Razlike između rata u Ukrajini i Domovinskog rata su ogromne
Ivan Čović Prije 5 dana
Foto: Index, Profimedia
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ivan Čović je inženjer strojarstva, dvostruki prvak Hrvatske u judu i osvajač medalja s europskih i svjetskih kupova. Ivan je po majci podrijetlom iz istočne Ukrajine, iz Luganska. I dan danas vezan je za Ukrajinu. Za Index piše o događajima u ovoj zemlji, odnosima među ljudima te situacijama koje su dovele do ruske agresije.
KAKO je postao ustaljen narativ usporedbe rata u Ukrajini s Domovinskim ratom, tako se kroz medije ustalio narativ kako Rusija brani ruski narod u Ukrajini, kako Ukrajina ima problem s ruskim stanovništvom na istoku zemlje, čak se i ruski jezik tumači kao "jezik agresora" (iako je čak i predsjednik Zelenskij neka obraćanja imao na ruskom jeziku).
Rat u Ukrajini i Domovinski rat se jako razlikuju
Iako ima nekih sličnosti između rata u Ukrajini i Domovinskog rata, ta dva rata se bitno razlikuju. Među ostalim, Domovinski rat je bio i posljedica dvaju različitih shvaćanja o samoodređenju naroda, uključujući i pravo na odcjepljenje prema Ustavu iz 1974. godine. Pa je tako shvaćanje vrha političkog rukovodstva Miloševićeve Jugoslavije bilo da pravo na odcjepljenje imaju narodi, a ne teritoriji.
Francuski lingvist i slavist Paul Garde je tako u svojoj knjizi Balkanske rasprave opisao kako treba shvatiti riječ "narod/nacija", kod potpisnika UN-ovih tekstova. Objasnio je kako su pod riječ "nation" potpisnici tekstova UN-a podrazumijevali ukupno stanovništvo određenog područja – teritorija. Tako da je samoodređivanje teritorija bilo zapravo ispravno tumačenje pa je prema njemu i Republika Hrvatska međunarodno priznata, a kroz rat je i stekla neovisnost.
Različito tumačenje pojmova narod i nacija kao izvor mnogih problema
Kako je uopće došlo do "pogrešnog" tumačenja pojma "narod/nacija" od strane jugoslavenskog rukovodstva? Istoznačnica narod/nacija koristi se u većini europskih jezika, ali ne funkcionira svugdje na isti način. Ukratko i pojednostavljeno, Francuzi, Englezi ili Amerikanci izgovaraju pojam "narod" (eng. people, fr. peuple) kada prikazuju etničku zajednicu – određeni broj ljudi koji dijele običaje i institucije na određenom području itd., a pojam "nacija" (eng. nation) kada žele opisati političku tvorevinu ili državu.
U njemačkom i talijanskom shvaćanju, a koje je utjecalo na stvaranje nacije u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi – pojam "nacije" i "naroda" se preklapa. Još pojednostavljenije, anglosaksonsko shvaćanje jest: "narod" – porijeklo ili krv, a "nacija" – država.
Primjer: Amerikanac bez obzira na porijeklo se izjašnjava kao Amerikanac u nacionalnom smislu, a slično je i u Francuskoj. Suprotan primjer su recimo Hrvati iz BiH, koji jesu građani BiH, ali se smatraju Hrvatima po nacionalnosti. I sam prijevod "United Nations" se na naš jezik prevodi nekada Ujedinjene nacije, a nekada Ujedinjeni narodi - što govori da je našem shvaćanju pojam "narod/nacija" istoznačnica.
Za anglosaksonsko shvaćanje "naroda" nama je možda najsličniji izraz "narodnost" koji je i u Jugoslaviji, ali i danas u Hrvatskoj označavao etničke grupe koje su previše male ili previše raspršene da bi se odredile kao "narod".
Satelitska snimka prikazuje eksplozije i razorne štete u Mariupolju
Usporedba Miloševića i Putina
Nakon što se razloži pojam naroda i nacije možemo shvatiti da su se u bivšoj Jugoslaviji vodili ratovi etničkog tipa. Dakle, jasno se znalo tko je Srbin, Hrvat, Bošnjak bez obzira na kojem se teritoriju nalazili itd. Većina se ljudi prema svojem porijeklu i opredijelila na određenu stranu te su se događala i etnička čišćenja teritorija od "nepoželjnih" naroda, kada bi određena vojska ušla na određeni teritorij.
Milošević je govorio kako treba zaštititi srpski narod u Hrvatskoj, a Putin kada je pričao o razlozima za rat nije spominjao zaštitu isključivo Rusa u Ukrajini, već zaštitu naroda u Donbasu - gdje je više od 50% Ukrajinaca, a oko 40% Rusa prema zadnjem dostupnom popisu. Putin je tako "iskovao" pojam "genocid nad narodom u Donbasu", nije izričito spomenuo Ruse.
Ako se pročita Putinov esej otprije nekoliko godina, on tamo tvrdi da su Rusi, Ukrajinci i Bjelorusi jedan narod koji pripada onom što je povijesno poznato kao trojedna ruska nacija. Kako bi to potvrdio, opširno opisuje svoje poglede na povijest Ukrajine i Rusije i zaključuje kako Rusi i Ukrajinci dijele zajedničko nasljeđe i sudbinu.
Esej poriče postojanje Ukrajine kao neovisne nacije, ali ne osporava se etnicitet, odnosno ukrajinski narod ili narodnost. Primjećujući veliki broj Rusa u Ukrajini, Putin uspoređuje "formiranje etnički čiste ukrajinske države, kao agresivne prema Rusiji" s upotrebom oružja za masovno uništenje protiv Rusa.
Otvoreno dovodi u pitanje legitimnost suvremenih granica Ukrajine, gdje govori kako je današnja Ukrajina okupirala povijesno ruske zemlje i proizvod je vanjskih sila te administrativnih i političkih odluka donesenim za vrijeme Sovjetskog Saveza.
Rat u Ukrajini
Ovo je, dakle, rat ukrajinske ideje o suverenoj, neovisnoj državi koju Ukrajina pokušava obraniti na njenom ustavno-pravnom teritoriju, protiv ruske ideje što bi Ukrajina trebala biti. Dakle ovo je rat za dovršavanje ukrajinske nacije.
Rusija, čije je puno ime Ruska Federacija, sastoji se osim od Rusa ,koji su većina, i od oko 160 naroda, a čak i tri milijuna Ukrajinaca živi u Rusiji (da ne bi bilo zabune, ovdje ne mislim da su dvije odmetnute republike LNR i DNR dio Rusije). Ta federacija je uspostavljena asimetrično, pa neki narodi poput Darginaca, Čečena i Tatara imaju svoje republike u sklopu Ruske Federacije. Čak i jedan od najbližih Putinovih savjetnika Dmitrij Kozak je etnički Ukrajinac.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U gradovima koje se najviše bombardira ima jako puno Rusa
U Ukrajini postoji prema zadnjem popisu oko osam milijuna Rusa, pretežito na istoku zemlje. Npr. u Harkivu koji je drugi grad po veličini i koji je ovih dana izložen strašnim razaranjima, ali i prema velikom otporu, prema zadnjem popisu jest 33% ruskog stanovništva.
U Mariupolju iz kojeg dolaze možda i najgore slike rata u Ukrajini je bilo oko 44% ruskog stanovništva. Velik broj Rusa je i u Odesi, kao i u Zaporižji itd. Dakle gradovi koji su sad pod udarom ruske vojske i koji pružaju jak otpor u kojem sudjeluje lokalno stanovništvo u velikoj mjeri.
Prizor bombardiranog rodilišta u Mariupolju. Grad se već danima nalazi u ruskom okruženju. Gotovo polovica stanovnika u gradu su Rusi
Ukrajinski jezik jest službeni jezik u Ukrajini ( i da, prilično je različit od ruskog), ali isto tako se u običnoj komunikaciji (pogotovo od Kijeva istočno) koristi ruski jezik. Stanovništvo Harkiva, Dnjepra, Zaporižje u većini pričaju ruski, a većinom se izjašnjavaju kao Ukrajinci.
Njih sam uzeo kao primjer jer su najveći gradovi u istočnoj Ukrajini. Primjera je mnogo. Recimo u gradu Sumi se nije ovih dana znalo tko drži vlast u gradu. Na kraju se saznalo da ipak ukrajinska vojska drži grad, bez obzira što se na videima čuje kako pričaju ruski.
Putin ne govori da Ukrajinci vrše genocid, nego ukrajinska vlast. Razlika je ogromna
Kada ukrajinska vojska zarobi i ispituje ruske vojnike, s njima razgovaraju na ruskom jeziku, ne traže prevoditelja. I Putin to dobro zna. On kada priča o nekakvom genocidu ili denacifikaciji ne govori kako Ukrajinci vrše genocid nad Rusima. Nego priča o genocidu ukrajinske vlasti nad ruskom kulturom, što uključuje jezik, institucije (Crkva prvenstveno) i generalno ruski utjecaj.
Putin ne bi mogao voditi rat da je najavio rat protiv Ukrajinaca kao naroda, zato koristi formulaciju kako brani narod Donbasa od ukrajinske vlasti. Jer kao što je gore napisano u Donbasu su većina Ukrajinci.
Puno Rusa stalo je uz Ukrajinu kao državu
Isto tako s druge strane u Ukrajini postoji puno Rusa. Ne samo ruskih govornika, nego baš Rusa koji su uz ukrajinsku vlast, odnosno uz Ukrajinu kao državu, kao naciju. Tako je bio primjer doktorice iz Kijeva koja je rekla da je Ruskinja po rođenju, ali da je po nacionalnosti Ukrajinka jer živi u Ukrajini i ima ukrajinsku putovnicu.
U Ukrajini postoje tri religije (ukrajinska pravoslavna crkva, ruska pravoslavna crkva i grkokatolička crkva) te dva jezika i ostale kulturološke razlike. Ukrajina kao zemlja i kao država postoji. I ona postoji u granicama u kojima je priznata i na teritoriju koji trenutno pokušava osloboditi. Putin to pokušava osporiti pa je pričao o Lenjinu, ruskim carevima i sl.
Ruska vojska došla je poraziti Ukrajinu kao državu, ne Ukrajince kao narod
Ruska vojska je došla vojno poraziti Ukrajinu, uspostaviti kontrolu nad gradovima, nije se došla boriti za rusku "nejač" ili za ugnjetavane Ruse u Ukrajini, već je došla ispuniti vojne i političke ciljeve Ruske Federacije, odnosno njenog političkog vrha.
Zato ruski vojnici ne vide problem u traženju hrane od domaćeg stanovništva ili telefona kako bi se javili roditeljima. Zato se domaće stanovništvo ne boji ruskih vojnika kad ih vidi pa smo vidjeli scene u Hersonu (ali i drugdje) kako građani izlaze goloruki pred tenkove. Boje se stradanja, bombardiranja, ali se ne boje tih ljudi. Što je na ovim prostorima jako teško za shvatiti, budući da se ovdje bježalo glavom bez obzira kada bi neprijateljska vojska ušla u grad ili mjesto.
Ovo je rat za državnost Ukrajine, etnički element nije dominantan
Rat u Ukrajini je dosta drukčiji od Domovinskog rata. Postoji etnički element u ratu, ali on nije dominantan. Prvenstveno je ovo rat za državnost Ukrajine, za dovršavanje ukrajinskog identiteta i ukrajinske nacije (a ne naroda).
Ukrajinci kao narod postoje jako dugo i postojali su pokušaji uspostavljanja moderne ukrajinske države u prošlosti. Ipak, Ukrajina je dočekala tu neovisnost tek 1991. godine, kada se raspao SSSR, a ovih ju dana pokušava obraniti.
