Manga Hilux
Stara legenda
- Poruka
- 82.495
Počeo je novi El Ninjo: Da li će 2024. zaista biti najtoplija godina do sada?
Medijima širom svijeta šire se strahovi i upozorenja za narednu godinu. Dr Vladimir Đurđević nudi pogled iz struke: šta za sada znamo o ovogodišnjem El Ninju, i šta možemo da očekujemo?
Prije nekoliko dana, 8. juna, američka NOAA (Nacionalna administracija za okeane i atmosferu) objavila je da je počeo novi El Ninjo. Očekuje se da će ovaj fenomen dostići svoj vrhunac tokom zime 2023/24, što za posledicu može imati globalno rekordno toplu 2024. godinu, prenosi KIlima 101.
Slabljenje monsuna, kiše na jugozapadu SAD, suše u Aziji i Australiji: mediji širom svijeta već danima najavljuju potencijalne katastrofalne posljedice ovog poznatog planetarnog fenomena. Da li ima razloga za paniku?
Sa svog dalekog izvorišta u tropskim vodama Pacifika, El Ninjo je periodična pojava koja ima moć da izazove katastrofalne posljedice i ekstremne vremenske događaje, sa štetom koja se ponekad mjeri i u stotinama milijardi dolara. Na još širem planu, El Ninjo svakih nekoliko godina zagrijava čitavu planetu, pospješujući antropogene klimatske promjene.
Ali u ovom trenutku, sve to zavisi od toga kako će se u narednim mjesecima kretati temperatura vode u Pacifiku. Mada je još uvijek rano da se predvidi tačna priroda ovogodišnjeg El Ninja, a kamoli njegove posljedice naredne godine, određene odgovore može da nam ponudi statistika. Evo šta trenutno kažu modeli NOAA koji se bave prognoziranjem El Ninja:
84 odsto da ovogodišnji El Ninjo bude makar umjeren
56 odsto da ovogodišnji El Ninjo bude makar jak
25 odsto da ovogodišnji El Ninjo bude veoma jak
Da bismo razumjeli šta tačno znače ove prognoze, treba da napravimo jedan korak unazad.
Jačina El Ninja mjeri se promjenama u temperaturi vode tropskog Pacifika
El Ninjo je naziv za topli period u jednom velikom, cikličnom procesu koji se već hiljadama godina ponavlja u tropskim vodama Pacifika, a koji se zove El Ninjo – južna oscilacija (ENSO).
Naime, na svake dvije do sedam godina, vode ovog dijela Tihog okeana prolaze kroz jedan cijeli ciklus postepenog zagrevanja i hlađenja. El Ninjo i njegov pandan La Ninja predstavljaju toplu, odnosno hladnu krajnost ovog ciklusa.
Pošto su u pitanju procesi dugog trajanja i velike skale, oni se ne mjere dnevnim, pa ni nedjeljnim ili mjesečnim promjenama, već tromjesečno: u toku ovih oscilacija, prosječne tromjesečne temperature vode odstupaju oko 0,5 do 2°C Celzijusa od dugoročnog, tridesetogodišnjeg prosjeka, u zavisnosti od snage El Ninja i La Ninje.
Mada je ENSO jedan temeljno istražen fenomen, dovoljno konzistentan i grubo rečeno trom da se na osnovu njega mogu praviti sezonske prognoze vremena u raznim krajevima svijeta, on je još uvijek jednim dijelom nepoznat. Primjera radi, iako ove promjene u temperaturi vode prate i velike promjene u atmosferi, za sada nije jasno koji je proces tu uzrok, a koji posljedica – da li atmosfera najprije uzrokuje promjene u vodi, ili obrnuto?
Najtoplijoj ikada izmjerenoj godini (2016) pomogao je najjači do sada izmjereni El Ninjo
El Ninjo, koji najčešće traje nekoliko mjeseci i svoj vrhunac doživljava negdje oko Nove godine, ima dalekosežne posljedice. Novonastali topli vazduh se kreće i ulazi u različite globalne atmosferske cirkulacije, i primjera radi, kretanjem ka istoku donosi vlažnije vrijeme i padavine u inače sušne krajeve jugozapadnog SAD.
Ali nisu u pitanju (samo) dobrodošle promjene u vremenu. Atmosferske promjene dovode do pojave različitih ekstremnih događaja, čija se šteta prilikom nekih ranijih pojava El Ninja mjerila u stotinama milijardi dolara.
Međutim, El Ninjo je možda i najpoznatiji po tome što je u pitanju fenomen toliko džinovskih proporcija da utiče na klimu cjelokupne planete – i ostavlja vidan trag na izmjerene prosječne globalne temperature tokom svojih aktivnih godina.
Najjači izmjereni El Ninjo do sada, koji se dogodio 2015/16. godine kada je porast temperature vode dostigao 2,6°C, pomogao je da 2016. bude najtoplija do danas izmjerena godina.
Od 1950. godine, El Ninjo je samo tri puta prevazišao granicu od dva stepena Celzijusa (veoma jak): 2015/16, zatim 1997/98. i 1982/83. godine. Pored toga, još samo pet puta je prešao granicu od 1,5 °C (jak El Ninjo), od ukupno dvadesetak ovakvih fenomena zabilježenih od 1950. do danas.
Ove godine, prognoze kažu da je 56 odsto šanse da pređe prag od 1,5 °C, tj. da bude jak El Ninjo, i to bi bio prvi put od 2016. godine. Ukoliko se to dogodi, sasvim je moguće da će 2024. na globalnom nivou biti najtoplija do sada.
Ukoliko ovogodišnji El Ninjo bude jači od 2 °C, za šta je šansa trenutno 25 odsto, otvara se i mogućnost da ćemo doživjeti scenario na koji bismo u „normalnim” okolnostima čekali još godinama: da se povećanje prosječne globalne temperature (privremeno) približi brojki od 1,5 °C u odnosu na predindustrijski period.
Međutim, treba još uvijek biti oprezan sa tako konkretnim predviđanjima. Još uvijek ne možemo da znamo na kojoj će se brojci zaustaviti ovogodišnje zagrijavanje pacifičkih voda.
I mada se posljedice El Ninja mogu sa relativnom sigurnošću predvidjeti u različitim krajevima svijeta – Evropa, i Srbija sa njom, ipak su predaleko za tako nešto. To ne znači da mi nećemo osetiti posljedice ovog i budućih El Ninja – već samo da su atmosferske promjene toliko kompleksne, i toliko je lokalnih prilika sa kojima interaguju na svom putu do nas, da ne možemo da kažemo kako ćemo tačno osjetiti El Ninjo.
U međuvremenu, El Ninjo ostaje odličan pokazatelj činjenice da se klimatske promjene ne odvijaju izolovano. U nekom ranijem vremenu, jaki ili veoma jaki El Ninjo doveo bi do natprosječno tople godine, ili par godina – i to bi otrpilike bilo to.
Ali danas, u svijetlu klimatskih promjena, posljedice ovih procesa se međusobno sabiraju, pa nas potencijalno čekaju uslovi koji su prije samo par decenija bili nezamislivi.
Rješenje je jednostavno – kada bismo smanjili emisije i obuzdali klimatske promjene, manje bismo se i plašili prirodnih, hiljadama godina starih fenomena kao što je El Ninjo.
izvor CDM N1
