Naučnici izmerili brzinu kojom mislimo, rezultati iznenađujući

  • Začetnik teme Začetnik teme Nina
  • Datum pokretanja Datum pokretanja

Nina

Zlatna tastatura
Supermoderator
Poruka
368.450
razmisljanje-brzina-obrade-podataka-u-mozgu.jpg

Brzina kojom naš mozak obrađuje informacije istražena je u novoj studiji, a rezultati pokazuju da i nismo tako mentalno brzi kao što volimo da mislimo. U stvari, istraživanje je pokazalo da naš mozak obrađuje informacije brzinom od samo 10 bita u sekundi.

Istraživanje koje su sproveli neurobiolozi Đijeji Dženg i Markus Majster sa Kalifornijskog instituta za tehnologiju ukazuje da je ova sporost našeg mozga rezultat načina na koji interno obrađujemo misli u jednoj datoteci, što stvara izvesno zagušenje.U svom nedavno objavljenom radu, Dženg i Majster izvode hipotezu da uprkos bogatsva pejzaža u našem umu, postojanju fotografskog pamćenja i potencijalno nesvesne obrade podataka, naš mozak zaista funkcioniše zapanjujuće sporo i veoma retko dostiže vrhunac iznad desetina bitova u sekundi.

Kako su ustanovili tokom istraživanja, za rešavanje Rubikove kocke sa povezom preko očiju za obradu je potrebno nešto manje od 12 bitova u sekundi. Igranje strateške kompjuterske igre Starkraft na profesionalnom nivou – oko 10 bita u sekundi. Čitanje ovog članka – najviše 50 bita u sekundi i to privremeno.
Ljudski mozak je „zver“ kada je u pitanju čista analitička moć. Njegovih osamdesetak milijardi neurona formira trilione veza grupisanih na načine koji nam omogućavaju da osećamo, zamišljamo i planiramo svoj put kroz postojanje sa drugim ljudima pored sebe.

Voćne mušice, s druge strane, imaju možda stotinak hiljada neurona, što je dovoljno za njih da pronađu hranu, mlataraju krilima i komuniciraju sa drugim mušicama. Zašto jedan ljudski mozak ne bi mogao da se ponaša kao roj muva, pri čemu svaka jedinica obrađuje pregršt bitova svake sekunde zajedno velikom brzinom?
Iako nema očiglednih odgovora, Dženg i Majster predlažu da bi to moglo jednostavno imati veze sa potrebama. Ili bolje rečeno, nedostatkom potreba.
 
„Naši preci su izabrali evolutivnu nišu u kojoj je svet dovoljno spor da omogući preživljavanje“, navode neurobiolozi. „U stvari, 10 bita u sekundi je potrebno samo u kritičnim situacijama, a većinu vremena naše okruženje se menja mnogo ležernijim tempom.“

Istraživanja uporedivih stopa prerade podataka kod drugih vrsta su izuzetno ograničena, objašnjavaju istraživači, iako izgleda da ono što su mogli da lociraju potvrđuju gledište da se generalno naše spoljašnje okruženje menja brzinom koja zahteva da se donošenje odluka dešava samo u nekoliko bitova u sekundi.

Poznavanje načina na koji je naš mozak evoluirao moglo bi da nam da uvid kako u poboljšavanju veštačke inteligencije tako i za njeno oblikovanje tako da odgovara našoj posebno specifičnoj neuronskoj arhitekturi. U najmanju ruku, moglo bi da otkrije dublje prednosti usporavanja i obrade jednog po jednog jednostavnog pitanja.link
 

Back
Top