Naučnici pronašli nove dokaze o mogućem životu n Marsu

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
367.159
688z387_mars2.jpg


Crvena planeta, sa svojim zagonetnim izgledom i nepristupačnom prirodom, vekovima je bila inspiracija za priče o vanzemaljskim civilizacijama. Još od vremena kada su prvi teleskopi omogućili pogled na njenu površinu, Mars je bio sinonim za nepoznato i misteriozno. Naučnici, pisci i umetnici vekovima su maštali o inteligentnim bićima koja možda nastanjuju ovu planetu, pretvarajući je u simbol nade, straha i naučne radoznalosti. Danas, kada tehnologija omogućava sve detaljnije istraživanje svemira, pitanje da li tamo zaista postoji život - dobija sasvim novu dimenziju.

Nedavna istraživanja ukazuju na to da Mars možda krije dokaze o postojanju života u svojoj prošlosti ili čak sadašnjosti.
Naučnici sa Univerziteta u Barseloni, predvođeni Andreom Buturinijem, došli su do zaključka da bi podzemni slojevi Marsa mogli da pruže uslove za život.
U studiji su istakli:„Ovo je obećavajuća ciljna oblast za buduće misije koje će istraživati mogućnost postojanja života ispod površine Marsa”.

Novi nalazi otvaraju vrata za dublje istraživanje tla na ovoj planeti, posebno slojeva koji nisu pod uticajem ekstremnih površinskih uslova, kao što su radijacija i niske temperature.

Jedno od najzanimljivijih otkrića je prisustvo torijuma, retkog elementa koji može da posluži kao potencijalni izvor energije za mikrobne oblike života. Tim španskih istraživača koristio je podatke prikupljene putem sondi kako bi identifikovao regije bogate ovim elementom. Torijum bi mogao da omogući živim organizmima na Marsu, ako ih ima, da prežive u okruženju gde su resursi poput kiseonika i vode ograničeni.
 
Mars – teren za buduće misije

NASA je nedavno objavila slike površine Marsa koje prikazuju strukture nalik na paukove mreže. Ove formacije, nazvane „arahniformne strukture“, bi mogle da budu posledica geoloških procesa koji podržavaju hipotezu o postojanju podzemnih šupljina ili kanala. Upravo bi takva mesta mogla da postanu ciljne tačke za buduće misije.Planiranje budućih misija nije samo tehnološki, već i logistički izazov. Svaka nova ekspedicija zahteva precizno mapiranje potencijalno interesantnih područja, kao i razvoj instrumenata koji mogu da prodru duboko ispod površine. Očekuje se da će roveri i bušilice u budućnosti igrati ključnu ulogu u istraživanju površine Crvene planete.link
 
Prosečna temperatura na Marsu je oko -70 stepeni, što je grđe čak i od najhladnije tačke u Sibiru. Vrlo retka atmosfera prvenstveno od ugljen-dioksida, koji nebo boji u sivo, ljubičasto i zelenkasto, pri zori i sutonu, čini to da kada bi čovek stajao na tlu, njegove noge bi bile u zoni od oko -12 stepeni, a glava u zoni od -68 stepeni... Tako da su zeznuti uslovi za život. Entuzijasti tvrde da su na fotkama primetili neke čudne zverke nalik krupnim paucima ili oposumima, ali to može biti i optička varka...:cool:
 
Uvek se malko i nakite otkrića da zvuče značajnije.

Na marsu i svuda u univerzumu postoji dovoljno organskih molekula da bi život u mikro obliku bio moguć. Možda je nekada atmosfera Marsa bila drugačija.

Koliko se sećam , dok sam čitao Hokinga, čini mi se da je pomenuto da su nekada davno uslovi na Marsu bili slični onima na zemlji, da je vode bilo u izobilju ali da je naglo došlo do efekta staklene bašte i sva voda je nestala. I da, živon na mikro nivou je vrlo verovatno postojao.
 

Back
Top