- Poruka
- 9.929
Prosto pitanje, koja filozofija se najbolje uklapa tako da se podnesi i živi život u skladu sa nehumanim kapitalističkim sistemom? Epitet nehumani dodajem jer su prioritetne vrijednosti u kapitalizmu, profit koji je skoro uvijek iznad ljudskih potreba, stvaranje ekonomske nejednakosti, podsticanje materijalizma naspram duhovnosti, eksploatacija i dr.
Otprilike iz ličnog ugla uprošteno, ovako vidim,
1. Makijavelizam bi bio vjerovatno najefikasnija filozofija, jer on dovodi do toga da se jedinka savršeno ponaša u ovom sistemu, tj. da se dokopa moći i da odbaci etička i moralna načela kako bi se ostvario lični interes, profit/moć, jer tako je lakše, pošto moral i etika često ograničavaju taj put.
2. Oportunizam, iako nije formalna filozofija, ova filozofija pomaže jedinkama u kapitalizmu da hvataju svaku priliku koja im se ukaže, ne obazirući se mnogo na etička i moralna načela. Fokus na trenutnu korist, rezultira uglavnom erozijom sopstvenog dostojanstva i integriteta. Oportunizam takodje daje vjetar u ledja prostituciji moralno-fizičkoj u cilju sticanja kakvog takvog ličnog interesa. U praksi, otkucaj kolegu, ljubi šefa u dupe, tapši kad ti se ne tapše, skini gaće za dobru poziciju i sl.
- Pošto je kapitalistička struktura piramidalna, to znači da ne mogu svi isplivati na površinu koliko god se bavili makijavelizmom, a pogotovo oportunizmom, pozicije moći su vrlo ograničene, što uključuje drugu filozofiju, filozofiju većine, tj. šta bi bila preporuka za istu?
3. Predlažem, stoicizam, dakle, prihvatanje situacije koja je izvan naše kontrole što se savršno uklapa tako da se prihvati volja i nevolja odozgo. Samokontrola i disciplina u istrajavanju. Npr. svjedoci smo mnogih nepravdi oko nas, ali stoicizam će učiniti da to prihvatimo stoički, da se ne ljutimo, tako je kako je, racionalni i pribrani ostajemo u svakom trenutku. Iako stoicizam podržava odredjene vrline, sa druge strane, jednim dijelom on podržava reći ću životinjsko ponašanje ljudi u zajednicama koje su upitne što se tiče humanosti, pa tako i u kapitalizmu, ili npr. Orvelova "životinjska farma". Jer životinje instinktivno prihvataju život kakav takav i ne razmišljaju dalje, ne brinu o problemima budućnosti i prošlosti, dakle nemaju briga, a nemati briga je stoički, jer trošiti energiju oko toga je besmisleno ako se ništa ne može promijeniti, prihvatiti sve neizbježnost i nepravde, živjeti u skladu s tim.
Otprilike iz ličnog ugla uprošteno, ovako vidim,
1. Makijavelizam bi bio vjerovatno najefikasnija filozofija, jer on dovodi do toga da se jedinka savršeno ponaša u ovom sistemu, tj. da se dokopa moći i da odbaci etička i moralna načela kako bi se ostvario lični interes, profit/moć, jer tako je lakše, pošto moral i etika često ograničavaju taj put.
2. Oportunizam, iako nije formalna filozofija, ova filozofija pomaže jedinkama u kapitalizmu da hvataju svaku priliku koja im se ukaže, ne obazirući se mnogo na etička i moralna načela. Fokus na trenutnu korist, rezultira uglavnom erozijom sopstvenog dostojanstva i integriteta. Oportunizam takodje daje vjetar u ledja prostituciji moralno-fizičkoj u cilju sticanja kakvog takvog ličnog interesa. U praksi, otkucaj kolegu, ljubi šefa u dupe, tapši kad ti se ne tapše, skini gaće za dobru poziciju i sl.
- Pošto je kapitalistička struktura piramidalna, to znači da ne mogu svi isplivati na površinu koliko god se bavili makijavelizmom, a pogotovo oportunizmom, pozicije moći su vrlo ograničene, što uključuje drugu filozofiju, filozofiju većine, tj. šta bi bila preporuka za istu?
3. Predlažem, stoicizam, dakle, prihvatanje situacije koja je izvan naše kontrole što se savršno uklapa tako da se prihvati volja i nevolja odozgo. Samokontrola i disciplina u istrajavanju. Npr. svjedoci smo mnogih nepravdi oko nas, ali stoicizam će učiniti da to prihvatimo stoički, da se ne ljutimo, tako je kako je, racionalni i pribrani ostajemo u svakom trenutku. Iako stoicizam podržava odredjene vrline, sa druge strane, jednim dijelom on podržava reći ću životinjsko ponašanje ljudi u zajednicama koje su upitne što se tiče humanosti, pa tako i u kapitalizmu, ili npr. Orvelova "životinjska farma". Jer životinje instinktivno prihvataju život kakav takav i ne razmišljaju dalje, ne brinu o problemima budućnosti i prošlosti, dakle nemaju briga, a nemati briga je stoički, jer trošiti energiju oko toga je besmisleno ako se ništa ne može promijeniti, prihvatiti sve neizbježnost i nepravde, živjeti u skladu s tim.
Poslednja izmena: