Nasilje u školi - šta činiti

UltraVioletna

Iskusan
Poruka
6.293
1. Kome roditelj može da prijavi vršnjačko nasilje koje njegovo dete trpi u školi?

Ukoliko roditelj ima saznanje da je njegovo dete izloženo nasilju u školi treba da se prvo obrati odeljenskom starešini, a ukoliko se već obraćao i nije zadovoljan postupanjem, može se obratiti direktoru škole. Direktor škole po saznanju saziva Tim za zaštitu, koji prikuplja sve relevantne informacije, procenjuje nivo nasilja i preduzima dalje aktivnosti. Škola o svemu obaveštava roditelja i uključuje ga u izradu i realizaciju operativnog plana zaštite za učenika.

Ukoliko se roditelj već obraćao ustanovi, a postupanje u ustanovi je izostalo može se obratiti prosvetnoj inspekciji i/ili nadležnoj školskoj upravi.

2. Da li je škola u obavezi da postupa kada se nasilje između učenika dogodilo van škole?

Ukoliko ustanova ima saznanje da se nasilje u koje su uključeni učenici dogodilo van ustanove, dužna je da pojača vaspitni rad sa učenicima uz obavezno uključivanje roditelja, osim kada se radi o nasilju u porodici, kada je nužno uključiti nadležni centar za socijalni rad. Ustanova ukoliko ima saznanje obaveštava druge nadležne ustanove-policiju i centar za socijalni rad u zavisnosti od situacije ( npr. ukoliko ima saznanje o tuči učenika koji imaju iznad 14. godina obaveštava policiju).

3. Ko vrši procenu nivoa nasilja?

Procenu nivoa nasilja vrši Tim za zaštitu uzimajući u obzir sve relevantne činjenice. Procena nivoa nasilja se donosi na osnovu analize intenziteta, stepena rizika, trajanja i učestalosti ponašanja, posledica, broja učesnika, uzrasta i karakteristika razvojnog perioda deteta, odnosno učenika. Na osnovu opsežne i detaljne analize svake individualne situacije nasilja Tim procenjuje nivo. Takođe, uzima u obzir i da li su uključene ili je potrebno da budu uključene i druge institucije.

4. Procedura vođenja vaspitno-disciplinskog postupka protiv učenika ?

Za treći nivo vršnjačkog nasilja, direktor zaključkom pokreće vaspitno-disciplinski postupak protiv učenika odmah, a najkasnije u roku od dva dana od dana saznanja, o čemu odmah, a najkasnije narednog radnog dana obaveštava roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika. U vaspitno-disciplinskom postupku učenik, uz prisustvo roditelja, odnosno drugog zakonskog zastupnika, kao i svi ostali učesnici i svedoci moraju biti saslušani i dati pisanu izjavu. Ukoliko se roditelj, odnosno drugi zakonski zastupnik učenika, koji je uredno obavešten, ne odazove da prisustvuje vaspitno-disciplinskom postupku, direktor škole postavlja odmah, a najkasnije narednog radnog dana psihologa, odnosno pedagoga ustanove da u ovom postupku zastupa interese učenika, o čemu odmah obaveštava centar za socijalni rad. Vaspitno-disciplinski postupak okončava se, nakon vođenja pojačanog vaspitnog rada sa učenikom, donošenjem rešenja u roku od 30 dana od dana pokretanja. Pre donošenja rešenja moraju se utvrditi sve činjenice koje su od značaja za odlučivanje. Mere koje se učeniku izriču zavise i od rezultata pojačanog vaspitnog rada i eventualne pozitivne promene u ponašanju.


Vršnjačko nasilje

Kada govorimo o vršnjačkom nasilju bez obzira na vrste nasilja (fizičko, digitalno, seksualno, psihičko, socijalno) nasilje se razvrstava u tri nivoa, od kojih zavise i procedure postupanja. Razvrstavanje nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja na nivoe ima za cilj obezbeđivanje ujednačenog postupanja (intervenisanja) ustanova u situacijama nasilja i zlostavljanja kada su akteri deca, odnosno učenici (učenik–učenik, učenik–dete).

Isti oblici nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja mogu da se pojave na više nivoa, ali se razlikuju u intenzitetu, stepenu rizika, učestalosti, posledicama i učesnicima. Procena nivoa nasilja se donosi na osnovu analize intenziteta, stepena rizika, trajanja i učestalosti ponašanja, posledica, broja učesnika, uzrasta i karakteristika razvojnog perioda deteta, odnosno učenika.

Nivo nasilja i zlostavljanja uslovljava i preduzimanje određenih interventnih mera i aktivnosti.

Na prvom nivou, po pravilu, aktivnosti preduzima samostalno odeljenjski starešina, nastavnik, odnosno vaspitač, u saradnji sa roditeljem, u smislu pojačanog vaspitnog rada sa vaspitnom grupom, odeljenjskom zajednicom, grupom učenika i individualno.

Izuzetno, ako se nasilno ponašanje ponavlja, ako vaspitni rad nije bio delotvoran, ako su posledice teže, ako je u pitanju nasilje i zlostavljanje od strane grupe prema pojedincu ili ako isto dete i učenik trpi ponovljeno nasilje i zlostavljanje za situacije prvog nivoa, ustanova interveniše aktivnostima predviđenim za drugi, odnosno treći nivo, a to podrazumeva uključivanje Tima za zaštitu.

Na drugom nivou, po pravilu, aktivnosti preduzima odeljenjski starešina, odnosno glavni vaspitač u domu, u saradnji sa pedagogom, psihologom, timom za zaštitu i direktorom, uz obavezno učešće roditelja, u smislu pojačanog vaspitnog rada. Ukoliko pojačani vaspitni rad nije delotvoran, direktor pokreće vaspitno-disciplinski postupak i izriče meru, u skladu sa zakonom.

Na trećem nivou, aktivnosti preduzima direktor sa timom za zaštitu, uz obavezno angažovanje roditelja i nadležnih organa, organizacija i službi (centar za socijalni rad, zdravstvena služba, policija i druge organizacije i službe). Kada su izvršioci nasilja učenici starosti do 14 godina protiv kojih se ne može podneti prekršajna ili krivična prijava, niti pokrenuti prekršajni i krivični postupak, na ovom uzrastu se isključivo primenjuju mere iz nadležnosti obrazovno-vaspitnog sistema, zdravstvenog sistema i sistema socijalne zaštite. U radu sa učenikom do 14 godina roditelj ima obavezu da se uključi u pojačan, odnosno po intenzitetu primeren potrebama učenika vaspitni rad. Ukoliko prisustvo roditelja nije u najboljem interesu učenika, tj. može da mu šteti, ugrozi njegovu bezbednost ili ometa postupak u ustanovi, direktor obaveštava centar za socijalni rad, odnosno policiju ili javnog tužioca.

Na ovom nivou obavezni su vaspitni rad koji je u intenzitetu primeren potrebama učenika, kao i pokretanje vaspitno-disciplinskog postupka i izricanje mere, u skladu sa zakonom. Ako je za rad sa učenikom angažovana i druga organizacija ili služba, ustanova ostvaruje saradnju sa njom i međusobno usklađuju aktivnosti. Aktivnosti vaspitnog rada, se precizno definišu operativnim planom zaštite učenika.

eight_col_school_violence.jpg
 
Poslednja izmena od moderatora:
Svaka obrazovna ustanova ima poseban tim za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja (u daljem tekstu: tim za zaštitu).

Članove i rukovodioca tima za zaštitu određuje direktor ustanove iz reda zaposlenih (nastavnik, vaspitač, stručni saradnik, sekretar i dr.). Broj i sastav članova tima za zaštitu zavise od specifičnosti ustanove (vrsta i veličina ustanove, organizacija rada, izdvojena odeljenja, prisustvo dece i učenika iz manjinskih i marginalizovanih grupa i dr.). Direktor određuje, psihologa, pedagoga ili, izuzetno, drugog zaposlenog – člana tima za zaštitu, kao odgovornog za vođenje i čuvanje dokumentacije o svim situacijama nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja u kojima tim za zaštitu učestvuje. Ustanova može da uključi u tim za zaštitu predstavnike roditelja i lokalne zajednice, učeničkog parlamenta i po potrebi odgovarajuće stručnjake (socijalni radnik, specijalni pedagog, lekar, predstavnik policije i dr.). Kada tim razmatra konkretne situacije nasilja u obavezi je da postupa u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita podataka o ličnosti.

Zadaci tima za zaštitu jesu, naročito, da:

1) priprema program zaštite u skladu sa specifičnostima ustanove i utvrđenim merama za unapređivanje na osnovu analize stanja;

2) informiše decu i učenike, zaposlene i roditelje o planiranim aktivnostima i mogućnosti traženja podrške i pomoći od tima za zaštitu;

3) učestvuje u obukama i projektima za razvijanje kompetencija zaposlenih potrebnih za prevenciju i intervenciju u situacijama nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;

4) predlaže mere za prevenciju i zaštitu, organizuje konsultacije i učestvuje u proceni rizika i donošenju odluka o postupcima u slučajevima sumnje ili dešavanja nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;

5) uključuje roditelje u preventivne i interventne mere i aktivnosti;

6) prati i procenjuje efekte preduzetih mera za zaštitu dece i učenika i daje odgovarajuće predloge direktoru;

7) sarađuje sa stručnjacima iz drugih nadležnih organa, organizacija, službi i medija radi sveobuhvatne zaštite dece i učenika od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja;

8) vodi i čuva dokumentaciju;

9) izveštava stručna tela i organ upravljanja.

Tim se uvek uključuje kada postoji sumnja da se radi o drugom ili trećem nivou vršnjačkog nasilja i kada postoji sumnja da je nasilje izvršila odrasla osoba nad detetom/učenikom. Uzimajući u obzir raspoložive činjenice tim vrši razvrstavanje nivoa vršnjačkog nasilja uzimajući u obzir sledeće kriterijume: analizu intenziteta, stepena rizika, trajanja i učestalosti ponašanja, posledica, broja učesnika, uzrasta i karakteristika razvojnog perioda deteta, odnosno učenika. Na predškolskom uzrastu u skladu sa razvojnim karakteristikama uzrasta govorimo o sukobima među decom i agresivnom ponašanju. Tim za zaštitu deteta u predškolskoj ustanovi prilikom analize situacije i donošenja plana aktivnosti u radu sa detetom i porodicom uzima u obzir učestalost ponašanja, trajanje, intenzitet, posledice, stepen rizika po učesnike situacije, karakteristike razvojnog perioda i individualne karakteristike deteta.

Tim ne sprovodi vaspitno-disciplinski postupak protiv učenika, koji je u ingerenciji direktora škole ali je uključen u izradu operativnog plana zaštite, praćenje njegove realizacije, evaluaciju, saradnju sa drugim institucijama.

Kada postoji sumnja da je nasilje izvršeno od strane zaposlene osobe, tim ne sprovodi disciplinski postupak koji je u ingerenciji direktora ustanove, već ima ulogu izrade operativnog plana zaštite za dete/učenika. Ukoliko postoji sumnja da je nasilje izvršeno od strane roditelja ili trećeg lica, prijava se vrši nadležnim organima (policija, tužilaštvo, centar za socijalni rad) i tim opet ima ulogu izrade operativnog plana zaštite za dete/učenika i saradnje sa nadležnim institucijama koje sprovode postupak utvrđivanja činjenica i primene mera u skladu sa utvrđenim stanjem.

Ukoliko je nasilje izvršio učenik nad zaposlenim, tim se uključuje u izradu operativnog plana zaštite za učenika ( aktivnosti pojačanog vaspitnog rada sa učenikom) i sarađuje sa drugim uključenim institucijama (policija, centar za socijalni rad i dr.)

Tekst je preuzet sa platforme "Čuvam te", koju preporučujem svim roditeljima.

https://cuvamte.gov.rs/sr/o-nama/o-nacionalnoj-platformi-za-prevenciju-nasilja-koje-ukljucuje-decu/
 
Samo bih rekao da tvrdnja kako sve polazi od kuce i roditelja mozda vazi u vecini slucajeva, ali u principu nije tacna. Deca nisu nikakva tabula raza, a neka deca pritom uopste ne primaju uticaj od roditelja i mogu da budu potpuno drugacija od njih, bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu. Tako da ako je neko dete kreten i nasilnik, to ne znaci automatski da je ono to pokupilo iz kuce i da treba etiketirati roditelje na bilo koji nacin. Osim sto je ovo logicno ako se malo razmisli, imam i licna iskustva koja ovo sto sam rekao potvrdjuju.
 
Samo bih rekao da tvrdnja kako sve polazi od kuce i roditelja mozda vazi u vecini slucajeva, ali u principu nije tacna. Deca nisu nikakva tabula raza, a neka deca pritom uopste ne primaju uticaj od roditelja i mogu da budu potpuno drugacija od njih, bilo u pozitivnom bilo u negativnom smislu. Tako da ako je neko dete kreten i nasilnik, to ne znaci automatski da je ono to pokupilo iz kuce i da treba etiketirati roditelje na bilo koji nacin. Osim sto je ovo logicno ako se malo razmisli, imam i licna iskustva koja ovo sto sam rekao potvrdjuju.
Naravno. Ali većinski - dolazi iz kuće. Kao mali upijaju obrasce ponašanja. Neko ponavlja tj imitira roditelja,neko radi suprotno.
 

Back
Top