znam za jedno pre, negde pocetkom 14. veka naselili su Srbi opustele prostore Dalmacije, kod Knina negde valjda. Moze neko da me podseti
To je Milasev podatak iz "Pravoslavne Dalmacije, prepoznatljivom nenaucnom metodom zasnovanoj na izrazito fantazmagoricnoj misli se poziva na Bommanov (
Storia della Dalmazia, II, 1775, str. 242.) citat o 1305. godini (
Li Serbgliani l'anno di Cristo 1305. fanno degli aquisti nella Dalmazia) u kojoj autor opisuje osvajacke ratove (srpskog) kralja. Ne postoji (arhivski) podatak da je bila ikakva seoba Srba bas u to doba prema tome ta informacija se moze u potpunosti odbaciti.
Prvi pomeni Srba u Dalmaciji su iz 822. godine u Ajnhardovoj hronici, kad hrvatski knez Ljudevit posavski bjezi pred Francima i sklanja se kod Srba u Dalmaciju (i koji drze velike dijelove Dalmacije). Drugi pomen je 924. Spljetski sabor, dje "dodjose srpska i hrvatska gospoda da se sastanu sa papinim izaslanicima". Pa Konstantin Porfirogenet 950. navodi Srbe kod rijeke Cetine. Naseljavanja tih krajeva je bilo vise, a veca naseljavanja (bar sto znamo) se desavaju za vrijeme bosanskih vladara, koji naseljavaju Srbe u sjevernu Dalmaciju (posebno za vrijeme bana Ninoslava u 13. vijeku). Zatim, u vojsci Mladena Subica ima puno Srba, koji dolaze iz Bosne zajedno sa svojim familijama, obradjuju zemlju itd. Otuda i manastir Krupa iz 1317. godine.Pa gradic Srb u Lici, iz srednjeg vijeka, pominje se nekoliko vijekova prije Turaka.
Kao sto ti je vec receno, problem sa lociranjem Srba kod Einharda nije rijesen. Klaicka je uz Goldsteina zastupala tezu da je Einhard pobjegao u Liku, a ne u Bosnu. Definitivno licki Srb, te da se docnije radi o srednjovjekovnoj zupaniji i plemickoj opcini na unskom putu u 14. st. (
informaciju je preuzela od, pardon, djedice: V. Klaic, Gradja za topografiju licko-krbavske zupanije, str. 9-10., "srpski kastrum", dok prvi upad Turaka u Dalmaciji se desio 1411. g., Sead Traljic, Nin pod udarom tursko-mletackih ratova, 1969,a na sibenskom teritoriju 1414. godine, G. Novak, Sibenik u razdoblju mletacke vladavine, 1976) iako imas razmak od 5. stoljeca, odnosno 6 do prvog spomena srpskog imena u manje-vise tim krajevima, sjev. Dalmaciji (
Srblin - Zakon za cetinske Vlahe, 1436).
Jirecek se indirektno dotaknuo sintagme "ad Sorabos" te konstatovao da se radi o "srpskoj utvrdi", Sisic ih je smjestio na podrucju Save i Vrbasa, svakako negdje relativno blizu dalmatinskih Hrvata, Corovic se nije detaljnije bavio ovim pitanjem samo je tvrdio da je "pobjegao Srbima".
A. Babic se bavio pojmom "civitas", znaci radi se o teritoriju sa stanovnistvom, a ne tvrdjavi, Svetislav M. Prvanovic je pokusao da dokaze da je Borna bio porijeklom iz istocne Srbije te da su Einhardovi Srbi Gacani, polazeci od pretpostavke da je Racki napravio gresku dodajuci zarez kod "Borna ducis Guduscanorum, et Timocianorum", tako da opet Gacani (Kucani) i Timocani poticu iz Srbije. Sima Cirkovic je tvrdio da se radi o Bosni, samo ne zna se koji dio.
Relja Novakovic je konstatovao negdje "nadomak Une", eventualno oblast Grmeca i Kozare, s tim sto na karti pokazuje naziv Kordun u 9. (
a nastao mnogo kasnije za vrijeme Vojne krajine, francuska izvedenica) vijeku, sto je samo po sebi besmislica jer se nigdje ne spominje kod Einharda.
Sto se tice Srba i bana Mladena, to je informacija od Lucica koji uopce ne spominje Srbe nego Vlahe, nego Milas opet paranoise, da ne govorim koliko je stete nanio srpskoj istoriografiji, tako da ne mozes preko Mladenovih Vlaha o kojima se malo zna povezivati Einharda (9. v.) i Srb u Lici u 14. vijeku.
Krupa, hm... Gerasim Petranovic je posumnjao u istinitost jedne ploce koja se nalazi uzidana na crkvenom kubetu i koja govori da je manastir "ponovljen" 1342. g. za vrijeme cara Stefana Silnog,
a tad Dule, naravno, nije bio car (
Manastir Krupa u Dalmaciji, Srbsko-dalmatinski magazin za leto, 1849, Zadar, str. 153; zapis je objavio Lj. Stojanovic, Stari srpski zapisi i natpisi, II, str. 321), Milorad Panic-Surep isto tako kad je vrsio radove tokom sezdesetih (
kasniji zapisi),
a ovo su rijeci Dejana Medakovica: "Osnivanje Krupe pripisuju kralju Milutinu, a Krke, Jeleni Subic.
Izgleda da je to pripisavanje svakako preterano." (
Srpska umetnost u Severnoj Dalmaciji, Muzeji, 1950, str. 184)
Da budem brutalno iskren, za Krupu nema nikakvih dokaza da je osnovana 1317. godine. Isto vazi za Krku i Dragovic, naucna metodologija tipa "gusle i mitologija" je nanijela veliku stetu.
Ako neko ima podatke o doseljavanju Srba za vrijeme Tvrtka odnosno Ludovika, neka ih postavi (Srblin, Rasciano, Rascianos, Seruiano) jer prvi pisani podaci u sjev. Dalmaciji, nadomak Zagreba (kao i u samom gradu, kastelan Medvedgrada i zupan Zagrebackog polja je bio Rasanin, Milakovic) i Gornjoj Slavoniji u 15. vijeku govore izricito o Srbima ili Rasanima, a ne Vlasima.