Quantcast

Na hrvatske domaćine žali se 20% gostiju

gost 23146

Buduća legenda
Poruka
46.412
Neprofesionalnog ponašanja i gafova ni ovoga ljeta nije manjkalo u privatnom smještaju, hotelima, restoranima, trajektnim lukama. Dok se Nijemci žale na neljubaznost, Srbi ujutro prvo provjere gume...



U Turskoj su im prije dvije godine iz hotela dolazili na plažu obrisati sunčane naočale, za slučaj da su ih zamastili sredstvom za sunčanje. U Hrvatskoj ljetos mladom bračnom paru iz Njemačke, njoj trudnoj, vidljiva trbuščića i trudnički osjetljiva želuca, konobar je iz miješane salate odbio izvaditi – rajčicu.

– Ne može. To tako mora biti – lakonski je dobacio, upisavši se tako u sam vrh gafova koje su jadranski domaćini ovoga ljeta priredili svojim gostima.

– To je jedan od gorih koje smo čuli, ali u biti nema puno prigovora. Nijemci nam se uglavnom žale kako je netko u trajektnom pristaništu bio bahat, neljubazan u pošti, hotelu ili restoranu i sl. – priča Zlatko Deželjin, direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu.

Šikaniranje u špici

Izostanak gostoljubivosti najviše je ljutio i talijanske goste. Kome i ne bi tlak skočio kad nakon cijelog dana vožnje otkrije da apartman, rezerviran prije preko interneta, nije ni nalik onome koji ih dočeka, a domaćica sve zapapri ovako: “Ako nećete vi, hoće drugi!”.

– Talijani dolaze u samoj špici, kada domaćini praktički mogu birati goste, odsjedaju u privatnom smještaju i čest je slučaj da im se pokušava uvaliti lošije od onog što su rezervirali – veli Klaudio Stojnić, direktor HTZ-a u Italiji. Slovenski gosti već su se saživjeli da, kako im se čini, domaćini više vole goste iz Europe nego njih, a obvezno će reklamirati neispravan klimatski uređaj ili dotrajao namještaj.

Rusima pak, naviklim u Turskoj i sličnim destinacijama na all inclusive aranžmane u kojima je sve u cijeni, odmor u nas kvarilo je što se sve dodatno naplaćuje. I to, kako se tuže, papreno. S tim se slaže i većina Hrvata, koji inače nisu od onih što prigovaraju za svaku sitnicu. Ali, većina se s odmora vratila s osjećajem da su sve preskupo platili, da su cijene prenapuhane, a oni – povučeni za nos. Švicarci takvih briga manje-više nisu imali. Ili ih bar nisu podijelili s direktoricom HTZ-a u Švicarskoj Nevenkom Fuchs. Ali, kako od nje doznajemo, često prigovaraju prezentaciji jela u hrvatskim restoranima, posebice hotelskim. Ne idu tako daleko da će, kao što priča kruži za Japance. mjeriti dužinu škampa na tanjuru.

Kao da je vrijeme stalo...

No, Švicarci su poznati po kulturi jela manjih, lijepo serviranih obroka i tako žele jesti i na odmoru. Na skroman izbor jela u hotelima često se, inače, tuže i Englezi. Srpski su turisti pak na odmoru u nas imali prečih briga. Mnogi su jutrom provjeravali jesu li automobilske tablice, pa čak i kotači, još uvijek na mjestu.

– Mi smo ovoga ljeta imali oko 1500 putnika za Hrvatsku, a možda njih stotinjak doživjelo je da im netko ošteti auto ili dobaci nešto uvredljivo. Od klasičnih, turističkih primjedaba najviše ih se odnosi na restorančiće i kafiće na plaži. U nekima kao da je stalo vrijeme, isti su kao i prije 20 godina – prepričavaju dojmove svojih putnika u beogradskoj agenciji Jolly Travel.

Kako su sve domaćini živcirali goste

Nijemci

Ne podnose osornost i u nevjerici su kad od konobara na primjedbu da hrana nije bila dobra čuju: “Pa što onda, gazda ionako najviše voli goste koji dođu samo jednom”

Talijani

Gubili su živce zbog domaćina koji su im preko interneta obećali ljepši apartman, pomoćni ležaj – kojeg nema i sl., pa su razmjenjivani i epiteti kao “konju”, “imbecile”...

Rusi

Na Jadranu su ih uzrujavale cijene ležaljki na plaži od čak 50 kuna, a posebno im je neshvatljivo da biftek koji u Moskvi plaćaju stotinjak kuna u Dubrovniku stoji 220 kuna.

Švicarci

Ne podnose loše serviranu, nabacanu hranu, a svakako će se požaliti kad im se ponudi natrulo voće. Odgovor ‘a što biste htjeli’ kakav su čula šestorica liječnika – ne opraštaju.

Srbi

U jednom dubrovačkom restoranu morali su ustati od stola zbog: “Mi za vas ovdje ne služimo”, u Zadru su za njima dovikivali psovke, u Splitu “Što vi tražite ovdje”...

Britanci

Očekuju da cijeli svijet govori engleski, pa kad u privatnom smještaju nalete na nekog tko ne vlada tim jezikom, ispadnu iz takta i ne propuste to zapisati kao minus domaćinima

Mađari

Smatrali su da su namagarčeni kad bi shvatili da je apartman 700, a ne 300 metara od mora, kako je obećano, a ljutili su se kad su u kuhinji četiri tanjura a njih – petero.

Hrvati

Ne prigovaraju ako stvarno nisu oštećeni, pa će čak upisati i poneku pohvalu, ali i oni poput Mađara smatraju kako bi kuhinje u apartmanima morale biti bogatije opremljene.

Česi

Nisu cjepidlake, a istinski ih ljute neljubazni, oholi domaćini. Za gostoljubiv doček spremni su zažmiriti na mnogo više propusta domaćina negoli mnoge druge europske nacije.

http://www.b92.net/putovanja/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=19&nav_id=387413

I sad neka neko uporedi Tursku,Tunis,Egipat i Grčku sa Hrvatima koji nisu ni petorazredna turistička destinacija?!!
 

piciginx

Buduća legenda
Poruka
39.117
Neprofesionalnog ponašanja i gafova ni ovoga ljeta nije manjkalo u privatnom smještaju, hotelima, restoranima, trajektnim lukama. Dok se Nijemci žale na neljubaznost, Srbi ujutro prvo provjere gume...



U Turskoj su im prije dvije godine iz hotela dolazili na plažu obrisati sunčane naočale, za slučaj da su ih zamastili sredstvom za sunčanje. U Hrvatskoj ljetos mladom bračnom paru iz Njemačke, njoj trudnoj, vidljiva trbuščića i trudnički osjetljiva želuca, konobar je iz miješane salate odbio izvaditi – rajčicu.

– Ne može. To tako mora biti – lakonski je dobacio, upisavši se tako u sam vrh gafova koje su jadranski domaćini ovoga ljeta priredili svojim gostima.

– To je jedan od gorih koje smo čuli, ali u biti nema puno prigovora. Nijemci nam se uglavnom žale kako je netko u trajektnom pristaništu bio bahat, neljubazan u pošti, hotelu ili restoranu i sl. – priča Zlatko Deželjin, direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Frankfurtu.

Šikaniranje u špici

Izostanak gostoljubivosti najviše je ljutio i talijanske goste. Kome i ne bi tlak skočio kad nakon cijelog dana vožnje otkrije da apartman, rezerviran prije preko interneta, nije ni nalik onome koji ih dočeka, a domaćica sve zapapri ovako: “Ako nećete vi, hoće drugi!”.

– Talijani dolaze u samoj špici, kada domaćini praktički mogu birati goste, odsjedaju u privatnom smještaju i čest je slučaj da im se pokušava uvaliti lošije od onog što su rezervirali – veli Klaudio Stojnić, direktor HTZ-a u Italiji. Slovenski gosti već su se saživjeli da, kako im se čini, domaćini više vole goste iz Europe nego njih, a obvezno će reklamirati neispravan klimatski uređaj ili dotrajao namještaj.

Rusima pak, naviklim u Turskoj i sličnim destinacijama na all inclusive aranžmane u kojima je sve u cijeni, odmor u nas kvarilo je što se sve dodatno naplaćuje. I to, kako se tuže, papreno. S tim se slaže i većina Hrvata, koji inače nisu od onih što prigovaraju za svaku sitnicu. Ali, većina se s odmora vratila s osjećajem da su sve preskupo platili, da su cijene prenapuhane, a oni – povučeni za nos. Švicarci takvih briga manje-više nisu imali. Ili ih bar nisu podijelili s direktoricom HTZ-a u Švicarskoj Nevenkom Fuchs. Ali, kako od nje doznajemo, često prigovaraju prezentaciji jela u hrvatskim restoranima, posebice hotelskim. Ne idu tako daleko da će, kao što priča kruži za Japance. mjeriti dužinu škampa na tanjuru.

Kao da je vrijeme stalo...

No, Švicarci su poznati po kulturi jela manjih, lijepo serviranih obroka i tako žele jesti i na odmoru. Na skroman izbor jela u hotelima često se, inače, tuže i Englezi. Srpski su turisti pak na odmoru u nas imali prečih briga. Mnogi su jutrom provjeravali jesu li automobilske tablice, pa čak i kotači, još uvijek na mjestu.

– Mi smo ovoga ljeta imali oko 1500 putnika za Hrvatsku, a možda njih stotinjak doživjelo je da im netko ošteti auto ili dobaci nešto uvredljivo. Od klasičnih, turističkih primjedaba najviše ih se odnosi na restorančiće i kafiće na plaži. U nekima kao da je stalo vrijeme, isti su kao i prije 20 godina – prepričavaju dojmove svojih putnika u beogradskoj agenciji Jolly Travel.

Kako su sve domaćini živcirali goste

Nijemci

Ne podnose osornost i u nevjerici su kad od konobara na primjedbu da hrana nije bila dobra čuju: “Pa što onda, gazda ionako najviše voli goste koji dođu samo jednom”

Talijani

Gubili su živce zbog domaćina koji su im preko interneta obećali ljepši apartman, pomoćni ležaj – kojeg nema i sl., pa su razmjenjivani i epiteti kao “konju”, “imbecile”...

Rusi

Na Jadranu su ih uzrujavale cijene ležaljki na plaži od čak 50 kuna, a posebno im je neshvatljivo da biftek koji u Moskvi plaćaju stotinjak kuna u Dubrovniku stoji 220 kuna.

Švicarci

Ne podnose loše serviranu, nabacanu hranu, a svakako će se požaliti kad im se ponudi natrulo voće. Odgovor ‘a što biste htjeli’ kakav su čula šestorica liječnika – ne opraštaju.

Srbi

U jednom dubrovačkom restoranu morali su ustati od stola zbog: “Mi za vas ovdje ne služimo”, u Zadru su za njima dovikivali psovke, u Splitu “Što vi tražite ovdje”...

Britanci

Očekuju da cijeli svijet govori engleski, pa kad u privatnom smještaju nalete na nekog tko ne vlada tim jezikom, ispadnu iz takta i ne propuste to zapisati kao minus domaćinima

Mađari

Smatrali su da su namagarčeni kad bi shvatili da je apartman 700, a ne 300 metara od mora, kako je obećano, a ljutili su se kad su u kuhinji četiri tanjura a njih – petero.

Hrvati

Ne prigovaraju ako stvarno nisu oštećeni, pa će čak upisati i poneku pohvalu, ali i oni poput Mađara smatraju kako bi kuhinje u apartmanima morale biti bogatije opremljene.

Česi

Nisu cjepidlake, a istinski ih ljute neljubazni, oholi domaćini. Za gostoljubiv doček spremni su zažmiriti na mnogo više propusta domaćina negoli mnoge druge europske nacije.

http://www.b92.net/putovanja/vesti.php?yyyy=2009&mm=10&dd=19&nav_id=387413

I sad neka neko uporedi Tursku,Tunis,Egipat i Grčku sa Hrvatima koji nisu ni petorazredna turistička destinacija?!!


Misoni u akciji!!!
:ok::ok::ok:
 

Eric Draven

Veoma poznat
Poruka
13.223
Što manje dalabu koje idu na letovanje u Hrvatsku,veća korist i za nas.Nećemo plaćati traumatološko i psihijatrijsko lečenje onih koji idu kod njih na letovanje.
A tebe stvarno briga za te ljude jel?:)
Ljudi imaju slobodnu volju,tako da mogu i u Zanzibar da idu ako hoce.
I opet ne vidim koja je korist.
Da je finansijski ili turisticki bolje za Srbiju shvatio bih nekako...ali ovako!
 

piciginx

Buduća legenda
Poruka
39.117
U prvih devet mjeseci ove godine zabilježeno je 9,2 milijuna turističkih dolazaka, što je 2 posto manje nego u istom razdoblju lani. Od toga 8,2 mlijuna bilo je stranih turista, a jedan milijun bilo je domaćih turista, rekao je ministar Bajs.

Uspoređujući prvih devet mjeseci ove i prošle godine, ove turističke sezone bilo je ukupno 2 posto manje turističkih dolazaka, ali je za jedan posto bilo više noćenja nego u istom razdoblju lani.

Također u rujnu ove godine na Jadranu je ostvaren rekordni broj turističkih noćenja - 6,2 milijuna, što je rast od 7 posto u odnosu na lanjski rujan. Od toga 5,8 milijuna je noćenja stranih turista, a 372 tisuća noćenja



Ministar turizma rekao je i kako je Hrvatska jedina zemlja koja je zabilježila ukupni plus u broju dolazaka i noćenja, što pokazuje da je "hrvatski turizam pridobio više stranih turista u trenutku kada oni manje putuju".


http://metro-portal.hr/vijesti/hrvatska/rezultati-turisticke-sezone-su-vise-nego-dobri

Istaknuo je i županije koje su u ovogodišnjoj turističkoj sezoni ostvarile iznaprosječne rezultate - na prvom je mjestu Ličko-senjska županija sa sedam posto većim brojem turističkih noćenja u prvih devet mjeseci ove godine, a slijede Šibensko-kninska i Istarska sa dva posto više noćenja nego u istom razdoblju lani.

Ministar turizma Bajs izvijestio je i kako je Nacionalni park Plitvička jezera imao izuzetno dobre turističke rezultate. Naime, od početka godine Plitvice je obišlo oko 905 tisuća posjeta te je ostvarena 20 posto veća dobit u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Podsjetivši kako je politika cijena turističkih usluga bitna svake godine, ministar Bajs je napomenuo kako je resorno Ministarstvo dalo preporuka da se cijene ne ruše u cjelini.

"Turizam kao značajan hrvatski izvozni proizvod i ubuduće će biti na prvom mjestu zato ćemo se na vrijeme pripremati i za slijedeću turističku 2010. godinu, jer naše konkurencije (Italija, Španjolska, Francuska) i druge zemlje neće dopustiti da i dalje budu u minusu. Stoga će Hrvatska predložiti dodatne mjere kako bi bila konkurentna i ubuduće", naglasio je ministar Bajs.
 

Eric Draven

Veoma poznat
Poruka
13.223
Jesi li pročitao članak?Komentariši ono što piše u njemu.Ili odskakući dalje...na letovanje u Hrvatsku sledeće godine,ako ne veruješ u ovo šta piše.
Covece koji ti je ******?
Samo te pitam sta imamo od toga?
Boli me tuki kako je kod njih!Vaznije brige imam od jebenih Hrvatskih turista i njihovog nezadovoljstva!Osim toga ako je tako kako pise njihova sramota!;)
 

gost 23146

Buduća legenda
Poruka
46.412
''– Mi smo ovoga ljeta imali oko 1500 putnika za Hrvatsku, a možda njih stotinjak doživjelo je da im netko ošteti auto ili dobaci nešto uvredljivo. Od klasičnih, turističkih primjedaba najviše ih se odnosi na restorančiće i kafiće na plaži. U nekima kao da je stalo vrijeme, isti su kao i prije 20 godina – prepričavaju dojmove svojih putnika u beogradskoj agenciji Jolly Travel.''

.

Retardi.Neće da kažu da je na drugim turističkim destinacijama manje od 1% srpskih turista imalo bilo kakve probleme,a u Hrvatskoj je to celih 7% !!!
 

Padre

Veoma poznat
Poruka
11.388
To sto su pojedinacni turisti nezadovoljni ne znaci da je stanje gereralno takvo...Naprotiv !!!
Naravno. Ima jos vise onih koji se ne pozale nikome ali vise i ne odu u Lijpu njihovu. Madam po meni od HR ugostitelja jos gori su CG domacini koji misle da imaju ne znam ni ja sta i da to treba placati suvim zlatom. Meni su kao nekome ko voli svoj evro ipak draze all inlusive varijante u Tunisu ili Turskoj.
 

Top
  Blokirali ste reklame
Dragi prijatelju, nemojte da blokirate reklame - isključite Ad Blocker na Forumu, jer će tako mesto vaših susreta na Krstarici ostati besplatno za korišćenje.