Огласили се Руси, немају намеру да предају НИС Вучићу! "Настављамо"!


Налог влада је да се припреме некретнине са којима НИС располаже, а на којој није уписана Јавна својина.

Убрзано се уписује - налог из Владе, урлају из палате !!!

Вучић хоће некоме да прода руски удео, и са мало може лепо да се омасти !!!
 

Sankcije nisu uvedene JOŠ UVEK, pitanje je šta se uopšte dešava sa njima.

NIS može da se qrči sada ali ako im zaista uvedu sankcije gase ih za 24 časa.

Ruse u suštini baš briga, otpuste zaposlene i konzerviraju firmu ko tenkove po livadama ali mi smo u debelom problemu.

Priče da NIS može da radi pod sankcijama ostavite za PDF Bajke za malu decu, kad ti pogase bankarske račune možeš samo da plačeš
 

Saradnica MAT-a: U NIS od 2008. godine investirano četiri milijarde evra

Primena sankcija protiv Naftne industrije Srbije će početi 27. februara, a odgovor na zvaničan zahtev američkom Ministarstvu za finansije za njihovo odlaganje na 90 dana, još nije stigao.

NIS_nasa_risajz_960.jpg


Ova informacija navedena je u autorskom tekstu "Naftna industija Srbije pod pritiskom" Sanje Filipović, obavljenog u časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Većinski paket akcija NIS-a (51 odsto) je prodat Gaspromneftu za 400 miliona evra, 2008. godine, uz obavezu da ruski partner investira dodatnih 500 miliona evra u razvoj kompanije.

"Mada je u javnosti bilo dosta polemike oko visine cene za koju je prodat većinski paket akcija, treba imati u vidu da je od tada u NIS investirano više od četiri milijarde evra, od čega oko 30 odsto u ekološke projekte", navela je Filipović.

Dodala je da su nakon privatizacije kapitalna investiranja porasla na godišnjem nivou čak 3,6 puta.

Zahvaljujući investicijama, Rafinerija nafte u Pančevu je danas jedna od najmodernijih i ekološki najnaprednijih u regionu.

Pored toga, izvršena je diversifikacija poslovanja NIS-a na sektor proizvodnje i trgovine električnom energijom i započeto je poslovanje u zemljama regiona, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumuniji.

Sankcije Ruskoj federaciji dovele su, ne samo do promene pravaca i izvora snabdevanja naftom, nego i do pritisaka za vlasničkom transformacijom naftnih kompanija u kojima postoji rusko vlasništvo.

Postavlja se pitanje kako u kratkom roku pronaći adekvatno rešenje za sankcije NIS-u, ali treba imati u vidu, kako je navedeno u tekstu, da kompanija Rosneft Dojčland (Deutschland), sa učešćem od oko 12 odsto u ukupnim kapacitetima za preradu nafte u Nemačkoj, predstavlja jednog od najvećih igrača na tržištu nafte čija su sredstva stavljena pod upravu Nemačke Vlade još u septembru 2022. godine.

Do sada je ova odluka četiri puta produžavana, a važeća je do 10. marta 2025. godine, pa zbog pritiska od moguće nacionalizacije, Rusija vodi pregovore sa Kazahstanom o prodaji udela u nemačkim rafinerijama Šved, Bajernojl i Karlsrue u kojima Rosneft ima vlasnički udeo od 54,17 odsto, 29 odsto i 24 odsto.

Nakon privatizacije NIS-a značajno su poboljšani svi poslovni pokazatelji te kompanije, ali nakon rekordnih rezultata 2022. godine, tadašnje sankcije su se odrazile na pogoršavanje rezultata poslovanja.

Prema podacima za 2024. godinu, NIS je u odnosu na prošlu godinu imao blagi pad prihoda od jedan odsto, ali je zato neto dobit opala za 58 odsto, a ključni pokazatelj profitabilnosti EBITDA je smanjen 35 odsto.

Privatizacijom NIS-a, država Srbija je izgubila kontrolu nad upravljanjem kompanijom jer poseduje manjinski udeo od 29,87 odsto kapitala.

Ta ta kompanija je danas u Srbiji jedini proizvođač sirove nafte i prirodnog gasa, jedini prerađivač nafte i vlasnik mreže maloprodajnih objekata za benzin od 400 benzinskih stanica u zemlji i regionu.

Upravo iz tog razloga, NIS se, kako je navedeno, mora posmatrati u širem kontekstu, odnosno mora se sagledati njegov značaj i doprinos privredi Srbije.

Prema studiji revizorsko-konsultantske kompanije KPMG, koja je imala za cilj sagledavanje ekonomskog uticaja NIS-a u Srbiji u periodu 2010-2020. godine, utvrđeno je da je NIS imao prosečan godišnji direktan doprinos bruto domaćem proizvodu (BDP) od 5,1 odsto.

Prosečan godišnji doprinos NIS-a BDP-u Srbije bio oko 2,6 odsto. NIS je u prethodnoj deceniji bio u vrhu liste domaćih izvoznika sa prosečnim godišnjim izvozom, vrednim 262 miliona evra.

Prema izveštaju Agencije za privredne registre za 2023. godinu, NIS je izgubio prošlogodišnju prvu poziciju jer su poslovni prihodi smanjeni za petinu, pre svega, usled pada prihoda od prodaje proizvoda i usluga na domaćem (17,6 odsto) i inostranom tržištu, za trećinu.

Poslovni dobitak je 2023. prepolovljen, neto dobitak je bio na nivou od 44,8 odsto dobitka, ostvarenog u prethodnoj godini.

Danas je NIS jedan od najvećih vertikalno integrisanih, energetskih sistema u Jugoistočnoj Evropi, koji ukupno zapošljava oko 13.500 ljudi, uključujući i zaposlene u HIP Petrohemija u kojoj je NIS 2021. godine uvećao vlasnički udeo na 90 odsto osnovnog kapitala.

Pored toga, NIS je jedan od najvećih budžetskih davalaca jer su obračunate obaveze po osnovu javnih prihoda u 2023. godini iznosile oko dve milijarde evra, što je u poređenju sa visinom budžeta Srbije iznosilo oko 12 odsto.
 
I izneseno nase nafte za tepsiju ribe puta 2. Ruse oduzimanje zlatne koke u Srbiji boli vise nego to sto Kijev nije pao u trodnevnoj svo.
Ma otkud nama nafta?
Čak je valjda najveći deo nafte koja je dolazila u Srbiju, uopšte nije ni ruska, već se uvozila iz Iraka.
Mi da smo imali nafte, ne bi se zvali Mirko i Slavko, nego Bin Zajeb i Bin Ladan.
 
Ma otkud nama nafta?
Čak je valjda najveći deo nafte koja je dolazila u Srbiju, uopšte nije ni ruska, već se uvozila iz Iraka.
Mi da smo imali nafte, ne bi se zvali Mirko i Slavko, nego Bin Zajeb i Bin Ladan.

Doneo Tito kroz Pokret nesvrstanih. Samo busotina NIS-a u Angoli vredi bar milijardu.
 
Poslednja izmena:
Да ли ће само Војводина да покрива и губитке које је НИС имао раније, пре него што је постао највећи уплатилац у буџет?
Moрали би да престанемо да понављамо ту ПиАр поштапалицу "највећи уплатилац у буџет".
Зашто?
Зато што је са, пореског становишта, НИС за највећи део пореза само порески ПЛАТАЦ, а није порески обвезник.
Порески платац је правно или физичко лице које служи да у буџет уплати порез који је ПРИКУПИО од обвезника/дужника.
Шта то конкретно значи?
То значи да се НИС (нити било ко ко био уместо НИС) не "мучи" нити "секира" што мора да из свог џепа плати ПДВ и акцизе.
Он та средства од тих пореза већ преузима од крајњих купаца који су порески обвезници/дужници (оних чија платежна моћ је ПОГОЂЕНА тј. УМАЊЕНА због тих пореских захвата) и уплаћује и на назначене рачуне Трезора.
 
Doneo Tito kroz Pokret nesvrstanih. Samo busotina NIS-a u Angoli vredi bar milijardu.
Doneo đoku. Tito je do koncesija u Angoli već bio rikavela. A i te koncesije delio je NIS i INA po pola. Mizerne količine u svakom smislu.
Količine nafte na godišnjem nivou dobijene iz Angole, deset puta su manje od onih dobijenih u Srbiji.
Zajedno količine nafte dobijene iz bušotina u Srbiji i koncesija u Angoli, tek su petina srpskih potreba za naftom na godisnjem nivou. Problem sa naftom u Srbiji i jeste što se nisu mogle veće količine nafte dobijati iz bušotina u Vojvodina.
Al' ajde da deremo po Rusima.
Uzeli za masne pare propalu kompaniju, postavili je na noge i sad kada fercera kada sat svi bi se oko nje otimali. Podaviće nas Rusi sve kao mačiće.
 
Na sastanku Radne grupe učestvovali su i potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin, ministar bez portfelja zadužen za oblast međunarodne ekonomske saradnje i oblast društvenog položaja crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović i član Odbora direktora Naftne industrije Srbije Dragutin Matanović, predstavnici kabineta predsednika Srbije, kabineta premijera Vlade Srbije, kao i predstavnici Ministarstva finansija.

https://n1info.rs/biznis/djedovic-h...u-razmatramo-dva-tri-moguca-scenarija-za-nis/

Ovo da nije tužno bilo bi smešno.
 

Saradnica MAT-a: U NIS od 2008. godine investirano četiri milijarde evra

Primena sankcija protiv Naftne industrije Srbije će početi 27. februara, a odgovor na zvaničan zahtev američkom Ministarstvu za finansije za njihovo odlaganje na 90 dana, još nije stigao.

NIS_nasa_risajz_960.jpg


Ova informacija navedena je u autorskom tekstu "Naftna industija Srbije pod pritiskom" Sanje Filipović, obavljenog u časopisu Makroekonomske analize i trendovi (MAT).

Većinski paket akcija NIS-a (51 odsto) je prodat Gaspromneftu za 400 miliona evra, 2008. godine, uz obavezu da ruski partner investira dodatnih 500 miliona evra u razvoj kompanije.

"Mada je u javnosti bilo dosta polemike oko visine cene za koju je prodat većinski paket akcija, treba imati u vidu da je od tada u NIS investirano više od četiri milijarde evra, od čega oko 30 odsto u ekološke projekte", navela je Filipović.

Dodala je da su nakon privatizacije kapitalna investiranja porasla na godišnjem nivou čak 3,6 puta.

Zahvaljujući investicijama, Rafinerija nafte u Pančevu je danas jedna od najmodernijih i ekološki najnaprednijih u regionu.

Pored toga, izvršena je diversifikacija poslovanja NIS-a na sektor proizvodnje i trgovine električnom energijom i započeto je poslovanje u zemljama regiona, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Rumuniji.

Sankcije Ruskoj federaciji dovele su, ne samo do promene pravaca i izvora snabdevanja naftom, nego i do pritisaka za vlasničkom transformacijom naftnih kompanija u kojima postoji rusko vlasništvo.

Postavlja se pitanje kako u kratkom roku pronaći adekvatno rešenje za sankcije NIS-u, ali treba imati u vidu, kako je navedeno u tekstu, da kompanija Rosneft Dojčland (Deutschland), sa učešćem od oko 12 odsto u ukupnim kapacitetima za preradu nafte u Nemačkoj, predstavlja jednog od najvećih igrača na tržištu nafte čija su sredstva stavljena pod upravu Nemačke Vlade još u septembru 2022. godine.

Do sada je ova odluka četiri puta produžavana, a važeća je do 10. marta 2025. godine, pa zbog pritiska od moguće nacionalizacije, Rusija vodi pregovore sa Kazahstanom o prodaji udela u nemačkim rafinerijama Šved, Bajernojl i Karlsrue u kojima Rosneft ima vlasnički udeo od 54,17 odsto, 29 odsto i 24 odsto.

Nakon privatizacije NIS-a značajno su poboljšani svi poslovni pokazatelji te kompanije, ali nakon rekordnih rezultata 2022. godine, tadašnje sankcije su se odrazile na pogoršavanje rezultata poslovanja.

Prema podacima za 2024. godinu, NIS je u odnosu na prošlu godinu imao blagi pad prihoda od jedan odsto, ali je zato neto dobit opala za 58 odsto, a ključni pokazatelj profitabilnosti EBITDA je smanjen 35 odsto.

Privatizacijom NIS-a, država Srbija je izgubila kontrolu nad upravljanjem kompanijom jer poseduje manjinski udeo od 29,87 odsto kapitala.

Ta ta kompanija je danas u Srbiji jedini proizvođač sirove nafte i prirodnog gasa, jedini prerađivač nafte i vlasnik mreže maloprodajnih objekata za benzin od 400 benzinskih stanica u zemlji i regionu.

Upravo iz tog razloga, NIS se, kako je navedeno, mora posmatrati u širem kontekstu, odnosno mora se sagledati njegov značaj i doprinos privredi Srbije.

Prema studiji revizorsko-konsultantske kompanije KPMG, koja je imala za cilj sagledavanje ekonomskog uticaja NIS-a u Srbiji u periodu 2010-2020. godine, utvrđeno je da je NIS imao prosečan godišnji direktan doprinos bruto domaćem proizvodu (BDP) od 5,1 odsto.

Prosečan godišnji doprinos NIS-a BDP-u Srbije bio oko 2,6 odsto. NIS je u prethodnoj deceniji bio u vrhu liste domaćih izvoznika sa prosečnim godišnjim izvozom, vrednim 262 miliona evra.

Prema izveštaju Agencije za privredne registre za 2023. godinu, NIS je izgubio prošlogodišnju prvu poziciju jer su poslovni prihodi smanjeni za petinu, pre svega, usled pada prihoda od prodaje proizvoda i usluga na domaćem (17,6 odsto) i inostranom tržištu, za trećinu.

Poslovni dobitak je 2023. prepolovljen, neto dobitak je bio na nivou od 44,8 odsto dobitka, ostvarenog u prethodnoj godini.

Danas je NIS jedan od najvećih vertikalno integrisanih, energetskih sistema u Jugoistočnoj Evropi, koji ukupno zapošljava oko 13.500 ljudi, uključujući i zaposlene u HIP Petrohemija u kojoj je NIS 2021. godine uvećao vlasnički udeo na 90 odsto osnovnog kapitala.

Pored toga, NIS je jedan od najvećih budžetskih davalaca jer su obračunate obaveze po osnovu javnih prihoda u 2023. godini iznosile oko dve milijarde evra, što je u poređenju sa visinom budžeta Srbije iznosilo oko 12 odsto.


Rusi ulozili 4 milijarde a sad bi bagra da to otme za nista


nece da moze tako
 

Back
Top