Nesumnjivo Hrvati

[RS92]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Mihalović
Josip Mihalović (Torda, Austro-Ugarska, 16. siječnja 1814. - Zagreb, Hrvatska, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
Mihalović (također Mihalovich, Mihalovics, Mihalovits, Mihajlović) je bila srpsko- hrvatsko- ugarska plemićka porodica u Slavoniji. Svetorimski car Karlo VI. (1711.—1740.) im je udijelio 1716. plemstvo, jer su se kao habsburški časnici hrabro borili sa Turcima. Do 1763. su bili pravoslavne vjere te su se prezivali Mihajlović; kad su pristupili punom zajedništvu sa Rimom ili uniji, je počeo njihov društveni i gospodarski uspon. Obitelj je dala više znamenitih ličnosti, među kojima su poznati skladatelj Edmund, Karlo (=Károly, Dragutin 1830.-1918.), Hugo (1874.-1956.), Antun (1868.-1949., posljednji hrvatski ban u Austro-Ugarskoj) a naročito Josip (József, 1814.-1891.). [1]

 

[RS92]

nesumnivo hrvati.

- - - - - - - - - -


nije hrvatski već kralj hrvatske u ono vreme. i nije poslednji. posle njega ide Koloman. opet nesumnivo hrvat.

*poslednji hrvatski kralj je ubijen od strane madjara na petrovoj gori
to znaci kralj hrvatske krvi

 

[RS92]

nesumnivo hrvati.

- - - - - - - - - -


nije hrvatski već kralj hrvatske u ono vreme. i nije poslednji. posle njega ide Koloman. opet nesumnivo hrvat.

*hrvati nikad nisu imali svog cara

*hrvati nemaju niti jedan video ili zvucni zapis nekog hrvatskog kralja, nemaju niti jednu fotografiju,portret ili fresku na kojoj je neki hrvatski kralj

*niko nema pojma kako je izgledao neki hrvatski kralj

*neki istoricari smatraju da hrvati nisu nikad niti imali svog kralja

 

[RS92]

https://sr.wikipedia.org/wiki/Белош_Вукановић
Белош Вукановић
Белош је био српски властелин из рашке династије Вукановића који је, захваљујући родбинским везама са угарском династијом Арпада постао палатин краљевине Мађарске и бан Хрватске(1142. - 1157. па опет 1163..)

 

[alfa_i_omega]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Mihalović
Josip Mihalović (Torda, Austro-Ugarska, 16. siječnja 1814. - Zagreb, Hrvatska, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
Mihalović (također Mihalovich, Mihalovics, Mihalovits, Mihajlović) je bila srpsko- hrvatsko- ugarska plemićka porodica u Slavoniji. Svetorimski car Karlo VI. (1711.—1740.) im je udijelio 1716. plemstvo, jer su se kao habsburški časnici hrabro borili sa Turcima. Do 1763. su bili pravoslavne vjere te su se prezivali Mihajlović; kad su pristupili punom zajedništvu sa Rimom ili uniji, je počeo njihov društveni i gospodarski uspon. Obitelj je dala više znamenitih ličnosti, među kojima su poznati skladatelj Edmund, Karlo (=Károly, Dragutin 1830.-1918.), Hugo (1874.-1956.), Antun (1868.-1949., posljednji hrvatski ban u Austro-Ugarskoj) a naročito Josip (József, 1814.-1891.). [1]

Poanta tvog posta??? Ljudi su postupili normalno, kao i što bi svi normalni ljudi trebali. Asimilirali su se s državom u kojoj žive...

 

[RS92]

Popis_hrvatskih_banova
...
Josip Esterházy 1733. - 1741.
Karlo Batthyány 1742. - 1756.
Franjo Nádasdy 1756. - 1783.
Franjo Esterházy 1783. - 1785.
Franjo Balassa de Gyarmáth 1785. - 1790.
Ivan Erdödy 1790. - 1806.
Ignjat Gyulay 1806. - 1831.
Franjo Haller 1842. - 1845.
Ivan Coronini 1859. - 1860.
Levin Rauch 1868. - 1871.
Dragutin Khuen-Héderváry 1883. - 1903.
Aleksandar Rakodczay 1907. - 1908.
Pavao Rauch 1908. - 1910.
Ivan Skerlecz 1913. - 1917.
Antun Mihalović 1917. - 1918.

sve hrvat do hrvata

 

[RS92]

U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik, procjenjuje se na najmanje 2.000 . Možda bi te riječi bolje bilo nazvati austrijacizmima jer su u naš jezik stizale iz austrijskog dijela tadašnje Habsburške Monarhije te je značajan broj tih pozajmica i danas tipičan samo austrijskom i južnonjemačkim dijalektima njemačkoga jezika.

Jaki austrijski utjecaji započeli su u 16. st. stvaranjem Vojne krajine kada se u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja i kad su se počele osnivati mnoge njemačke škole. Službeni je jezik Vojne krajine (od osnivanja 1553. pa sve do njena nestanka 1881.) bio njemački.

Prvi su njemačko-hrvatski dodiri, međutim, započeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. st., nakon što su Tatari opustošili ova područja, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pozvao njemačke stanovnike i podario im posebna prava.

Nakon poraza Turaka kod Beča 1683. na područja Hrvatske i Srbije doseljavaju se pretežito Švabe – stanovnici Švapske, Franačke i Rajne.

Za vrijeme Marije Terezije (die Theresianische Siedlung) na hrvatska se područja 1763. – 1770. doseljava oko 10.000 obitelji, a za vrijeme vladavine Josipa II. (die Josephinische Siedlung) 1782. – 1788. doseljava se oko 3.000 obitelji, uglavnom protestanata (Schneeweis, 1960).

U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca dolazi iz Švapske (zato i naziv Švabo za Nijemca). Švaba je 1945, bez ostalih Nijemaca, na hrvatskome području bilo oko 600.000.

Iako je službeni jezik općine Zagreb do 1848. bio latinski (osim od 1786. do 1790.), jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u 18. i 19. stoljeću bio je njemački. Od 1749. do 1860. izvodile su se isključivo njemačke kazališne predstave. Prve su novine 1789., Der kroatische Korrespondent, izišle na njemačkom jeziku. Govori pri raznim službenim svečanostima držani su na njemačkome, spisatelji su pisali na njemačkome, jezik trgovine i trgovaca bio je njemački, samo su seljaci koristili hrvatski.

Godine 1849. njemački postaje službeni jezik i jezik koji se koristi u školama i takvim ostaje do propasti apsolutizma 1860. kada se hrvatski vraća u službenu uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od 1867. uvelike njegovao u višim društvenim slojevima kao otpor sve većoj mađarizaciji.

 

[Lamasu]

*hrvati nikad nisu imali svog cara

*hrvati nemaju niti jedan video ili zvucni zapis nekog hrvatskog kralja, nemaju niti jednu fotografiju,portret ili fresku na kojoj je neki hrvatski kralj

*niko nema pojma kako je izgledao neki hrvatski kralj

*neki istoricari smatraju da hrvati nisu nikad niti imali svog kralja

 

[alfa_i_omega]

U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik, procjenjuje se na najmanje 2.000 . Možda bi te riječi bolje bilo nazvati austrijacizmima jer su u naš jezik stizale iz austrijskog dijela tadašnje Habsburške Monarhije te je značajan broj tih pozajmica i danas tipičan samo austrijskom i južnonjemačkim dijalektima njemačkoga jezika.

Jaki austrijski utjecaji započeli su u 16. st. stvaranjem Vojne krajine kada se u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja i kad su se počele osnivati mnoge njemačke škole. Službeni je jezik Vojne krajine (od osnivanja 1553. pa sve do njena nestanka 1881.) bio njemački.

Prvi su njemačko-hrvatski dodiri, međutim, započeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. st., nakon što su Tatari opustošili ova područja, hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pozvao njemačke stanovnike i podario im posebna prava.

Nakon poraza Turaka kod Beča 1683. na područja Hrvatske i Srbije doseljavaju se pretežito Švabe – stanovnici Švapske, Franačke i Rajne.

Za vrijeme Marije Terezije (die Theresianische Siedlung) na hrvatska se područja 1763. – 1770. doseljava oko 10.000 obitelji, a za vrijeme vladavine Josipa II. (die Josephinische Siedlung) 1782. – 1788. doseljava se oko 3.000 obitelji, uglavnom protestanata (Schneeweis, 1960).

U vrijeme Napoleonovih ratova većina Nijemaca dolazi iz Švapske (zato i naziv Švabo za Nijemca). Švaba je 1945, bez ostalih Nijemaca, na hrvatskome području bilo oko 600.000.

Iako je službeni jezik općine Zagreb do 1848. bio latinski (osim od 1786. do 1790.), jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u 18. i 19. stoljeću bio je njemački. Od 1749. do 1860. izvodile su se isključivo njemačke kazališne predstave. Prve su novine 1789., Der kroatische Korrespondent, izišle na njemačkom jeziku. Govori pri raznim službenim svečanostima držani su na njemačkome, spisatelji su pisali na njemačkome, jezik trgovine i trgovaca bio je njemački, samo su seljaci koristili hrvatski.

Godine 1849. njemački postaje službeni jezik i jezik koji se koristi u školama i takvim ostaje do propasti apsolutizma 1860. kada se hrvatski vraća u službenu uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od 1867. uvelike njegovao u višim društvenim slojevima kao otpor sve većoj mađarizaciji.

Ti to pokazuješ da hrvatski i srpski nisu isti jezici nego samo slični?

 

[Берекин]

*hrvati nikad nisu imali svog cara

*hrvati nemaju niti jedan video ili zvucni zapis nekog hrvatskog kralja, nemaju niti jednu fotografiju,portret ili fresku na kojoj je neki hrvatski kralj

*niko nema pojma kako je izgledao neki hrvatski kralj

*neki istoricari smatraju da hrvati nisu nikad niti imali svog kralja

Имали су три Карађорђевића.

 

[snouden]

Ti to pokazuješ da hrvatski i srpski nisu isti jezici nego samo slični?

ima razlika. hrvatski književni je pun izmišljotina koje su umetane da bi se razlikovao od srpskog književnog. ( bogoslav šulek and company.)

pravoslavni i katolički srbi, gde god da su živeli dugo zajedno govorili su istim jezikom. dok tamo gde su se u kratko vreme preslojili doseljenici iz različitih krajeva se govorilo različitim dijalektima sve do prosvetnog uneredjenja u 20 stoleću... kao, naprimer, u dalmaciji gde je posle morejskog rata došlo do doseljavanja iz bosne, hercegovine, primorja, sa otoka...bez obzira na regionalne razlike razumljivost medju ljudima tamo je bila stopostotna.

 

[patriot_1]

Tomislav (925. - 928.)
Trpimir II. (928. - 935.)
Krešimir I. (935. - 945.)
Miroslav (945. - 949.)
Mihajlo Krešimir II. (949. - 969.)
Stjepan Držislav (969. - 997.)
Svetoslav Suronja (997. - 1000.)
Krešimir III. (1000. - 1030.)
Stjepan I. (1030. - 1058.)
Petar Krešimir IV. (1058. - 1074.)
Dmitar Zvonimir (1075.-1089.)
Stjepan II. (1089. - 1091.)


Almoš (1091.-1095.), kralj Slavonije
Koloman (1102. - 1116.)
Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske (1116. - 1131.)
Bela II. Slijepi (1131. - 1141.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Bela]
Gejza II. (1141. - 1162.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Gejza]
Stjepan III. (1162.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan]
Ladislav II. (1162. - 1163.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Ladislav]
Stjepan IV. (1163.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PETI Stjepan]
Stjepan III. (1163. - 1172.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan] Manuel I. Komnen (1167. - 1181.) bizantski car osvaja dio Hrvatske, a Ugarska postaje bizantski vazal.

Bela III. (1172. - 1196.) [ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Bela]
Emerik (1196. - 1204.)
Ladislav III. (1204. - 1205.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Ladislav]
Andrija II. (1205. - 1235.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Andrija]
Bela IV. (1235. - 1270.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Bela]
Stjepan V. (1270. - 1272.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ŠESTI Stjepan]
Ladislav IV. Kumanac (1272. - 1290.) [ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Ladislav]
Karlo Martel (Anžuvinac) (1290. - 1295.) Okrunjen kralj Hrvatske, ali ne i Mađarske
Andrija III. Mlečanin (1295. - 1301.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Andrija]

Dinastija Anžuvinaca[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Anžuvinci

Karlo I. Robert (1301. - 1342.) kralj Hrvatske od 1301. Kralj Mađarske od 1307.
Ljudevit I. Veliki (1342. - 1382.)
Marija (1382. - 1385.) regent Elizabeta Kotromanić
Karlo II. Drački (1385. - 1386.)
Marija (1386. - 1387.) umrla 1395.
Ladislav Napuljski (1386./1403. - 1409.). Proglašen kraljem nakon očeve smrti (Karlo II. Drački). Okrunjen tek 1403.

Dinastija Luksemburg[uredi VE | uredi]
Žigmund Luksemburški (1387. - 1437.) Marijin suprug koja mu je suvladar do svoje smrti. Ladislav Napuljski je protukralj do 1409.

Dinastija Habsburg[uredi VE | uredi]
Albert (1437. - 1439.) oženio kćer Žigmunda iz drugog braka.

Dinastija Anžuvinaca[uredi VE | uredi]
Elizabeta udovica kralja Alberta II. Izgubila je građanski rat i prijestolje.

Dinastija Jagelovića[uredi VE | uredi]
Vladislav I. (1440. - 1444.) oborio Elizabetu uz pomoć velikaša koji su mu dali krunu.

Dinastija Habsburg[uredi VE | uredi]
Ladislav V. Posmrtni (1444. - 1457.) sin Alberta i Elizabete.

Dinastija Hunjadi[uredi VE | uredi]
Matija Korvin (1458. - 1490.) izabran glasovanjem plemića.

Dinastija Jagelovića[uredi VE | uredi]
Vladislav II. Jagelović (1490. - 1516.)
Ludovik II. (1516. - 1526.)[je li bi bilo bolje LJUDEVIT]

Dinastija Zapolja[uredi VE | uredi]
Ivan Zapolja (1527.-1540.) po izboru slavonskog plemstva i dijela mađarskog plemstva. Hrvatska i Dalmacija su izabrali Ferdinanda Habsburškog kojega će kasnije priznati i Slavonija.

Nakon izbora 1. siječnja 1527. godine Ferdinanda Habsburškog za hrvatskoga kralja, a ubrzo potom i dijela Mađarske Hrvatsko - Ugarska država prestaje postojati i postaje sastavni dio habsburških nasljednih zemalja.

 

[RS92]

Tomislav (925. - 928.)
Trpimir II. (928. - 935.)
Krešimir I. (935. - 945.)
Miroslav (945. - 949.)
Mihajlo Krešimir II. (949. - 969.)
Stjepan Držislav (969. - 997.)
Svetoslav Suronja (997. - 1000.)
Krešimir III. (1000. - 1030.)
Stjepan I. (1030. - 1058.)
Petar Krešimir IV. (1058. - 1074.)
Dmitar Zvonimir (1075.-1089.)
Stjepan II. (1089. - 1091.)


Almoš (1091.-1095.), kralj Slavonije
Koloman (1102. - 1116.)
Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske (1116. - 1131.)
Bela II. Slijepi (1131. - 1141.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Bela]
Gejza II. (1141. - 1162.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Gejza]
Stjepan III. (1162.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan]
Ladislav II. (1162. - 1163.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Ladislav]
Stjepan IV. (1163.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PETI Stjepan]
Stjepan III. (1163. - 1172.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan] Manuel I. Komnen (1167. - 1181.) bizantski car osvaja dio Hrvatske, a Ugarska postaje bizantski vazal.

Bela III. (1172. - 1196.) [ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Bela]
Emerik (1196. - 1204.)
Ladislav III. (1204. - 1205.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Ladislav]
Andrija II. (1205. - 1235.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Andrija]
Bela IV. (1235. - 1270.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Bela]
Stjepan V. (1270. - 1272.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ŠESTI Stjepan]
Ladislav IV. Kumanac (1272. - 1290.) [ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Ladislav]
Karlo Martel (Anžuvinac) (1290. - 1295.) Okrunjen kralj Hrvatske, ali ne i Mađarske
Andrija III. Mlečanin (1295. - 1301.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Andrija]

Dinastija Anžuvinaca[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Anžuvinci

Karlo I. Robert (1301. - 1342.) kralj Hrvatske od 1301. Kralj Mađarske od 1307.
Ljudevit I. Veliki (1342. - 1382.)
Marija (1382. - 1385.) regent Elizabeta Kotromanić
Karlo II. Drački (1385. - 1386.)
Marija (1386. - 1387.) umrla 1395.
Ladislav Napuljski (1386./1403. - 1409.). Proglašen kraljem nakon očeve smrti (Karlo II. Drački). Okrunjen tek 1403.

Dinastija Luksemburg[uredi VE | uredi]
Žigmund Luksemburški (1387. - 1437.) Marijin suprug koja mu je suvladar do svoje smrti. Ladislav Napuljski je protukralj do 1409.

Dinastija Habsburg[uredi VE | uredi]
Albert (1437. - 1439.) oženio kćer Žigmunda iz drugog braka.

Dinastija Anžuvinaca[uredi VE | uredi]
Elizabeta udovica kralja Alberta II. Izgubila je građanski rat i prijestolje.

Dinastija Jagelovića[uredi VE | uredi]
Vladislav I. (1440. - 1444.) oborio Elizabetu uz pomoć velikaša koji su mu dali krunu.

Dinastija Habsburg[uredi VE | uredi]
Ladislav V. Posmrtni (1444. - 1457.) sin Alberta i Elizabete.

Dinastija Hunjadi[uredi VE | uredi]
Matija Korvin (1458. - 1490.) izabran glasovanjem plemića.

Dinastija Jagelovića[uredi VE | uredi]
Vladislav II. Jagelović (1490. - 1516.)
Ludovik II. (1516. - 1526.)[je li bi bilo bolje LJUDEVIT]

Dinastija Zapolja[uredi VE | uredi]
Ivan Zapolja (1527.-1540.) po izboru slavonskog plemstva i dijela mađarskog plemstva. Hrvatska i Dalmacija su izabrali Ferdinanda Habsburškog kojega će kasnije priznati i Slavonija.

Nakon izbora 1. siječnja 1527. godine Ferdinanda Habsburškog za hrvatskoga kralja, a ubrzo potom i dijela Mađarske Hrvatsko - Ugarska država prestaje postojati i postaje sastavni dio habsburških nasljednih zemalja.

gomila nehrvata,a za boldirane, za koje se tvrdi da su hrvati, nije 100% sigurno niti da su postojali

p.s. nije postojala nikakva Hrvatsko - Ugarska država,vec je to bila Kraljevina Madjarska (hrvati Kraljevinu Madjarsku samoincjativno nazivaju Hrvatsko - Ugarska kraljevina da bi uljepsali svoju povijest)

 

[snouden]

Tomislav (925. - 928.)
Trpimir II. (928. - 935.)
Krešimir I. (935. - 945.)
Miroslav (945. - 949.)
Mihajlo Krešimir II. (949. - 969.)
Stjepan Držislav (969. - 997.)
Svetoslav Suronja (997. - 1000.)
Krešimir III. (1000. - 1030.)
Stjepan I. (1030. - 1058.)
Petar Krešimir IV. (1058. - 1074.)
Dmitar Zvonimir (1075.-1089.)
Stjepan II. (1089. - 1091.)

ako je neki od njih i postojao onda je rodovski gledano ili srbin ili sloven/slovenac.
reč hrvat se onda koristila za oznaku velikoposednika. onog medju slovenima koji ima puno zemlje.

da, da. mogli bi biti velikoposednici. srpskoga ili slovenačkog roda.
da i ti nisi?

 

[Mrkalj]

Svaki "Hrvat" ima u dva kolena najmanje jednog koji nije Hrvat. Pa se još i ponosi time ako su bili Italijani, Nemci, Jevreji, Mađari (baška ako prezime ima neko čudno slovo x, y, ch, zz i sl.) ili stidi ako su bili Srbi. Dakle poenta je u znanju nehrvatskog porekla unazad 50 godina, a ne neznanju unazad 1000 godina.

 

[Kroasanije]

Svaki "Hrvat" ima u dva kolena najmanje jednog koji nije Hrvat. Pa se još i ponosi time ako su bili Italijani, Nemci, Jevreji, Mađari (baška ako prezime ima neko čudno slovo x, y, ch, zz i sl.) ili stidi ako su bili Srbi. Dakle poenta je u znanju nehrvatskog porekla unazad 50 godina, a ne neznanju unazad 1000 godina.

Ok,mozda si u pravu,mjesanja su bila veca cisto zbog melting pota Austro-Ugarske..uostalom zar nisi ti Austro-Ugarski Srbin?Tebi su bas svi Srbi?I bas znas za sve ko su i sta su?

Uostalom zar ne shvacas koliko je tvoj ili Lekizanov pogled u danasnjem svijetu izdvojen?Zar smo u prvobitnim plemenskim zajednicama da se karinđaju samo iz jednog sela?Građansko drustvo se ipak stalo razvijati prije 150-170 godina.Bar u A-U.

Vladarske ili velikaske dinastije se uvijek zene za strance,austrougarski generali sa ovih prostora su redovno uzimali Njemice za zene(i Jelacic i Borojevic npr)..Englezi imaju cak i pogrdan naziv za ljude koji su se karinđali samo sa svojim sumjestanima generacijama-inbred

Ja ustvari uopce ne znam zasto vi to,"cisto porijeklo" pokusavate predstaviti kao prednost,zar nije to svojevrstan znak zaostalosti,izolacije?

 

[Mrkalj]

Ok,mozda si u pravu,mjesanja su bila veca cisto zbog melting pota Austro-Ugarske..uostalom zar nisi ti Austro-Ugarski Srbin?Tebi su bas svi Srbi?I bas znas za sve ko su i sta su?

Uostalom zar ne shvacas koliko je tvoj ili Lekizanov pogled u danasnjem svijetu izdvojen?Zar smo u prvobitnim plemenskim zajednicama da se karinđaju samo iz jednog sela?Građansko drustvo se ipak stalo razvijati prije 150-170 godina.Bar u A-U.

Vladarske ili velikaske dinastije se uvijek zene za strance,austrougarski generali sa ovih prostora su redovno uzimali Njemice za zene(i Jelacic i Borojevic npr)..Englezi imaju cak i pogrdan naziv za ljude koji su se karinđali samo sa svojim sumjestanima generacijama-inbred

Ja ustvari uopce ne znam zasto vi to,"cisto porijeklo" pokusavate predstaviti kao prednost,zar nije to svojevrstan znak zaostalosti,izolacije?

Što bi rekli ubosni - najs traj. Takva podmetanja o prebrojavanju krvnih zrnaca na ovoj temi demantovao sam i osporio najmanje četiri puta dosad. Koga interesuje naći će. Što se ostalog tiče, to je rasulo misli na koje mi ne pada na pamet da trošim vreme.

 

[Nina]

Molim vas, bez postavljanja linkova i printskrinova ka drugim Forumima..

Hvala

 

[Pumpaj Dinstanović]

Mislim da je Marko Šuica jednom prilikom bio napisao negdje (ili rekao?) da je u slučaju mitomanije u Srba kroatofobija na prvom mjestu (sa čuvenom pričom, "Hrvati su Srbi").

 

[Ministar Obrane]

Mislim da je Marko Šuica jednom prilikom bio napisao negdje (ili rekao?) da je u slučaju mitomanije u Srba kroatofobija na prvom mjestu (sa čuvenom pričom, "Hrvati su Srbi").

O čemu ti pričaš? Kakva kroatofobija? Čak ni patriotska opzicija nema nikakvu mržnju prema Hrvatima. A to da je većina Hrvata srpskog porijekla je notorna činjenica. Od 7 najčešćih prezimena na širem području grada Rijeke, svih sedam su srpska. Ali, u Rijeci manje od 5 posto onih koji su se izjasnili kao Srbi. Pretakanje Srba u Hrvate je proces koji traje već skoro 200 godina.

 

[Kroasanije]

O čemu ti pričaš? Kakva kroatofobija? Čak ni patriotska opzicija nema nikakvu mržnju prema Hrvatima. A to da je većina Hrvata srpskog porijekla je notorna činjenica. Od 7 najčešćih prezimena na širem području grada Rijeke, svih sedam su srpska. Ali, u Rijeci manje od 5 posto onih koji su se izjasnili kao Srbi. Pretakanje Srba u Hrvate je proces koji traje već skoro 200 godina.

Poanta je da se mnogi ljudi ovdje a i ne samo ovdje potrgase u dokazivanju kako su Hrvati Srbi,a sta je to nego svojevrstan kompleks?Zasto bi vi uopce htjeli da su Hrvati Srbi?Biste li vi time bili na dobitku ili gubitku?

Ti si za mene enciklopedijski primjer kroatofoba.A svoju "notornu cinjenicu" nisi nicim u stanju dokazati.Kao ni to koja su to "srpska prezimena",sve se svodi na neke proizvoljne projekcije i kanone o srpskim prezimenima i srpskom porijeklu a da se prethodno nije utvrdilo sto to konstituira srpsko prezime ili porijeklo pa tako,zavisno od sugovornika i stajaliste varira,recimo Lekizan govori o stokavcima kao Srbima,dok Mrkalju su i cakavci Srbi,nekome su Srbi samo oni koji se smatraju Srbima a nekome su svi Slaveni Srbi.Sandi Raskovic su Hrvati Srbi a Srbi-nesrbi.

S druge strane,srbofobija u Hrvata je nazalost takoder prisutna,ali se bazira na ponesto drugacijim temeljima koji nema veze sa genetikom i porijeklom nego strahom od rata i agresije.Opravdano ili ne,manje je bitno.Ja osobno mislim da je strah donekle opravdan jer recimo barem 50%forumasa ovdje misli da treba ici u nova teritorijalna i vojnicka razracunavanja "kad se steknu uslovi".Zar nije tako?

Evo najcescih prezimena u Rijeci;U našem gradu Rijeci, najčešća prezimena su : BABIĆ, KOVAČEVIĆ, KNEŽEVIĆ, PETROVIĆ, TOMIĆ, VUKELIĆ, FUĆAK , MARIĆ, MARKOVIĆ, FILIPOVIĆ .

Preuzeto sa: http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/vijesti/97-saznajte-koja-su-najcesca-prezimena-u-nasem-kraju

Osobno znam ljude koji nose svako od ovih prezimena i zaista ne vidim po cemu bi bila ekskluzivno srpska,a imas i po opcinama ako oces prosireni popis.Samo sto Vi(neki) odmah pomislite da ako netko u Srbiji ima isto prezime ili se smatra Srbinom da je automatski u svim slucajevima rijec o Srbima,ma gdje bili sto je nonsens koji bi i ja vrlo jednostavno mogao primjeniti u obrnutom slucaju.

- - - - - - - - - -

Pa proširimo i za okolne gradove i općine;

Bakar: MIČETIĆ POLIĆ RUŽIĆ CUCULIĆ FRANČIŠKOVIĆ KRUŽIĆ PAVLETIĆ VIDAS ŠUBAT BABIĆ

Cres: KUČIĆ TOIĆ MUŽIĆ SAGANIĆ KUČICA VELČIĆ SURDIĆ DEŽELIĆ FILIPAS SABLIĆ

Crikvenica: CAR ANTIĆ LONČARIĆ DOMIJAN MANESTAR GRBČIĆ JELIČIĆ JURIĆ MATEJČIĆ GAŠPAROVIĆ

Čabar: MALNAR ŽAGAR TURK KOVAČ OŽBOLT JANEŠ VOLF LIPOVAC KLEPAC ŠTIMAC

Delnice: ŠTIMAC PLEŠE MAJNARIĆ TOMAC MIHELČIĆ GAŠPARAC KEZELE RAČKI MALNAR ABRAMOVIĆ

Kastav: RUBEŠA BABIĆ JURČIĆ DUKIĆ GRBAC FRLAN JARDAS JELOVICA MILIH ĆIKOVIĆ

Kraljevica: TURINA GRUBIŠIĆ BURIĆ ČANDRLIĆ JURETIĆ DEVČIĆ POLIĆ KUČAN PERANIĆ GUDAC

Krk: KOSIĆ ŽUŽIĆ MRAKOVČIĆ BAJČIĆ DEPIKOLOZVANE JUREŠIĆ MRŠIĆ BRUSIĆ ŽIC PRENDIVOJ

Mali Lošinj: KUČIĆ MUŽIĆ NIKOLIĆ MUŠKARDIN SAGANIĆ TOIĆ PICINIĆ ABDIJA DUMENČIĆ KOMADINA

Novi Vinodolski: JOVANOVIĆ BUTKOVIĆ MATAIJA TOMIĆ BUTORAC CVITKOVIĆ RUBČIĆ BARIČEVIĆ KOMADINA BUNETA

Opatija: ANIČIĆ KINKELA PUŽ KORIĆ RUMAC ŽIGULIĆ SUŠANJ BRUMNJAK HLANUDA SLAVIĆ

Rab: DEBELIĆ VIDAS BEG RIBARIĆ MATUŠAN PAHLJINA ŠPANJOL KORDIĆ KAŠTELAN ŠIMIČIĆ

Vrbovsko: MAMULA TRBOVIĆ VUJNOVIĆ KOSANOVIĆ VUČINIĆ BOŽIĆ MRVOŠ JAKŠIĆ VRBANAC ŠTEFANAC





Preuzeto sa: http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/vijesti/97-saznajte-koja-su-najcesca-prezimena-u-nasem-kraju

- - - - - - - - - -

Općine

Baška: SERŠIĆ DUJMOVIĆ DORČIĆ ČUBRANIĆ BARBALIĆ HRABRIĆ ŠTEFANIĆ DERENČINOVIĆ TOMAŠIĆ JURANIĆ

Brod Moravice: JURKOVIĆ CRNKOVIĆ BRAJDIĆ HUDOROVIĆ JAKOVAC DELAČ KRULJAC RAČKI GRGURIĆ KVATERNIK

Čavle: ČARGONJA ŽEŽELIĆ PERUŠIĆ MAVRINAC LINIĆ FUĆAK MICULINIĆ ZAHARIJA MOHORIĆ HLAČA

Dobrinj: GRŽETIĆ KIRINČIĆ CRNČIĆ JUSTINIĆ DUNATO JELENOVIĆ PAVAČIĆ GRDINIĆ BRUSIĆ ŠAMANIĆ

Fužine: STARČEVIĆ KAUZLARIĆ RADOŠEVIĆ KOVAČEVIĆ MIHALJEVIĆ VLAHOVIĆ BUDISELIĆ MILOŠ ČEBUHAR MILOŠEVIĆ

Jelenje: JURETIĆ BAN KUKULJAN PETROVIĆ MARŠANIĆ ZORETIĆ RELJAC ZAHARIJA KLIĆ RADETIĆ

Klana: RASPOR GRŽINČIĆ SIMČIĆ ŠEBELJA LAGINJA VALENČIĆ ISKRA MEDVEDIĆ MRVČIĆ BARAK

Kostrena: VUKUŠIĆ VRANIĆ GLAŽAR DUNDOVIĆ PEROVIĆ BABIĆ DEVČIĆ BARIČEVIĆ DUJMIĆ MIŠKULIN

Lokve: ČOP MIHELČIĆ BOLF GRGURIĆ ŠTIMAC MALNAR ŠTIGLIĆ JAKOVAC PETELIN PLEŠE

Lopar: MATAHLIJA PAPARIĆ ŠKARIĆ PEĆARINA IVČE ANDREŠKIĆ PIČULJAN JAKUC BORIĆ IVANIĆ

Lovran: KRŠANAC RUBINIĆ SIROTNJAK MIHALIĆ GRŽIN LAZARIĆ KOŽUL BRUBNJAK MARTINČIĆ NEGRIĆ

Malinska-Dubašnica: BOGOVIĆ DUJMOVIĆ KRALJIĆ MILČETIĆ TURČIĆ HRŽIĆ KIRINČIĆ BARBIŠ ŽGOMBIĆ ŽUŽIĆ

Matulji: KINKELA STANIĆ SUŠANJ SIMČIĆ RUŽIĆ ŠEPIĆ SLAVIĆ PUŽ SANKOVIĆ TURKOVIĆ

Mošćenička Draga: RUBINIĆ GALOVIĆ BARKOVIĆ ŠKALAMERA BRADIČIĆ LAZARIĆ BRUBNJAK DETAN FRANKOVIĆ MARKOVIĆ

Mrkopalj: TOMIĆ JAKOVAC CRNIĆ GRGURIĆ STARČEVIĆ FAK TADEJEVIĆ ŠPORER BROZOVIĆ RADOŠEVIĆ

Omišalj: KRALJIĆ ILIJIĆ HUDOROVIĆ JAKOMINIĆ KIRINČIĆ ŽUVIĆ BRUSIĆ SPICIJARIĆ VIDOVIĆ KATAVA

Punat: ŽIC ORLIĆ MRAKOVČIĆ KARABAIĆ BONIFAČIĆ FRANOLIĆ SINDIČIĆ MARAČIĆ BRUSIĆ GALJANIĆ

Ravna Gora: GRGURIĆ SVETLIČIĆ JANEŠ TROHA BURIĆ JAKOVAC MANCE PODOBNIK LIKER PLEŠE

Skrad: GRGURIĆ CRNKOVIĆ MANCE JURKOVIĆ ŠTIMAC BELJAN RAČKI ABRAMOVIĆ PODNAR ŽAGAR

Vinodolska općina: ANTONIĆ BARAC GAŠPAROVIĆ TONKOVIĆ KLARIĆ JERČINOVIĆ SPOJA KNEZ KRŠUL TUS

Viškovo: BABIĆ LUČIĆ MLADENIĆ SUŠANJ MARČELJA KNEŽEVIĆ KOVAČEVIĆ ŠIROLA MARIĆ FILIPOVIĆ

Vrbnik VOLARIĆ POLONIJO TOLJANIĆ BRUSIĆ JUSTIĆ PAVAN GRŠKOVIĆ DMINIĆ ČUBRANIĆ VALKOVIĆ





Preuzeto sa: http://www.lokalpatrioti-rijeka.com/vijesti/97-saznajte-koja-su-najcesca-prezimena-u-nasem-kraju

 

[Pumpaj Dinstanović]

O čemu ti pričaš? Kakva kroatofobija? Čak ni patriotska opzicija nema nikakvu mržnju prema Hrvatima. A to da je većina Hrvata srpskog porijekla je notorna činjenica. Od 7 najčešćih prezimena na širem području grada Rijeke, svih sedam su srpska. Ali, u Rijeci manje od 5 posto onih koji su se izjasnili kao Srbi. Pretakanje Srba u Hrvate je proces koji traje već skoro 200 godina.

Pozvao sam se na jednog doktora nauka i profesora istorije u Srbiji i Srpskoj. Ne mora značiti da je njegovo mišljenje najutemeljenije, mada sam pustio informaciju uz stav da je on možda bio na nečemu i na tragu.

Politika nije stvar o kojem sam konkretno pričao. Pozivam bilo kog korisnika foruma da pronađe jednu stranu tema na pdf Istorija na kojoj se ne nalazi niti jedna jedina tema sa sadržajem Hrvati su Srbi u posljednjih desetak strana. Ako se i nađe koja, spada u manjinu.

I sam tvoj ovaj odgovor iznad, koji je izrazio taj mit, govori u korist te slike.

 

[Bajo Pivljanin]

Pozvao sam se na jednog doktora nauka i profesora istorije u Srbiji i Srpskoj. Ne mora značiti da je njegovo mišljenje najutemeljenije, mada sam pustio informaciju uz stav da je on možda bio na nečemu i na tragu.

Politika nije stvar o kojem sam konkretno pričao. Pozivam bilo kog korisnika foruma da pronađe jednu stranu tema na pdf Istorija na kojoj se ne nalazi niti jedna jedina tema sa sadržajem Hrvati su Srbi u posljednjih desetak strana. Ako se i nađe koja, spada u manjinu.

I sam tvoj ovaj odgovor iznad, koji je izrazio taj mit, govori u korist te slike.

Шуица се ако се сећам углавном бавио истраживањем укорењених стереотипа међу основцима и средњошколцима.
И сам сам учествовао у једном мањем истраживању - статисткима на питање шта мисле о околним народима је показала да основци у 7/10 случајева мисле а) да су Хрвати непријатељи Срба (Хрвати нису нуђени као одговор, већ је путање било о околним народима уопште, који су "пријатељски" а који не и зашто) б) из разлога зашто што су Хрвати = усташе

 

[Kroasanije]

Kako bezocno uzivam i nasladujem se kad forumas do kojeg najvise drzim na ovom pdf-u napise tocno ono sto sam i sam jucer napisao pa je obrisano.

Da stvari ne bi bile jednosmjerne,mislim kako u generalnoj populaciji Srbije ipak prevladavaju ljudi koji nemaju aspiracije takve vrste a s druge strane,one hrvatske,dolazi do pojave militantnog katolibanstva i filoustastva(vrlo popularna postapalica) koje u meni izaziva samo gađenje.Ali izaziva gadenje i u ogromnom dijelu populacije.Samo sto se po prirodi stvari uvijek vise bavimo ekstremima nego tihom vecinom.

Drugim rijecima,dalo bi se zakljuciti kako su u dijelu populacije Srbije i Hrvatske strasti jos uvijek uzavrele a pogled fiksiran cvrsto na XX stoljece,pa i ona prijasnja.

 

[Mrkalj]

Novi Vinodolski: JOVANOVIĆ

Kakav ti je ovo spisak?