NIN-ova nagrada

Nismo pokrenuli razgovor o knjigama i autorima koji su ušli u uži izbor za ovu nagradu.
Međutim, nije kasno. :)

U tom smislu, dobro je znati ko je ušao u uži izbor:
http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=98878

Za troje nikad nisam čuo, a što se ostalih tiče, Vule Žurić mi je najzanimljivija pojava. Imao je raznih lutanja u svojoj književnosti, ali odavno mislim da u sebi nosi bar jednu veliku knjigu. Da li ju je sada napisao sa ovim o Čopiću (koji je i sam bio prilično neshvaćen pisac) ne znam, ali rado bih to pročitao.
Što se ostalih tiče, ima među njima dobrih pisaca (M. Savić, Basara), ali sumnjam da danas pišu bolje nego prije dvadeset godina.
 
Poslednja izmena:
Biti u koži bilo kojeg člana žirija nije baš zanimljivo...Znači,ne čitati ništa drugo osim romana izdatih u Srbiji...
Falaj lepa...
Od svih sam samo Basarinog Anđela atentata pročitao,a I s tim romanom nisam postao duhovno ni bogatiji ni srećniji...
Iako veoma cenim Basaru I čak ga smatram velikanom srpske književnosti I prvakom naše postmoderne (Fama o biciklistima,
prvi srpski postmoderni roman!),ovog puta je napisao teško smarajući roman s kojim sam se dobro pomučio da bih ga kako -tako dočitao...
Mada mislim da je Basara pogrešio u startu...Da je izabrao Slobodana Miloševića ili baš Josipa Broza Tita o kom je već I dosta pisao u
Dugovečnosti I to veoma zanimljivo,a ne tog prosečnog princa Franca Ferdinanda,napisao bi I zanimljiv I daleko vredniji roman...
Ovako ,s ovakvim izborom I sam se namučio,a efekat daleko ispod očekivanog!
Iako je "krivac" za sam izbor glavne ličnosti romana,ja bih ipak krivicu prebacio na dvor Hazburga koji je bio koliko izvorište culture jedne epohe,
toliko I idejno leglo I prethodnica svekolikih smaranja...Može slobodno Anđeo po taktu Radeckog marša da išeta iz užeg kruga za nagradicu...
Imaće Basara roman za tu trku,siguran sam,već ove godine!
 
Mihajlo Pantić ima zanimljiv tekst u Politikinom Kulturnom dodatku koji ide subotom uz Politiku (zbog kojeg jedino i kupujem ove novine) o književnosti danas, pa i ovoj nagradi.
Iznosi kako je stanje s književnošću danas takvo da nije toliko sporan poriv za pisanjem u ljudima, pa čak ni potreba da nešto objave, koliko je sporna današnja izdavačka scena gde urednici, i drugi zapravo i ne upućuju wanna be autore šta književnost u stvari treba da bude, i čime da se (ruko)vodi.

Mislim da sama činjenica da su se za ovu nagradu prijavili maltene sve knjige koje su i izdate u 2015.godini svedoči o kulturnoj i književnoj kulturi današnjice.

Kad je reč o nagradama, i užem krugu, nešto mi zbori da bi nagrađena mogla biti Ljubica Arsić, ili pak nanovo Basara.
Mada Basara nije čovek, niti književnik po mom ukusu, nekako mislim da ima šanse.
 
Oni koji su malo pažljivije pratili moja piskaranja po ovom podforumu, mogli su da vide moju želju da pročitam maltene sve knjige koje su kroz istoriju dobijale NIN-ovu nagradu. Pročitao sam ih par desetina, a evo baš i sad čitam Živojina Pavlovića i roman Lapot.

Međutim, svake godine pred sam izbor, ja ne znam šta bih rekao po forumima, jer nisam pročitao nijedan od nominovanih romana. Gledajući unazad, vidim da žiri voli autore sa čudnim prezimenima. Takođe, vidim da se i Basara progurao u uži izbor. Uspon i pad Parkinsonove bolesti je vrlo zanimljiv roman, ali mislim da ipak Basara ove godine neće proći do kraja. Razlog je nedostatak političke podrške.
 
Sutra ima da bude 40 stepeni u hladu! Nema Albaharija u "užem izboru"! :)

Skoro svake godine vrti se nekoliko istih imena (Albahari, Velikić, Basara...), što je dosadno, ali i očekivano. Mi smo mala književnost i ozbiljni romani ne objavljuju se svake godine. Nagrada bi sačuvala malo samopoštovanja kad bi se promijenile propozicije, pa da se dodjeljuje svake treće ili pete godine, tako nešto. Naravno, nema šanse da se to desi. Ninova nagrada je najveći marketinški poticaj koji jedna knjiga u Srbiji može dobiti i izdavačka industrija previše se oslanja na nju. Uostalom, da je nema, književnost, pa makar bila i slaba, još manje bi bila prisutna u javnosti,
 
Ciklus forsiranja izdavača nije razlog jer se nagrađeni roman prodaje na kioscima kao NIN-ovo izdanje i sa tim što je to nagrada za roman, ne za IK. Nekad je to bilo afirmativno za samu kuću. Ako dobije SKZ, štampaće se u broš. povezu i prodavati na kioscima.
Sad sam pogledao, uobičajeno.. a za troje ili 4. nikad nisam čuo.
 
Ciklus forsiranja izdavača nije razlog jer se nagrađeni roman prodaje na kioscima kao NIN-ovo izdanje i sa tim što je to nagrada za roman, ne za IK. Nekad je to bilo afirmativno za samu kuću. Ako dobije SKZ, štampaće se u broš. povezu i prodavati na kioscima.
Sad sam pogledao, uobičajeno.. a za troje ili 4. nikad nisam čuo.

Ne shvatam baš najbolje ovo oko kioska i NIN-ovog izdanja. Ako neko Lagunino izdanje dobije nagradu, Laguna će prodavati knjigu i uzimati profit. Ne stiče NIN pravo da izdaje nagrađeni roman. Ako nagradu dobije knjiga nekog malog izdavača, obično veći izdavač otkupi prava. NIN-ov dobitnik je rijetka domaća knjiga na kojoj može da se zaradi. Štaviše, automatski značajno poraste i prodaja ranijih knjiga istog pisca, a i one koje objavi za koju godinu bolje će se prodavati.
 
Pogrešno sam formulisao.
NIN ima obavezu da izdanje bude štampano i prodavano na kioscima.
I, tačno, interesovanje za laureata NIN-ove nagrade je uvek aktuelno barem 6 meseci, o njemu se piše...
Ne mogu da se setim da li je Ljubica dobila NIN-ovu nagradu, od ovih poznatijih, Basara, Beli Marković, svi su oni dobili, Ljubica je stalno u NIN-ovom izboru za roman godine.
Šve to je slika slabe produkcije, možda i nedovoljnog marketinga, za mnoge mlade.... u naletu pojave da svako piše, možda je negde ostao neki manje poznat, iza koga ne stoji neka veća IK ...stalno se isti vrte...
 
Pogrešno sam formulisao.
NIN ima obavezu da izdanje bude štampano i prodavano na kioscima.

Ja i dalje ovo ne shvatam. Ko štampa knjigu? NIN? NIN ima svoje kioske na kojima prodaje knjigu?
Ako se dobitnik NIN-ove nagrade prodaje na kioscima to je vjerovatno zato što izdavač smatra da će tako da proda više knjiga. Mislim da sa NIN-om kao takvim to nema veze.
 
Ja i dalje ovo ne shvatam. Ko štampa knjigu? NIN? NIN ima svoje kioske na kojima prodaje knjigu?
Ako se dobitnik NIN-ove nagrade prodaje na kioscima to je vjerovatno zato što izdavač smatra da će tako da proda više knjiga. Mislim da sa NIN-om kao takvim to nema veze.
Štampa izdavač, ali... Ringer je vlasnik NIN-a (kao i Blica npr.)


Ugovorom je predviđeno unapred da se distribucija laureata obavalja na kioscima (svim koji su zainteresovani, tamo gde su Ringer izdanja, automatski)...Roman koji dobije NIN-ovu nagradu prodaje se i u knjižarama, ako je ima matični izdavač i naravno, onim drugima kojima se ispalti procenat od zarade knjige koja je svuda dostupna.
NIN-ova nagrada, bez obzira na izdavača, mora da bude na kiosku. Izdavač se oko distribucije na kioscima ne pita.
 
Poslednja izmena:
Štampa izdavač, ali... Ringer je vlasnik NIN-a (kao i Blica npr.)


Ugovorom je predviđeno unapred da se distribucija laureata obavalja na kioscima (svim koji su zainteresovani, tamo gde su Ringer izdanja, automatski)...Roman koji dobije NIN-ovu nagradu prodaje se i u knjižarama, ako je ima matični izdavač i naravno, onim drugima kojima se ispalti procenat od zarade knjige koja je svuda dostupna.

Pa dobro, to dodatno popravlja poziciju izdavača. Dobija širu distribuciju, jači prodor prema potencijalnim kupcima. Sve u svemu, nagrada je izdavaču veoma važna, jer pored snažnog marketinga, dobija i pojednostavljenu distribuciju.
 
Je l' to više odgovara spisatelju ili npr. Plavoj Laguni ?

- - - - - - - - - -

Uzgred, je l' ima neko podatke koliko se proda knjiga posle nagradice...koliko su prodali David,Tišma... kapiram da, niko neće nadmašiti Lauša, ali bar nekih tričavih 10 000?
 
Ma kakvi 10.000 ... Možda tek posle trećeg izdanja, ako treće izdanje uopšte zaživi.
Ali otvara vrata svim prethodnim knjigama dotičnog autora.
Je l neko od vas misli da se, npr, "Karakteristika", nagrađena NIN-ovom nagradom 1999, prodala u 10.000 primeraka?
 
Pa budimo iskreni: koliko vas otrči da kupi knjigu koja je dobila NIN-ovu nagradu? Bez obzira da li vam je pisac poznat ili ne.
Kolike su mu šanse da bude prodavaniji od Habjanovićke?

- - - - - - - - - -

Da li iko ovde zna kada obično biva raspisan konkurs za NIN-ovu nagradu?
 
Pa jbg, Karakteristiku ne bi pročitala ni piščeva bliža rodbina da nije dobio nagradu. Ovako se za knjigu ipak čulo.
Veliki rat se do maja 2013. g. prodao u 25.000 primjeraka.
Za Kuću sećanja i zaborava izdavač spominje tiraž trećeg izdanja od 30.000.
Za Velikićev Ruski prozor negdje sam čuo za cifru od 16.000 samo kod Stubova kulture. Kasnije je to preuzeo drugi izdavač, koji sigurno nije bio na gubitku.
Ne vjerujem da izdavači lažu za ove cifre, jer bi ih poreska uprava zvala na razgovor, kao one narodnjake onda.
Naravno, ne proda se svaka knjiga jednako, ali sam sasvim siguran da je broj prodanih primjeraka knjige kad dobije NIN-ovu nagradu višestruko veći nego kad ista knjiga ne bi dobila nagradu.
 
P.S. Kakve su šanse za nagradu autorima koji nemaju izdavačku kuću iza sebe?
Znam da to ne bi trebao biti nikakav faktor, ali me ne bi čudilo da je i to bitno Koprivici, Paunoviću & co.

Hajde da malo drugačije postavimo pitanje. Zašto bi se članovima NIN-ovog žirija dopala knjiga koju nije želio da objavi ni jedan izdavač u Srbiji?
Urednici u izdavačkim kućama uglavnom su ljudi koji razmišljaju na sličan način kao i članovi žirija. Sve se tu ljudi sličnog obrazovanja, slične lektire i sl.
Osim toga, žiri se periodično mijenja, tako da svaka poetika dobije priliku.
 
Složio bih se. Za koga to Vasa Pavković nije čuo, a da piše? :lol: Msm, čovek je decenijama forsirao u Narodnoj knjizi prve romane, nove autore.
Nemam uopšte problem sa tim da su svi romani i godišnja produkcija pročitani od str. žirija.
E,sad, senzibiliteti se razlikuju, ali ti viđeniji pisci su uvek u trci. Zato što nam je sve mršavo.
Što se tiraža tiče - logika jeste da se gleda da se smanjuje čak i broj objavljenih primeraka...prođe npr. veći tiraž nego što bude prijavljan...
 
Brejking njuz:

NIN-ova nagrada: Izbor sužen na šest pisaca

Žiri za dodelu NIN-ove nagrade odlučio je da u finale ide šestoro pisaca, od dvanaestoro iz užeg izbora, saopštila je danas redakcija NIN-a.

U najužem izboru za NIN-ovu nagradu našle su se knjige "La Sans Pareille" Milisava Savića, u izdanju "Agore", "Islednik" Dragana Velikića (Laguna), "Anđeo atentata" Svetislava Basare (Laguna), "Park Logovskoj" Dane Todorović (Geopoetika), "Republika Ćopić" Vuleta Žurića (Službeni glasnik) i "Rajska vrata" Ljubice Arsić (Laguna).

Velikić i Basara su već nagrađivani NIN-ovom nagradom, kao i Savić koji je svoje priznanje 1992. godine vratio, a Todorović, Žurić i Arsić su prvi put u najužem izboru.

Žiri u sastavu Božo Koprivica (predsednik), Mihajlo Pantić, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić i Zoran Paunović o pobedniku ovogodišnjeg izbora odlučivaće u ponedeljak 18. januara, kada će na konferenciji za novinare, u prostorijama lista, u podne, biti predstavljen 62. dobitnik NIN-ove nagrade.

http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=272&yyyy=2016&mm=01&dd=13&nav_id=1084766

Koga zanima, pun spisak pristiglih romana može pogledati ovdje:
http://www.nin.co.rs/pages/warticle.php?id=91078
 

Back
Top