O svemu pomalo i zanimljivo

Poli46

Stara legenda
Poruka
83.620
Ovaj ruski umetnik crta na ulici verne portrete onima koji zastanu i imaju volje
da sednu malo..Monmartr u Petrogradu.
BclhWpi.jpg

22KVV42.jpg

GdwU019.jpg
 
Evo za ovo jutro prenosim vam jedan tekst,koji je postavio kolega https://forum.krstarica.com/members/luda-srpska-druzina.60369/

Istraživači u Londonu su otkrili da česte posete muzejima, umetničkim galerijama i pozorištima mogu da vam produže život. Ako nikada niste čuli za muzeoterapiju, verovatno je vreme da naučite nešto više o tome.
Istraživanje je rađeno na Univerzitetskom koledžu u Londonu, a naučnici su analizirali podatke dobijene od 6.710 odraslih Britanaca starijih od 50 godina, koji su ranije već učestvovali u jednom programu o starosti pod nazivom ELSA.
Ispitanici su tada odgovarali na pitanje koliko često posećuju umetničke izložbe, muzeje, operu, pozorišta ili koncerte. Mogli su da biraju između 3 opcije: nikada, retko (manje od jednom godišnje ili do dva puta godišnje) i često (svakih nekoliko meseci ili više).
Cilj ELSA studije bio je da se utvrdi vezu između neaktivnog umetničkog angažmana i stope smrtnosti.
Tokom sledećih 14 godina, preminulo je oko 2.000 učesnika ELSA studije. Najčešći razlozi smrti među njima su rak, srčane bolesti, problemi sa plućima i drugi prirodni uzroci.

Rizik smanjen za trećinu

Istraživači su u decembru analizirali sve prikupljene podatke i došli do sledećeg zaključka - što se češće ljudi izlažu različitim vrstama umetnosti, imaju niži rizik od prerane smrti.
Konkretno, ljudi koji se često bave umetničkim aktivnostima, imaju 31% manji rizik od smrti, dok je 14% rizika za one koji odlaze u muzej ili na koncerte samo jednom ili dva puta godišnje.
U obzir su uzeti i neki drugi faktori poput demografije, socijalnog i ekonomskog statusa, zdravlja i bračnog statusa, ali naučnici nisu pronašli nikakvu vezu između njih i rezultata.

Umetnost smanjuje stres

Iako je ovo samo opservaciona studija i ne može nam pokazati zašto upravo kulturno obogaćeni život može pomoći ljudima da žive duže, mnogi naučnici veruju da umetnost može smanjiti stres, podstaći kreativnost i pružiti osećaj mira, i pomoći vam da imate svrhu u životu.
Prethodne studije su takođe otkrile pozitivne efekte umetnosti na fizičko blagostanje osobe, uključujući hroničnu bol, visok krvni pritisak, visok holesterol, kratkoću daha i neke druge simptome, piše sajt Brightside.

Umetnost produžava čovekov život, evo kako!

Middle World Worker
 
Napredne tehnologije otkrivaju..
Ispod Da Vinčijeve slike otkriven crtež Isusa Hrista
Ispod čuvene slike Leonarda da Vinčija „Bogorodica među stenama“, uz pomoć napredne
tehnologije otkriven je crtež Isusa Hrista.
Za otkrivanje su korišćeni skeneri visoke tehnologije, koji su uspeli da otkriju skrivene crteže
ispod čuvene slike.
EQMFkcYWAAEbzW9.jpg

Otkrivanje ovakvih skrivenih crteža postalo je moguće tek nedavno, zahvaljujući naprednoj
tehnologiji skeniranja, prenosi „San“.
Prošle godine, uz pomoć infracrvenog svetla, otkrivena je druga skica Bogorodice. Koristeći
napredni oblik rendgenskog snimanja, sada je pronađena nova skica — na njoj je anđeo koji
drži bebu koja predstavlja Hrista.
„Bilo je to kao traženje igle u plastu sena, ali kada smo napokon otkrili krila i glavu…
Sjajan osećaj“, rekao je profesor Pjerluiđi Dragoti sa Imperijalnog koledža u Londonu.
EQMByWMW4AACQfv.jpg

Hristos se nalazi u donjem desnom uglu slike, ali ljudskom oku je potpuno nevidljiv. Moguće
ga je videti samo zahvaljujući makro-rendgenskoj fluorescenciji. Pomoću nje se aktiviraju
hemijski elementi unutar boja, koji omogućavaju uočavanje.
U ovom slučaju, otkriveno je dovoljno cinka — što znači da se cink sigurno koristio za izradu crteža.
izvor- Krstarica (Sputnjik)
1367661
 
ancient-egyptian-painters-palette-3.jpg

Slikarska paleta ispisana imenom Amenhotep III, ca. 1390-1352 pne (Foto: Metropolitanski muzej umetnosti
[Public Domain])

Hiljadama godina pre drevnog Rimskog carstva, severnoafrička civilizacija drevnog Egipta prednjačila je na polju umetnosti, arhitekture i inženjerstva. Mnoge njihove sačuvane kreacije i danas se mogu videti u muzejima širom sveta. Pored skulptura, nakita i pokrivala za glavu, mogu se pogledati i neki svakodnevni predmeti. Muzej umetnosti Metropolitan čuva prekrasnu slikarsku paletu koja datira iz 1390.-1352. Pne.
Na Paleti se nalaze originalni ostaci pigmenta
 
4038ce483bba2ed97c862a950d2b93d6_L.jpg

Indijski kraljevi su obično vozili kočiju na čelu svoje vojske, a vladar kraljevine Paurave u
današnjem Pandžabu, kralj Porus je jahao svog omiljenog ratnog slona. Starogrčki istoričari
su tvrdili da je kralj Porus bio visok i zato je bilo prikladno da jaše slona, Plutarh je pisao
da je bio visok 190,5 santimetara, a Arijan i Diodorije Sikulije da je bio visok 228 santimetara.
Kralj Porus i njegov slon su bili vrlo vezani, o čemu svedoči jedna scena iz bitke kod
Hidaspa 326. godine pre nove ere, koja je bila konačna prekretnica u osvajanjima
Aleksandra Velikog.
 
SRETEN STOJANOVIĆ — Spomenik Đorđu Petroviću
Sreten_Stojanovic_-_Spomenik_vozdu_Djordju_Petrovicu_Beograd,_1979.jpg

Sreten Stojanović - Spomenik voždu Djordju Petroviću-Beograd,1979

U intervju-u za "Politiku", 26.12.2006. godine, Dejan Medaković je podsetio čitaoce i na,
kako kaže, tužnu priču o podizanju spomenika Karađorđu u Beogradu
.

"Bistu je izlio vajar Sreten Stojanović, ali tada za vladu nije bilo oportuno da postavi izliveni
spomenik Đorđu Petroviću i on je dugo bio zakopan u uglju, u dvorištu livnice, pa su se
Crnogorci snašli i voždu postavili spomenik u Podgorici, pre Beograđana.
Onda se neko setio da, ipak, nema smisla da Crnogorci pre Beograda podignu spomenik
Karađorđu i junaci iz Skupštine grada su se ohrabrili, pa je spomenik iskopan iz uglja i
postavljen u Beogradu. Kao što Latini kažu da knjige imaju svoju sudbinu, ja bih dodao da
i spomenici imaju svoju sudbinu. Tako je sudbina htela da se Karađorđevo vaskrsenje iz
uglja obavi zahvaljujući braći iz Crne Gore."
 
Ljubav prema mačkama - Leonardo da Vinči
images.jpg


Smatra se da je Leonardo jako voleo životinje: "Doći će vreme kada će ljudi poput mene
na ubijanje životinja početi da gledaju kao što sada gledaju na ubijanje ljudi."
Prema jednoj priči, kupovao je ptice na lokalnoj tržnici i zatim ih iz kaveza puštao na slobodu.
Naročito se divio mačkama, koje se pojavljuju i na mnogim njegovim skicama.
Među njegovim rukopisima postoji nekoliko stranica koje su u potpunosti posvećene
studijama mačaka, na kojima su istaknute njihove razne karakteristike, položaji i navike.
Te skice su živopisne i otkrivaju nam istinsku naklonost koju je osećao prema toj životinjskoj
vrsti.Od sredine do kraja sedamdesetih godina petnaestog veka Leonardo je radio na jednom
nizu različitih studija na temu Bogorodice i Hrista, sa mačkom. Prvo se smatralo da na osnovu
tih početnih studija nije izradio slike. Međutim, nedavno je otkriveno da je upravo Leonardo
autor slike "Bogorodica s mačkom" koja se nalazi u kolekciji industrijalca Karla Naje u
italijanskom gradu Savona.
 
Egon Šile - Autoportret sa fizalisom
5fe2f9f6d8f85488c067d0896730e0f7_M.jpg

Egon Šile je, posle Rembranta van Rajna, umetnik koji je najviše portretisao samog sebe.
Naslikao je preko sto autoportreta. Svoj najpoznatiji Autoportret sa fizalisom je naslikao
1912. godine, tokom perioda kada je bio izuzetno produktivan i njegov ekspresionistički
stil slikanja postao nešto smireniji i realističniji. Slika je zamišljena kao pandan njegovom
istovremeno naslikanom portretu Valija Nojcila, što objašnjava izrazito asimetričnu kompoziciju.
Danas se ova slika nalazi u muzeju Leopold u Beču
 
Rafaelov učitelj je bio majstor rane renesanse
Sa 17 godina, Rafaelo je već posedovao dovoljno veštine da otvori svoju radionicu.
U to vreme, međutim, praksa je bila da mladi slikari prvo neko vreme rade za priznate
starije slikare. Iz tog razloga, on se 1498. preselio u Peruđu, gde je naredne dve godine
radio za najpoznatijeg slikara u ovom gradu, Pjetra Peruđina. Zanimljivo je da je upravo
Peruđino dobio zadatak od pape Julija II da oslika sobe u Vatikanu, ali je na kraju ipak
morao da prepusti ovaj posao svom učeniku, čiji je stil papa više preferirao.
files.jpg


Mikelanđelo je bio njegov veliki rival

U trenutku kada je Rafaelo stigao u Rim 1508, Mikelanđelo je već tri godine radio
za papu Julija II. Mladi slikar je radio na svojim čuvenim freskama u Vatikanu u
isto vreme kada je Mikelanđelo oslikavao plafon Sikstinske kapele. To je izazvalo
veliki rivalitet između ova dva umetnika. Mikelanđelo nije bio oduševljen što njegov
mlađi kolega dobija toliko priznanja za svoju slikarsku tehniku i smatrao je da on
kopira njegov stil. Zanimljivo je da je Rafaelo naslikao Mikelanđela na svojoj čuvenoj
fresci Atinska škola.
 
Najskuplji slikar današnjice
Gerhard Rihter je rođen u Kelnu pre 76 godina. Nema živog slikara na svetu, i to već godinama –
čije su slike skuplje od njegovih. U muzeju Ludvig u rodnom Kelnu u toku je izložba 40 Rihterovih apstraktnih slika.
3334499_4.jpg

10,5 miliona za sliku

Na međunarodnom tržištu umetničkim delima stvarno se događaju najčudnije stvari,
bar kada se radi o Rihteru. On naime važi za najskupljeg umetnika današnjice.
Njegova slika „Sveća“ u februaru je prodata na aukciji za preko deset i po miliona evra.

„To ludilo se pre svega širi na sekundarnim tržištima, dakle na aukcijama tamo gde se
umetnošću trguje kao akcijama. Za samog umetnika je to marginalno. On sigurno ne
stoji pred platnom i misli da upravo radi na delu koje će koštati pola miliona ili milion evra.“
Možda Rihterovu umetnost i nije neophodno interpretirati do detalja. Jer, evo šta je sam
umetnik izjavio, prošle godine povodom otkrivanja čuvenog novog vitraža prozora na
kelnskoj katedrali.

Tako je - kako je

„Najbolje izgleda tako kako jeste.“

To malo podseća na Rihterovog zemljaka Lajbnica koji je za ovaj naš svet rekao da je
najbolji mogući svet. Tako je kako je – da je moglo biti bolje, bilo bi.
 
Novalis - Da li možda takt odgovara figuri a zvuk boji?
3ca7c4b5d355560c1c45165bfab0f72f_L.jpg

- Slikarstvo i crtačka umetnost sve prevode u površine i površinske pojave, muzika sve
prevodi u pokrete, poezija sve u reči i jezičke oznake.
- Poezija u strožem smislu izgleda gotovo kao posredna umetnost između likovnih
i muzičkih umetnosti. Da li možda takt odgovara figuri a zvuk boji?
- Kao što slikar gleda vidljive predmete sasvim drukčijim očima no običan čovek - tako i pesnik doživljava događaje spoljašnjeg i unutrašnjeg sveta na način sasvim različit od načina običnog
čoveka. Ali nigde kao u muzici ne pada više u oči da je samo duh ono što poetizuje predmete, promene materije, i da ono što je lepo, predmet umetnosti, nama nije dato niti leži već gotovo u pojavama. Svi zvuci koje stvara priroda grubi su i bez duha - samo se muzikalnoj duši često čini
da su šumorenja lišća, zviždanje vetra, pesma slavuja, žubor potoka melodični i značajni.
Muzičar iz sebe uzima biće svoje umetnosti - ne može biti izložen ni najmanjem podozrenju da
nešto podražava. Izgleda da vidljiva priroda svuda obavlja prethodni posao za slikara, da je u potpunosti njegov nedostižan uzor. Ali umetnost slikara je zapravo toliko nezavisna, toliko nastala sasvim a priori, koliko i umetnost muzičara. Slikar se samo služi beskrajno težim jezikom znakova
no muzičar, slikar zapravo slika okom. Njegova umetnost je umetnost pravilnog i lepog gledanja. Gledanje je ovde sasvim aktivno, potpuno tvoračka delatnost. Njegova slika je samo njegova šifra, njegov izraz, njegovo oruđe reprodukcije. Sa ovom veštačkom šifrom treba porediti notu. Raznoliko kretanje prstiju, peta i usta mogao bi muzičar još pre da suprotstavi slikarevoj slici. Muzičar zapravo takođe aktivno sluša. On sluša iz sebe.
Iz dela Fragmenti
 
O liniji
2a14beb1aee2d71c6fecb12f25c690f7_L.jpg

Albreht Direr
Linija i njen pojam se objašnjavaju sa aspekta različitih nauka. U geometriji linija se određuje
kao putanja kojom se tačka kreće kroz prostor, ili pak kao bezbroj tačaka u prostoru koje su međusobno povezane. Estetika pokušava da objasni lepotu linija. Po Aristotelu se kao lepa
doživljava ona linija koja je podeljena tako da se čitava linija odnosi prema većem delu kao
veći deo linije prema manjem delu. Psihologija pokušava da objasni pojam linije u odnosu
na estetski doživljaj kod ljudi i značaj razvoja linija u crtežu za psihofizički razvoj čoveka.
Pedagogija i didaktika pokušavaju da objasne pojam linije vezujući je za crtež i vaspitno-
obrazovne ciljeve koji se ostvaruju kroz likovno obrazovanje.
Liniju možemo odrediti i kao trag koji ostavlja tačka svojim kretanjem u prostoru. Takvo
određenje pojma linije možemo shvatiti kao nešto živo, sa zanimljivim ili dosadnim putem,
sa različitim osobinama, tokovima, karakterima, značenjem. Pojam linije se može odrediti
i kao potez, crta ili trag na površini registrovan različitim likovnim materijalima i tehnikama.
Materijali koji ostavljaju linijski trag na nekoj površini mogu biti različiti. To može biti olovka,
flomaster, pero, hemijska olovka, ugljen, tuš-pero, tuš-kist. Pojam linije se može odrediti i
na nivou znaka. Onda linija može imati dva vida. Prvi vid je čulni. Tada se linija određuje
kao vizuelni nadražaj na očnoj mrežnjači. Drugi vid je čulno-izvođački i onda se linija
određuje kao likovni trag koji ostavlja neki materijal u skladu sa vlastitim karakteristikama.
 
Umetnost u doba korone: Veliki pad vrednosti
"fizičkih" umetničkih dela


Izbijanje pandemije i zatvaranje (lockdown) kao zaštitna mera protiv zaraze doveli su,
sa jedne strane do rasta onlajn konzumiranja umetnosti kroz virtuelne posete muzejima
ili galerijama, ali je isto tako zabeležen ogroman pad vrednosti umetničkih dela,
rečeno je u uvodu tribine koju su organizovali Koncept9, Knjižara Beopolis i Dom omladine.

Zahvaljujući pandemiji, desio se „digitalni obrt“, situacija u kojoj raste tražnja za digitalnim
delima i onlajn konzumacijom umetnosti.

„Svet umetnosti je surov i inače, a u ovoj situaciji mnogi neće moći da participiraju“, ocenila je nezavisna kustoskinja Maja Ćirić, koja je nabrojala sa čime se sve po prvi put susrela tokom pandemije.

„Po prvi put sam radila kao kustos ‘na daljinu’, napravila sa kolegama izložbu u virtuelnom
prostoru i organizovala i izvodila virtuelne obilaske postavke“, rekla je Ćirić.

Sa druge strane, multimedijalni umetnik Igor Simić primećuje da, kada je reč o umetničkom
tržištu, postoji paradoks koji prati potražnju za digitalnim delima.

„Bavim se digitalnom umetnošću, ali i video igricama, gde sam naučio da na kraju uvek
moram da napravim neku fizičku ‘igračku’ iz igrice da bi konzument imao šta da kupi.
Verujem će ta ‘fizička’ veza sa digitalnim delom morati da postoji, jednostavno zato što čak i kolekcionari digitalne umetnosti na kraju krajeva žele da ‘nešto stave na zid'“, rekao je Simić.
Izvor N1
 
Paul Kle
Bio je nemačko-švajcarski slikar, član umetničke grupe Plavi jahač.
Na njegovo stvaralaštvo uticalo je nekoliko pravica savremene umetnosti: ekspresionizam,
kubizam i nadrealizam.

Paul-Klee-Marked-man-1935-146-Kunstsammlung-Nordrhein-Westfalen-Duesseldorf_Q320.jpg


Tokom proteklih godina života, Kle je pretrpeo užasne simptome skleroderme, autoimunog
oboljenja koje napada kožu i neke unutrašnje organe poput pluća, bubrega i srca.
To je progresivno stanje u kojem imuni sistem napada zdravo tkivo, izazivajući rigidnost.
U svojoj skici nazvanoj “Suddenli Rigid” (1940) Kle prikazuje čvrstu figuru bez vidljivih ekstremiteta, što upućuje na brz napredak njegove bolesti.
 
Опште позната чињеница је да је барок као сликарски правац настао у Италији.затим у Француској - дакле на западу.
Мање познато, а занимљиво је да је у српско сликарство барок ушао са југа и истока, а не са запада. Са југа преко Грчке нам је стигао утицај такозваног Левантинског барока

34_8.jpg


А из Русије, са истока кроз руски барок

f9c2af1970130ea2.jpg
 
Ernst_Loplop_introduces_Loplop.JPG

Pojava Loplopa, alter ega u Max Ernstovom surealističkom stvaralaštvu je meni lično, možda najinteresantnija kao dokaz njegovog ličnog, političkog i esteskog odbijanja patrijarhalnog autoriteta.
Ernstovo priznanje o 'voljno provociranim halucinacijama', Loplop kao posmatrač u ravnodušnom okruženju haosa, neispunjenih očekivanja savremenog društva, učvršćuju Ernsta kao čuvara mašte protiv lažnih, populističkih formi saznanja.
Za ostalo se možemo obratiti Frojdu, ali ubeđen sam da nam je Loplop itekako potreban danas više nego ikada.

e5e5fd5688cb802c4415f92dcee67966.jpg

1617130269042.jpeg
ernst-fireside-angel-1937.jpg
 
Jedna zanimljivost koju sam upravo pokupio na netu...
Stiglo je proleće, a to je idealno godišnje doba za posetu Firenci.
Na desetak kilometara severno od grada u neposrednoj blizini Vile di Pratolino nalazi se ovaj džin od 35 metara kojeg bi bilo u redu posetiti i upoznati. Tu je još od 16 veka, predstavlja boga planine, prikladnog imena Apenino.

:tambalamba:

Exznot4XIAIpiC8
 
Jedna zanimljivost koju sam upravo pokupio na netu...
Stiglo je proleće, a to je idealno godišnje doba za posetu Firenci.
Na desetak kilometara severno od grada u neposrednoj blizini Vile di Pratolino nalazi se ovaj džin od 35 metara kojeg bi bilo u redu posetiti i upoznati. Tu je još od 16 veka, predstavlja boga planine, prikladnog imena Apenino.

:tambalamba:

Exznot4XIAIpiC8
Nisam imala pojma da je to toliko stara statua.Znam je viđala sam je po netu,ali nikad se nisam zapitala..ko je autor ili nešto o toj statui.:)
 
lucyartsy-1024x683.jpg

Mnogi ljudi to ne znaju, ali glumica Lucy Liu nije samo Charlies Angel ili marljiva pravnica u američkoj komediji Ally McBeal - ona je i ozbiljna umetnica. Ovih dana provodi više vremena
u svom umetničkom studiju nego u filmskom studiju. Ima impresivan portfolio radova koji
uključuje izložbe u galeriji od livenog gvožđa, purpurnoj galeriji LA-a i radove izložene u Nacionalnom muzeju Singapura.
 
43247b3b09313b3df18c7f725f777e75_M.jpg

Mačka se najpre pojavljuje u egipatskom slikarstvu i reljefu na kraju Starog kraljevstva oko
2300. godine pre nove ere, a zatim i na skulpturama. Najraniji poznati trodimenzionalni
prikaz životinje u egipatskoj umetnosti je Kozmetička posuda u obliku mačke iz oko
1990-1900. godine pre nove ere koja pripada periodu dinastije Srednjeg kraljevstva.
Ona se danas nalazi u muzeju umetnosti Metropoliten u Njujorku.
 

Back
Top