ScipioAfricanus
Stara legenda
- Poruka
- 92.079
"Nije čudo što po Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca"
Da svi strani radnici za kojima Hrvatska vapi popune sva za njih osigurana radna mesta i dosele se ovamo, niknuo bi novi grad velik gotovo kao Gospić.
Ali, po svemu sudeći, to se neće dogoditi. Iako Vlada zbog potreba tržišta, ali i odliva stanovništva neprestano povećava kvote za strance, oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju. Jedina tržišta rada iz kojih Hrvatska donekle uspeva dovući radnu snagu su BiH, Srbija i Makedonija, odakle i dolazi najviše stranaca, piše Poslovni dnevnik.
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mesta. U Hrvatskoj ne žele da rade ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stepena obrazovanja. Za rad na ribarskim plovilima traži se 540 stranaca, a javio se samo jedan, kao i jedan obućar, a manjka ih 61. Nema interesa ni među softverskim i sistemskim inženjerima gde se od traženih 150 javilo desetak stručnjaka.
Pilot se nije javio ni jedan, a traži ih se 20. Deficit je i u kulturi. Iako ih se traži samo troje, godinama se ne javlja ni jedan operski pevač. A samo jedan baletan - od 12 koliko ih nedostaje - trenutno pregovara o poslu u Hrvatskoj. O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom sektoru.
Osim standardne potrebe za lekarima i stomatolozima, kuvarima, mesarima, vozačima, pastirima... u kvotama za strance predviđena su i radna mesta za operatora industrijskog liofilizatora za voće tipa EFD, rukovodioca šumskih žičara, radnika u akvakulturi, specijalista za sashimi tržište, instruktore pasa vodiča... za koje se nije javio baš niko.
Problem i neravnotežu na tržištu rada dodatno su poremetili i regruteri koji u poslednje vreme obilaze i BiH i Srbiju, što je susedni bazen iz kojeg Hrvatska crpi najviše stranih radnika. Ipak, određeni broj njih još dolazi u Hrvatsku gde su plaće znatno više nego u tim zemljama. Na primer, na ovonedeljnoj konferenciji o hotelijerstvu HOW Festival u Poreču moglo se čuti da je plata sobarice u Srbiji 300 evra mesečno, a u Hrvatskoj se za taj posao dobije oko 700 evra, uz besplatni smještaj i hranu. Zato nije čudno što po Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca koji platom i smeštajem pokušavaju privući radnu snagu.
https://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2018&mm=10&dd=16&nav_id=1456404
Posto Srbija godinama unazad prati Hrvatsku po donosenju zakona, infrastrukturi itd...odnosno kaska za njom ali prati, tako je prati i u ovome neslavnom cinu. Ovo sve ceka Srbiju za nekoliko godina.
A Hrvatskoj se obila o glavu losa saradnja sa Srbijom, netrpeljivost, losa politika pa strucnjaci, zanatlije itd. ipak biraju neku drugu drzavu jer se ne osecaju sigurno i pozeljno u HR.
Da svi strani radnici za kojima Hrvatska vapi popune sva za njih osigurana radna mesta i dosele se ovamo, niknuo bi novi grad velik gotovo kao Gospić.
Ali, po svemu sudeći, to se neće dogoditi. Iako Vlada zbog potreba tržišta, ali i odliva stanovništva neprestano povećava kvote za strance, oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju. Jedina tržišta rada iz kojih Hrvatska donekle uspeva dovući radnu snagu su BiH, Srbija i Makedonija, odakle i dolazi najviše stranaca, piše Poslovni dnevnik.
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mesta. U Hrvatskoj ne žele da rade ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stepena obrazovanja. Za rad na ribarskim plovilima traži se 540 stranaca, a javio se samo jedan, kao i jedan obućar, a manjka ih 61. Nema interesa ni među softverskim i sistemskim inženjerima gde se od traženih 150 javilo desetak stručnjaka.
Pilot se nije javio ni jedan, a traži ih se 20. Deficit je i u kulturi. Iako ih se traži samo troje, godinama se ne javlja ni jedan operski pevač. A samo jedan baletan - od 12 koliko ih nedostaje - trenutno pregovara o poslu u Hrvatskoj. O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom sektoru.
Osim standardne potrebe za lekarima i stomatolozima, kuvarima, mesarima, vozačima, pastirima... u kvotama za strance predviđena su i radna mesta za operatora industrijskog liofilizatora za voće tipa EFD, rukovodioca šumskih žičara, radnika u akvakulturi, specijalista za sashimi tržište, instruktore pasa vodiča... za koje se nije javio baš niko.
Problem i neravnotežu na tržištu rada dodatno su poremetili i regruteri koji u poslednje vreme obilaze i BiH i Srbiju, što je susedni bazen iz kojeg Hrvatska crpi najviše stranih radnika. Ipak, određeni broj njih još dolazi u Hrvatsku gde su plaće znatno više nego u tim zemljama. Na primer, na ovonedeljnoj konferenciji o hotelijerstvu HOW Festival u Poreču moglo se čuti da je plata sobarice u Srbiji 300 evra mesečno, a u Hrvatskoj se za taj posao dobije oko 700 evra, uz besplatni smještaj i hranu. Zato nije čudno što po Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca koji platom i smeštajem pokušavaju privući radnu snagu.
https://www.b92.net/biz/vesti/region.php?yyyy=2018&mm=10&dd=16&nav_id=1456404
Posto Srbija godinama unazad prati Hrvatsku po donosenju zakona, infrastrukturi itd...odnosno kaska za njom ali prati, tako je prati i u ovome neslavnom cinu. Ovo sve ceka Srbiju za nekoliko godina.
A Hrvatskoj se obila o glavu losa saradnja sa Srbijom, netrpeljivost, losa politika pa strucnjaci, zanatlije itd. ipak biraju neku drugu drzavu jer se ne osecaju sigurno i pozeljno u HR.
