Norveška jedna od najzaduženijih nacija na svetu

udarnicki

Aktivan član
Poruka
1.125

salter.jpg

BANKARSKA OMČA OKO VRATA - EVROPSKA ZEMLJA GRCA U KREDITIMA! Građani prosečno duguju 74.000€, a broj samoubistava raste!!!​

Izvor: https://mondo.rs/Info/Svet/amp/a1579982/Norvezani-grcaju-u-kreditima.html

Uprkos rastućoj pandemiji virusa korona, stalnim zatvaranjima i restrikcijama, norveška privreda nikad nije stajala bolje. Izvoz ubrzano raste, naročito energenata, nafte, struje i gasa, za kojima ponajviše vape na Starom kontinentu. Istovremeno, ogromni norveški suficit dopunjuju i proizvodi tradicionalno traženi širom sveta metali i riba, popularni losos, a poslednjih meseci znatno je povećan i izvoz električne energije.

Možda zvuči paradoksalno, ali je neumitna činjenica da gotovo sve bogatstvo kojim raspolaže Norveška duguje majci prirodi i ono uglavnom potiče iz dubine mora i okeana.

Dok se u državnom kraljevskom trezoru novac presipa i kipi od suficita, dobar deo populacije grca pod bremenom dugova prema bankama.
Statistika, ta surova, često i nepravedna, ali mora se priznati pouzdana i egzaktna nauka, kaže da celokupna norveška populacija trenutno duguje bankama oko 4.000 milijardi kruna (oko 400 milijardi evra). Prevedeno s kolektivnog duga na zaduženja po glavi stanovnika, statistika pokazuje da svakom Norvežaninu, u proseku, kao bankarska omča oko vrata, visi dug od 74.000 evra, odnosno nešto više od 740,000 ovdašnjih kruna. Bilo da je reč ostambenim, potrošačkim, kreditima za kupovinu automobila, brodova, čamaca, vikendica ili za pokriće kreditnih bankarskih kartica.


Dug norveških građana u kontinuitetu raste još od osamdesetih godina. Samo u poslednjih pet godina zajednički dug porastao je sa tri na četiri hiljade milijardi kruna, navodi Kristijan Pope istraživač za potrošnju sa Univerziteta Metropoliten u Oslu, uz upozorenje da to Norvežane čini jednom od najzaduženijih nacija u svetu. U Skandinaviji su samo Danci veći dužnici prema finansijskim institucijama. Kristijan Pope posebno naglašava podatak da se veliki deo Mladih parova zadužio "ne samo do krova, već i do dimnjaka". Nije tajna, niti se time otkriva topla voda, da krediti s pratećim i uglavnom pretećim kamatama, direktno izazivaju psihičke teškoće kod dužnika i mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema i oboljenja.

Ljudi od iskustva, stručnjaci, skloni su da uspostave paralelu: razvod i bračni brodolom mogu da budu težak izazov za psihičko stanje i zdravlje supružnika. Gubitak posla ili osećanje izvesnog siromaštva mogu da nagrizaju, izjedaju ili slabe čovekovu psihu. Ali, ukazuju studije, dug koji neumitno raste, a koji čovek nema odakle i ne može da vrati, nešto je najopasnije, najstrašnije što može da ga snađe u životu. Uz sve to ide i sramota. U Norveškoj broj ljudi koji podignu ruku na sebe varira od 600 do 700 godišnje, što je više od šest puta u odnosu na broj nastradalih u saobraćajnim nesrećama ili broj žena koji izgube bitku protiv raka dojke.

"Rizik od samoubistava u Norveškoj zbog bankarskih dugova sličan je kao i u Švedskoj. Studije takođe pokazuju da dugovanja izazivaju blaže oblike psihičkih smetnji, kao što su depresija osećaj stigmatizacije, ali što je dug veći, to može da izazove teže psihičke bolesti, pa čak i da dovede do fatalnog ishoda. Svaki dug opterećuje sve ljude, ali ako posmatramo posebne grupe, dužnici ili klijenti sa simptomima ADHD bolesti (hiperaktivni poremećaj, hiperaktivnost) su najrizičnija grupa koja može da pribegne suicidu", tvrdi Arne Holte, profesor emeritus psihologije zdravlja na Univerzitetu u Oslu.
Iako su kamate u Norveškoj niske i stabilne, eksperti se slažu da su za zdravlje i sudbinu klijenata najopasniji potrošački i krediti za korišćenje kreditnih kartica (master, dajners...), koje bankari u žargonu zovu nesigurni ili dugovi bez pokrića.

___________________________________

Aleksandar Vučić se isto tako vodi logikom da nije važno koliko je Srbija zadužena kod međunarodnih kreditora pošto jelte "korača krupnim koracima ka tome da bude bogata i prospritetna"..z:hi:Pa da, 'oće to...lepo uđeš u banku i uzmeš keš koliko ti treba... doduše ne gine ti na kraju bankrot (gubitak celokupne imovine) i samoubistvo... Čudi me da su se naši novinari uošte usudili da pišu o stanju u Norveškoj i Švedskoj... Do sad je to bila zabranjena tema...
Ovo je jedna od najjačih kritika skandinavskog socijalizma (kapitalizma u praksi) koju sam skoro pročitao! Nagraditi autora teksta!
 
Сећам се случаја из Канаде, негде 2001 године. Наши људи, избеглице, школовани, стручни, нашли посао, одлично плаћен и одмах ушли у кредите, кућа, аутомобили, намештај. Двоје деце школског узраста и рекло би се живот из снова.
Муж остао без посла а женина плата није могла да покрије трошкове и нису платили рату кредита. И ту је кренуо проблем који се завршио самоубиаством мужа. После смо сабирали новац да помогнемо удовици и деци.
Све у свему, проценат независних људи, без кредита, готово је занеммарљив!
 

salter.jpg

BANKARSKA OMČA OKO VRATA - EVROPSKA ZEMLJA GRCA U KREDITIMA! Građani prosečno duguju 74.000€, a broj samoubistava raste!!!​

_

Aleksandar Vučić se isto tako vodi logikom da nije važno koliko je Srbija zadužena kod međunarodnih kreditora pošto jelte "korača krupnim koracima ka tome da bude bogata i prospritetna"..z:hi:Pa da, 'oće to...lepo uđeš u banku i uzmeš keš koliko ti treba... doduše ne gine ti na kraju bankrot (gubitak celokupne imovine) i samoubistvo... Čudi me da su se naši novinari uošte usudili da pišu o stanju u Norveškoj i Švedskoj... Do sad je to bila zabranjena tema...
Ovo je jedna od najjačih kritika skandinavskog socijalizma (kapitalizma u praksi) koju sam skoro pročitao! Nagraditi autora teksta!
Tih statistika ima i na Vikipediji, koga zanima moze da vidi da ovaj novinar nije naveo najzaduzeniju zemlju
po imenu Svajcarska, Norveska je tu na trecem mestu, a tu je negde i Luksemburg.

74.000 duga u ovim zemljama i nisu neke pare. Uglavnom su najzaduzeniji gradjani u Svajcarskoj, Irskoj,
Danskoj, Holandiji, Finskoj, Kanadi, Svedskoj, Australiji, Juznoj Koreji, a to su sve bogate zemlje sa valutom
koja je cvrsta, i radnim mestima koja se odlicno placaju.
 
Tih statistika ima i na Vikipediji, koga zanima moze da vidi da ovaj novinar nije naveo najzaduzeniju zemlju
po imenu Svajcarska, Norveska je tu na trecem mestu, a tu je negde i Luksemburg.

74.000 duga u ovim zemljama i nisu neke pare. Uglavnom su najzaduzeniji gradjani u Svajcarskoj, Irskoj,
Danskoj, Holandiji, Finskoj, Kanadi, Svedskoj, Australiji, Juznoj Koreji, a to su sve bogate zemlje sa valutom
koja je cvrsta, i radnim mestima koja se odlicno placaju.
Па чему онда дугови?
Има она стара изрека, дуг зао друг.
P.S. Сад тек видим, ниси више модератор?
Коначно нешто ново и боље на крстарици!
 
Па чему онда дугови?
Има она стара изрека, дуг зао друг.
Uglavnom su nekretnine, hipoteke, kako da dodjes do stana, kuce ako ne uzmes kredit koji otplacujes
20 godina, ali znas da mozes da ga vratis. Otplata kredita uglavnom je identicna visini stanarine koju mesecno
placas.
Zanimljivo je da u prvih 10 nema Nemacke, Francuske, Spanije, Italije, a po meni je to znak da su
tu gradjani malo nesigurniji.
Najmanje ( u Evropi) zaduzena je Madjarska.
 

salter.jpg

BANKARSKA OMČA OKO VRATA - EVROPSKA ZEMLJA GRCA U KREDITIMA! Građani prosečno duguju 74.000€, a broj samoubistava raste!!!​

Izvor: https://mondo.rs/Info/Svet/amp/a1579982/Norvezani-grcaju-u-kreditima.html

Uprkos rastućoj pandemiji virusa korona, stalnim zatvaranjima i restrikcijama, norveška privreda nikad nije stajala bolje. Izvoz ubrzano raste, naročito energenata, nafte, struje i gasa, za kojima ponajviše vape na Starom kontinentu. Istovremeno, ogromni norveški suficit dopunjuju i proizvodi tradicionalno traženi širom sveta metali i riba, popularni losos, a poslednjih meseci znatno je povećan i izvoz električne energije.

Možda zvuči paradoksalno, ali je neumitna činjenica da gotovo sve bogatstvo kojim raspolaže Norveška duguje majci prirodi i ono uglavnom potiče iz dubine mora i okeana.

Dok se u državnom kraljevskom trezoru novac presipa i kipi od suficita, dobar deo populacije grca pod bremenom dugova prema bankama.
Statistika, ta surova, često i nepravedna, ali mora se priznati pouzdana i egzaktna nauka, kaže da celokupna norveška populacija trenutno duguje bankama oko 4.000 milijardi kruna (oko 400 milijardi evra). Prevedeno s kolektivnog duga na zaduženja po glavi stanovnika, statistika pokazuje da svakom Norvežaninu, u proseku, kao bankarska omča oko vrata, visi dug od 74.000 evra, odnosno nešto više od 740,000 ovdašnjih kruna. Bilo da je reč ostambenim, potrošačkim, kreditima za kupovinu automobila, brodova, čamaca, vikendica ili za pokriće kreditnih bankarskih kartica.


Dug norveških građana u kontinuitetu raste još od osamdesetih godina. Samo u poslednjih pet godina zajednički dug porastao je sa tri na četiri hiljade milijardi kruna, navodi Kristijan Pope istraživač za potrošnju sa Univerziteta Metropoliten u Oslu, uz upozorenje da to Norvežane čini jednom od najzaduženijih nacija u svetu. U Skandinaviji su samo Danci veći dužnici prema finansijskim institucijama. Kristijan Pope posebno naglašava podatak da se veliki deo Mladih parova zadužio "ne samo do krova, već i do dimnjaka". Nije tajna, niti se time otkriva topla voda, da krediti s pratećim i uglavnom pretećim kamatama, direktno izazivaju psihičke teškoće kod dužnika i mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema i oboljenja.

Ljudi od iskustva, stručnjaci, skloni su da uspostave paralelu: razvod i bračni brodolom mogu da budu težak izazov za psihičko stanje i zdravlje supružnika. Gubitak posla ili osećanje izvesnog siromaštva mogu da nagrizaju, izjedaju ili slabe čovekovu psihu. Ali, ukazuju studije, dug koji neumitno raste, a koji čovek nema odakle i ne može da vrati, nešto je najopasnije, najstrašnije što može da ga snađe u životu. Uz sve to ide i sramota. U Norveškoj broj ljudi koji podignu ruku na sebe varira od 600 do 700 godišnje, što je više od šest puta u odnosu na broj nastradalih u saobraćajnim nesrećama ili broj žena koji izgube bitku protiv raka dojke.

"Rizik od samoubistava u Norveškoj zbog bankarskih dugova sličan je kao i u Švedskoj. Studije takođe pokazuju da dugovanja izazivaju blaže oblike psihičkih smetnji, kao što su depresija osećaj stigmatizacije, ali što je dug veći, to može da izazove teže psihičke bolesti, pa čak i da dovede do fatalnog ishoda. Svaki dug opterećuje sve ljude, ali ako posmatramo posebne grupe, dužnici ili klijenti sa simptomima ADHD bolesti (hiperaktivni poremećaj, hiperaktivnost) su najrizičnija grupa koja može da pribegne suicidu", tvrdi Arne Holte, profesor emeritus psihologije zdravlja na Univerzitetu u Oslu.
Iako su kamate u Norveškoj niske i stabilne, eksperti se slažu da su za zdravlje i sudbinu klijenata najopasniji potrošački i krediti za korišćenje kreditnih kartica (master, dajners...), koje bankari u žargonu zovu nesigurni ili dugovi bez pokrića.

___________________________________

Aleksandar Vučić se isto tako vodi logikom da nije važno koliko je Srbija zadužena kod međunarodnih kreditora pošto jelte "korača krupnim koracima ka tome da bude bogata i prospritetna"..z:hi:Pa da, 'oće to...lepo uđeš u banku i uzmeš keš koliko ti treba... doduše ne gine ti na kraju bankrot (gubitak celokupne imovine) i samoubistvo... Čudi me da su se naši novinari uošte usudili da pišu o stanju u Norveškoj i Švedskoj... Do sad je to bila zabranjena tema...
Ovo je jedna od najjačih kritika skandinavskog socijalizma (kapitalizma u praksi) koju sam skoro pročitao! Nagraditi autora teksta!
Ali Norvezanin moze i hoce da isplati pozajmicu koju je uzeo za novu Gajbu, i nece trpeti nikakvo proseravanje vlasti

Dok u Srbiji gradjani jedu savusavanovica za 20eura, kazu daj repete, kad nema leba, dobro je jesti i savusavanovica
 
Uglavnom su nekretnine, hipoteke, kako da dodjes do stana, kuce ako ne uzmes kredit koji otplacujes
20 godina, ali znas da mozes da ga vratis. Otplata kredita uglavnom je identicna visini stanarine koju mesecno
placas.
Zanimljivo je da u prvih 10 nema Nemacke, Francuske, Spanije, Italije, a po meni je to znak da su
tu gradjani malo nesigurniji.
Najmanje ( u Evropi) zaduzena je Madjarska.
То је систем!
Али то је друга прича коју људи неће или не могу да схвате.
У преводу, замка за наивне!
 

salter.jpg

BANKARSKA OMČA OKO VRATA - EVROPSKA ZEMLJA GRCA U KREDITIMA! Građani prosečno duguju 74.000€, a broj samoubistava raste!!!​

Izvor: https://mondo.rs/Info/Svet/amp/a1579982/Norvezani-grcaju-u-kreditima.html

Uprkos rastućoj pandemiji virusa korona, stalnim zatvaranjima i restrikcijama, norveška privreda nikad nije stajala bolje. Izvoz ubrzano raste, naročito energenata, nafte, struje i gasa, za kojima ponajviše vape na Starom kontinentu. Istovremeno, ogromni norveški suficit dopunjuju i proizvodi tradicionalno traženi širom sveta metali i riba, popularni losos, a poslednjih meseci znatno je povećan i izvoz električne energije.

Možda zvuči paradoksalno, ali je neumitna činjenica da gotovo sve bogatstvo kojim raspolaže Norveška duguje majci prirodi i ono uglavnom potiče iz dubine mora i okeana.

Dok se u državnom kraljevskom trezoru novac presipa i kipi od suficita, dobar deo populacije grca pod bremenom dugova prema bankama.
Statistika, ta surova, često i nepravedna, ali mora se priznati pouzdana i egzaktna nauka, kaže da celokupna norveška populacija trenutno duguje bankama oko 4.000 milijardi kruna (oko 400 milijardi evra). Prevedeno s kolektivnog duga na zaduženja po glavi stanovnika, statistika pokazuje da svakom Norvežaninu, u proseku, kao bankarska omča oko vrata, visi dug od 74.000 evra, odnosno nešto više od 740,000 ovdašnjih kruna. Bilo da je reč ostambenim, potrošačkim, kreditima za kupovinu automobila, brodova, čamaca, vikendica ili za pokriće kreditnih bankarskih kartica.


Dug norveških građana u kontinuitetu raste još od osamdesetih godina. Samo u poslednjih pet godina zajednički dug porastao je sa tri na četiri hiljade milijardi kruna, navodi Kristijan Pope istraživač za potrošnju sa Univerziteta Metropoliten u Oslu, uz upozorenje da to Norvežane čini jednom od najzaduženijih nacija u svetu. U Skandinaviji su samo Danci veći dužnici prema finansijskim institucijama. Kristijan Pope posebno naglašava podatak da se veliki deo Mladih parova zadužio "ne samo do krova, već i do dimnjaka". Nije tajna, niti se time otkriva topla voda, da krediti s pratećim i uglavnom pretećim kamatama, direktno izazivaju psihičke teškoće kod dužnika i mogu da dovedu do ozbiljnih zdravstvenih problema i oboljenja.

Ljudi od iskustva, stručnjaci, skloni su da uspostave paralelu: razvod i bračni brodolom mogu da budu težak izazov za psihičko stanje i zdravlje supružnika. Gubitak posla ili osećanje izvesnog siromaštva mogu da nagrizaju, izjedaju ili slabe čovekovu psihu. Ali, ukazuju studije, dug koji neumitno raste, a koji čovek nema odakle i ne može da vrati, nešto je najopasnije, najstrašnije što može da ga snađe u životu. Uz sve to ide i sramota. U Norveškoj broj ljudi koji podignu ruku na sebe varira od 600 do 700 godišnje, što je više od šest puta u odnosu na broj nastradalih u saobraćajnim nesrećama ili broj žena koji izgube bitku protiv raka dojke.

"Rizik od samoubistava u Norveškoj zbog bankarskih dugova sličan je kao i u Švedskoj. Studije takođe pokazuju da dugovanja izazivaju blaže oblike psihičkih smetnji, kao što su depresija osećaj stigmatizacije, ali što je dug veći, to može da izazove teže psihičke bolesti, pa čak i da dovede do fatalnog ishoda. Svaki dug opterećuje sve ljude, ali ako posmatramo posebne grupe, dužnici ili klijenti sa simptomima ADHD bolesti (hiperaktivni poremećaj, hiperaktivnost) su najrizičnija grupa koja može da pribegne suicidu", tvrdi Arne Holte, profesor emeritus psihologije zdravlja na Univerzitetu u Oslu.
Iako su kamate u Norveškoj niske i stabilne, eksperti se slažu da su za zdravlje i sudbinu klijenata najopasniji potrošački i krediti za korišćenje kreditnih kartica (master, dajners...), koje bankari u žargonu zovu nesigurni ili dugovi bez pokrića.

___________________________________

Aleksandar Vučić se isto tako vodi logikom da nije važno koliko je Srbija zadužena kod međunarodnih kreditora pošto jelte "korača krupnim koracima ka tome da bude bogata i prospritetna"..z:hi:Pa da, 'oće to...lepo uđeš u banku i uzmeš keš koliko ti treba... doduše ne gine ti na kraju bankrot (gubitak celokupne imovine) i samoubistvo... Čudi me da su se naši novinari uošte usudili da pišu o stanju u Norveškoj i Švedskoj... Do sad je to bila zabranjena tema...
Ovo je jedna od najjačih kritika skandinavskog socijalizma (kapitalizma u praksi) koju sam skoro pročitao! Nagraditi autora teksta!
Да,можда су грађани презадужени,али Норвешка као држава има девизне резеве преко 550 милијарди долара и у односу на број становника ( нешто преко пет милиона) сматрају се једним од највећих у свијету.
 
Норвежанин има плату са којом може да отплати кредит. Није проблем сам кредит, већ начин на који се он троши. Ако иде у јавну потрошњу, као што је случај са Србијом, онда је то омча око врата.
Норвежани немају тај проблем.
 
Koji je debilizam u Srbiji kad izjednacavaju Norvesku i Norvezane i Srbiju...?
Cene jesu visoke u Norveskoj, ali cak i Srbi u Norveskoj ne osecaju prevare na sebi....a navikli su da traze ocima...
Znaci da ih niko namerno ne navlaci niti se osecaju iskoriscenima..

Ja bih bolje pitao sta je sa nasim astronomskim bankarskim kamatama, evo sad pogledah trosak za transakciju sredstava je 6% u jednoj banci...
U drugima je 2% minimum...
I to elektronski...
Dobro ima i onih koje su za takve musterije, pa imaju ponudu spec prirode da se olaksa...

Norvezani i u Srbiji kad rade za svoje firme, nisu rasipnici...ali nisu siromasi..
 
Bole ih patka imaju 5 soma mesecno:zurka:
Да, али погледај трошкове?!
Да живе у Србији а имају плате из Норвешке, онда би то била друга прича.
Летос сам у некој теми упоредио Хелсинки, a Финска спада у земље да високим стандардом, и Санкт Петербурга, а много мисле да је живот у Русији дно дна, и већа је куповна моћ у Санкт Петербургу и ако су плате мање 3-4 пута?
Зато не треба гледати само суму новца него шта за тај новац може да се купи.
 
Да, али погледај трошкове?!
Да живе у Србији а имају плате из Норвешке, онда би то била друга прича.
Летос сам у некој теми упоредио Хелсинки, a Финска спада у земље да високим стандардом, и Санкт Петербурга, а много мисле да је живот у Русији дно дна, и већа је куповна моћ у Санкт Петербургу и ако су плате мање 3-4 пута?
Зато не треба гледати само суму новца него шта за тај новац може да се купи.
Podjemo od auta sta mogu da voze za 2 meseca rada,odma imas osecaj da super zivis,ovde mora da radi dve godine za isto,skup stan skupa hrana al 10x nije sigurno veci standard
 
Nemam dugova prema bankama i drugima. Imam dugovanja prema meni, nenaplativih. Opet muka.
Dodjete do zakljucka da je najbolje ne pozajmljivati od nikoga i nikome ne pozajmljivati. Cist racun, duga ljubav i mir u glavi.
kamatašima se moraju plaćati dugovi...bankama se moraju plaćati dugovi...NITI ZAJMIŠ, NITI POZAJMLJUJEŠ...TUĐI PROBLEMI, SU TUĐI PROBLEMI...TVOJI PROBLEMI, SU SAMO TVOJI PROBLEMI
 
Да, али погледај трошкове?!
Да живе у Србији а имају плате из Норвешке, онда би то била друга прича.
Летос сам у некој теми упоредио Хелсинки, a Финска спада у земље да високим стандардом, и Санкт Петербурга, а много мисле да је живот у Русији дно дна, и већа је куповна моћ у Санкт Петербургу и ако су плате мање 3-4 пута?
Зато не треба гледати само суму новца него шта за тај новац може да се купи.

Ekonomske izbeglice iz Bergena i Trondhajma, pritisnute teškim životom, svakodnevno pristižu preko perona 3 Beogradske železničke stanice, samo da se utvrdi gde je stanica pa da se pomogne tim ubogim ljudima.
 

Back
Top