Ashton i Füle predložili: Političarima koji dovode u pitanje Dayton zamrznuti imovinu i zabraniti putovanja
To se navodi u dokumentu koji su za raspravu šefova diplomatija EU još ranije pripremili visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton i evropski komesar za proširenje Štefan File Štefan Füle
Veličina slova: Decrease font Enlarge font
Onasa 18/02/2011 16:10:00
image
Budući izaslanik Evropske unije i međunarodne zajednice u BiH bio bi ovlašten da zatraži zabranu putovanja u EU i "zamrzavanje sredstava" za one političare iz BiH u slučajevima kad bi "doveli u pitanje ključne odredbe Dejtonskog/Pariskog sporazuma i podrili temelje države" BiH. "Takve i druge mjere, uključujući i zabranu učešća na međunarodnim sastancima", mogle bi biti primijenjene "slično postojećim negativnim mjerama za pojedince koji ne saradjuju s Haškim sudom".
To se navodi u dokumentu koji su za raspravu šefova diplomatija EU još ranije pripremili visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU Ketrin Ešton (Catherine Ashton) i evropski komesar za proširenje Štefan File (Štefan Füle). Taj dokument će poslužiti kao jedna od osnova za raspravu šefova diplomatija EU idućeg ponedjeljka i krajem marta o "podsticajnim i oštrim mjerama" za izvlačenje BiH iz političkog zastoja i reforme u cilju bržeg pridruživanja EU.
Kako stoji u ovom "non-paper"-u, novi šef svih misija Evropske unije u BiH bila bi jedna važna i ugledna evropska ličnost. Funkcioneri EU su danas saopštili da je i sa SAD dogovoreno da EU iz svojih redova izabere novog izaslanika za BiH, s tim da on ostane i međunarodni predstavnik, što bi značilo i da na njegove odluke imaju upliva i Vašington i druge zemlje u Vijeću za primjenu Dejtonskog sporazuma.
"Non-paper" Ešton-File sadrži prijedloge i zamisli kako da se tri strane podstaknu na traganje za zajedničkim interesima, osnovama i institucijama vlasti, ali tako da to znači podstrek evropskim reformama i procesu stabilizacije i pridruživanja Evropskoj uniji. Jer, kako se navodi, jedina održiva budućnost za BiH je u Evropskoj uniji i najbolji je način da se promjene postignu kroz postupak ulaska u članstvo EU".
A, dodaju Ešton i File, "iako izgledi za članstvo BiH u EU nisu neposredno izgledni, to je jedan od rijetkih ciljeva oko kojeg su saglasne sve strane u BiH". U dokumentu, čijoj izradi je doprinio i Komitet za zapadni Balkan u Vijeću ministara EU, stavlja se do znanja da je "perspektiva ulaska u EU često jako udaljena da bi uticala na to da se prevaziđu etničke i političke podjele u BiH".
Ipak, najveće promjene u svrhu djelotvornije države BiH su ostvarene i bile povezane upravo sa programima ugrađivanja te zemlje u EU i NATO. Zato tu polugu priključivanja EU (i NATO), treba iskoristiti što više, mada nužni uslovi za to "nisu činioci koji su pod našim nadzorom, iako mi možemo izglede za pridruživanje BiH EU učiniti djelotvornijim činiocem promjena".
