Od Ladislava Napuljskog.

I tu treba dodati da su kupili pre pretenzije, nego samu Dalmaciju. Ladislav nije držao bog zna šta; mogao im je predati isključivo Zadar sa užom okolinom i ništa više. Tu su se malo zeznuli tj. više je to bilo radi polaganja legitimnog prava, nego efektivne primopredaje Dalmacije. Skoro sve ostalo, sem Zadra i još nekoliko mesta, uzeli su na silu.
1692707187210.png
1692707291239.png


Ја мислио да смо то одавно апсолвирали!
 
Ђураш Илијић закључује уговор о предаји тврђаве Скрадин са млетачким опуномоћеницима и то на основу непосредног овлашћења цара српског (Уроша). Рекао сам већ потчињени су директно централној власти у Скопљу, то нису војне трупе ради одбране некаквих хрватских земаља.
 
Pogledajte prilog 1398961Pogledajte prilog 1398962Pogledajte prilog 1398963Pogledajte prilog 1398965

А овде имамо обавезивање Млечана да ће пружити заштиту Ђурашу Илијићу и случају да српски цар (ако је жив) или његов син негодују у вези предаје Скрадина.

Ma bre, to je sasvim drugi period. Mi smo ovde pričali o istoriji 1409-1420-1437, a ne o tome.
 
Poslednja izmena:
Па хоћеш да кажеш да су Млечани прво купили од Срба те градове, па су им Угари отели, па им онда они поново продали?

Nisu to bili identični gradovi sve, ali pa valjda ti je poznat Zadarski mir iz 1358. godine? Februara 1358. Mlečani su izgubili sve. Bili su potpuno istisnuti iz Dalmacije, u vreme kralja Ludovika I.
 
Manastir Krka - Sveti Arhanđel Mihailo, podignut je u vrijeme kralja Milutina, na mjjestu gde je apostol Pavle držao propovjed. Manastir je sagradila Jelena Šubić, sestra cara Dušana (pominje se 1350. godine), a dograđivan je 1402. godine.
То све покушавамо да докажемо ево 33 странице.
 
Pogledajte prilog 1398961Pogledajte prilog 1398962Pogledajte prilog 1398963Pogledajte prilog 1398965

А овде имамо обавезивање Млечана да ће пружити заштиту Ђурашу Илијићу и случају да српски цар (ако је жив) или његов син негодују у вези предаје Скрадина.
Kneginja Jelena je tada sukobu sa Mlečanima i ugarskim kraljem koji preko hrvatskog bana pokusava vratiti to odmetnuto područje pod svoju vlast.
U nevolji obraća se caru Dušanu za pomoć, koji na to šalje dva odreda vojske, jedan na Klis gdje stanuje kneginja i prema kojemu ide hrvatski ban i jedan u Skradin kojemu prijete Mlečani.
Uskoro je Klis pod opsadom i srpski vojvoda Palman je sa kneginjom praktično zarobljen u tvrdavi jer kako je tada zapisano podgrađe je držao ban.
Vojvoda Ilijić isto ima probleme u Skradinu jer ih stanovništvo ne prihvaća i dolazi do sukoba.
Nakon kratkog vremena stižu vijesti da je umro car Dušan i srpske vojvode u Hrvatskoj gledaju da se vrate u Srbiju. Ilijić tako predaje grad Mlečanima za slobodan prolaz, dok Palman dogovara predaju Klisa banu za slobodan prolaz za njega i kneginju.
 
Nismo do sada kačili raspravu sa naučnog skupa u Sremskoj Mitrovici iz 1996. godine; imamo ga sad celog, pa ko hoće može da pročita.

Postoje tu još i brojni drugi problemi, pored toga što nema Končarevićevog letopisa.

Nema u tome sto si postavio drugih problema. To sto si postavio je argument koji je vec prezvakan i odnosi se na napad protiv Milasa. Da nema Koncarevicevog ljetopisa.

Milasev krunski dokaz preko Koncarevica dakle ostaje na nivou price iz 1900. Godinei nije krunski Dokaz. Pa sta?
 
Nema u tome sto si postavio drugih problema. To sto si postavio je argument koji je vec prezvakan i odnosi se na napad protiv Milasa. Da nema Koncarevicevog ljetopisa.

Milasev krunski dokaz preko Koncarevica dakle ostaje na nivou price iz 1900. Godinei nije krunski Dokaz. Pa sta?

Ne 1900, već navodno 1897. kada kaže da ju je otkrio.

Pa u raspravi sad imamo uvid ka svim istraživačima koji su za njim bezuspešno tragali. Neko je pitao ko je sve to bio u Rusiji i ko je sve istraživao; eto, ima kompletni popis, od Dušana Lakića do Dejana Medakovića. Mislim da je @domatrios to bio pitao.

Drugo, vrlo je zanimljivo Milaševo pismo Ruvarcu iz 1900. godine, a koje je u raspravi citirano. :) Uverava Milaš, ne brinite se višto nisam već više od pune 3 godine to nikome pokazao, evo spremno je za štampu za Documenta II. :)

Prc. :mrgreen:
 
Ne 1900, već navodno 1897. kada kaže da ju je otkrio.

Pa u raspravi sad imamo uvid ka svim istraživačima koji su za njim bezuspešno tragali. Neko je pitao ko je sve to bio u Rusiji i ko je sve istraživao; eto, ima kompletni popis, od Dušana Lakića do Dejana Medakovića. Mislim da je @domatrios to bio pitao.

Drugo, vrlo je zanimljivo Milaševo pismo Ruvarcu iz 1900. godine, a koje je u raspravi citirano. :) Uverava Milaš, ne brinite se višto nisam već više od pune 3 godine to nikome pokazao, evo spremno je za štampu za Documenta II. :)

Prc. :mrgreen:

Pa da, to je napad na Milasa a ne argument o Krki.

Isto kao srpsko istorijsko drustvo. Nije nikakvo istorijsko drustvo nego drustvo diplomaca istorije protiv nediplomaca istorije.

Licna vandeta.
 
Pa da, to je napad na Milasa a ne argument o Krki.

Isto kao srpsko istorijsko drustvo. Nije nikakvo istorijsko drustvo nego drustvo diplomaca istorije protiv nediplomaca istorije.

Licna vandeta.

Sve vreme se raspravlja o dokumentu o šta znamo, argumentima, a ti nazivaš to nečim 'ličnim'?

Priznaj da nisi uopšte ni pročitao. :D
 
Kneginja Jelena je tada sukobu sa Mlečanima i ugarskim kraljem koji preko hrvatskog bana pokusava vratiti to odmetnuto područje pod svoju vlast.
U nevolji obraća se caru Dušanu za pomoć, koji na to šalje dva odreda vojske, jedan na Klis gdje stanuje kneginja i prema kojemu ide hrvatski ban i jedan u Skradin kojemu prijete Mlečani.
Uskoro je Klis pod opsadom i srpski vojvoda Palman je sa kneginjom praktično zarobljen u tvrdavi jer kako je tada zapisano podgrađe je držao ban.
Vojvoda Ilijić isto ima probleme u Skradinu jer ih stanovništvo ne prihvaća i dolazi do sukoba.
Nakon kratkog vremena stižu vijesti da je umro car Dušan i srpske vojvode u Hrvatskoj gledaju da se vrate u Srbiju. Ilijić tako predaje grad Mlečanima za slobodan prolaz, dok Palman dogovara predaju Klisa banu za slobodan prolaz za njega i kneginju.
Када је Душан својој сестри послао одреде у помоћ?
 
Nekih tri mjeseca prije smrti.
То је немогуће! Душан је још 1350. године напао Босну, опседао је Бобовац у коме се налазио Котроманић. Након изненадне офанзиве Кантакузина на југу у Македонији, Душан је морао да се повуче из Босне са све војском, што је резултирао тиме да је Котроманић повратио све територије, укњучујући и Хум. Дакле, како Душан може да прође преко непријатељске територије Босне да би 1355. године послао помоћне одреде својој сестри Јелени у Клис и Скрадин?
 
То је немогуће! Душан је још 1350. године напао Босну, опседао је Бобовац у коме се налазио Котроманић. Након изненадне офанзиве Кантакузина на југу у Македонији, Душан је морао да се повуче из Босне са све војском, што је резултирао тиме да је Котроманић повратио све територије, укњучујући и Хум. Дакле, како Душан може да прође преко непријатељске територије Босне да би 1355. године послао помоћне одреде својој сестри Јелени у Клис и Скрадин?

A otkud tebi da su te trupe prešle preko bosanske teritorije, uopšte?

I da li je Bosna bila neprijateljska tada, 1355. godine?
 

Back
Top