražiš linije za pomoć i usluge mentalnog zdravlja u tvojoj zemlji za dodatnu podršku.
Takođe možeš pomoći drugima tako što ćeš biti pažljiv/pažljiva prema njihovim online iskustvima, prepoznati znakove da drug/ica, čak i neznanac, možda nije dobro ili pokazuje znake stresa, i pomoći mu/joj da dobije podršku.
Reći “reči su važne i važno je pažljivo razmisliti šta delimo.”
4_Izaberi ljubaznost
Koristi društvene mreže za dobro _ deleći pozitivan i podržavajući sadržaj i poruke sa svojim prijateljima, porodicom i školskim drugarima.
Na primer, možeš se javiti nekome i reći da misliš na njega/nju ili ostaviti pozitivan komentar na post koji je podelio/la.
Ako primetiš da odgovaraš na poruku ili post sa nečim negativnim, zastani i razmisli da li možeš to formulisati drugačije ili imati razgovor uživo.
Ako vidiš ili primiš poruke ili sadržaj koji smatraš da je vršnjačko nasilje ili uznemiravanje, trebalo bi da blokiraš i prijaviš te sadržaje. Reči su važne i treba razmisliti o tome šta delimo. Svi imamo moć da budemo ljubazni i promenimo nečiji dan _ zato širite ljubav, ne mržnju!
5_Ostani prisutan/a i povezan/a u stvarnom životu /IRL _ in real life/
Granice između onlajn i stvarnog sveta mogu postati zamagljene, što otežava da živiš u sadašnjem trenutku i zadovoljiš naš urođeni potrebu za ljudskim kontaktom.
Da li se ikada uhvatiš kako prekidaš ono što radiš da bi postavio/la to na društvene mreže, ili skroluješ kroz tuđe priče umesto da pozoveš ili sretneš nekoga da vidiš kako je?
Važno je povremeno se odvojiti od društvenih mreža i provesti vreme sa prijateljima i porodicom u stvarnom životu, kada je to bezbedno.
_Pokušaj da postaviš realistične i lične ciljeve _ na primer, da ne diraš telefon ili ne ideš online prvih sat vremena nakon buđenja /to troši energiju i navikava te da upijaš nefiltrirane informacije/, ili neposredno pre spavanja. Aktivnosti poput meditacije, šetnje ili poziva prijatelju mogu pružiti sličnu stimulaciju, ali te ostave fokusiranijim/fokusiranijom i opuštenijim/opuštenijom.
izvor UNICEF